Connect with us

Društvo

Djeca u Srpskoj sve hrabrija da prijave seksualno zlostavljanje

U Srpskoj je prošle godine evidentirano ukupno 60 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, a ovaj broj, iako alarmantan, prema riječima stručnjaka, jeste i pokazatelj veće svijesti kod djece koja se sve manje ustručavaju da ovaj oblik nasilja prijave.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, od ukupno 60 krivičnih djela, u najvećem broju slučajeva radilo se o djelima obljube nad djetetom mlađim od 15 godina, i to u 28 slučajeva.

Prema istim podacima, obljuba nad djetetom starijim od 15 godina evidentirana je u devet slučajeva, a iskorištavanja djece za pornografiju u 15 slučajeva.

Dalje, registrovana su tri krivična djela zadovoljenja polnih strasti pred djetetom, dva krivična djela upoznavanja djece sa pornografijom, kao i jedno krivično djelo iskorištavanja kompjuterske mreže. Pored ovog, registrovano je i jedno krivično djelo navođenje djeteta na prostituciju i jedno krivično djelo polnog nasilja nad djetetom.

Iako je svaka statistika ovog oblika kriminaliteta zabrinjavajuća, ovih krivičnih djela uvijek je bilo, ali sa razlikom da su sada djeca svjesna svojih prava i ova djela sve višu prijavljuju, kažu psiholozi.

Psihologica Vanja Blaženović za “Nezavisne” je istakla da djeca o ovome više pričaju, a samim tim više i prijavljuju.

“Ovih krivičnih djela je, nažalost, uvijek bilo, ali sada sa porastom dječje svijesti imamo statistiku najbližu realnom broju. Djeca danas znaju šta je u redu, a šta nije”, kaže Blaženovićeva.

Prema njenim riječima, ovaj broj, iako velik, sa druge strane govori i o broju djece koja su odmah počela sa terapijom kako bi prebrodila traumu.

Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu Republike Srpske, kazala je za “Nezavisne” da ovaj broj od 60 djela može indukovati veći broj prijava, a i povećanje svijesti kod djece.

S tim u vezi Rajićeva ističe neophodnost uzajamnog čvrstog i brzog djelovanja institucija Srpske koje će pokazati djeci da su zaštićena, a počiniocima obezbijediti što brže procesuiranje.

“Podizanje svijesti je jedan vid prevencije, a ovdje je prevencija najbolji vid zaštite”, kazala je Rajićeva.

Kako kaže, na važnom je mjestu i edukacija koja mora da ide u dva pravca, kako prema djeci, tako i prema profesiji, čiji radnici moraju znati prepoznati naznake nasilja.

S tim u vezi ističe dobre korake koje je Srpska učinila, gdje posebno naglašava izmjenu zakonske regulative koja, kao nikad do sada, štiti prava djeteta.

Tu govori o izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske gdje rok zastarijevanja ovih krivičnih djela ne teče od momenta izvršenja, kao što je to u drugim slučajevima, nego od momenta kada žrtva navrši 18 godina. Ovo objašnjava činjenicom da su ovdje žrtve često maloljetnjici koji nerijetko u momentu ovog nasilja nisu imali dovoljno razvijenu svijest da znaju o čemu se radi.

“Dobro smo regulisali i pitanje registra počinilaca ovih djela, jer ne samo da su osuđena lica ovdje trajno upisana, njima je zabranjen dalji kontakt sa djecom”, kaže Rajićeva.

Za razliku od susjednih država, kako kaže, ostvarili smo još jedan pozitivan pomak, a to je da u ovaj registar upisujemo i lica presuđena prema zakonima koji su prestali da važe.

“Ko je učinio ovo krivično djelo u bilo kom periodu biće adekvatno kažnjen i njegovo ime se neće brisati iz registra”, kazala je Rajićeva.

Bitno je naglasiti da su, prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, sva navedena djela rasvijetljena.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže promjena vremena

U BiH će biti pretežno sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje, koje će se tokom dana širiti od zapada ka svim krajevima.

Jutro će biti vedro i prohladno, oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu 12, u višim predjelima nula stepeni Celzijusovih. Maksimalna od 14 do 20, u višim predjelima 11 stepeni. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana južnih smjerova, dok se uveče na sjeveru očekuje pojačan, promjenljiv vjetar istočnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

NA PRODAJU RASPARČANA IMOVINA “KOKSARE”: Ukupna vrijednost procijenjena na 244,7 miliona KM

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac, nakon tri neuspješna pokušaja prodaje imovine u cjelini, rasparčao ju je na 15 dijelova i tako ponudio na prodaju.

Ukupna procijenjena vrijednost je 244,7 miliona maraka, a minimalna početna cijena po kojoj se može prodavati je 70 odsto od procijenjene.

Ubjedljivo najvredniji dio imovine je fabrika „Koksara“ procijenjena na 129,8 miliona KM a koja se na javnom nadmetanju neće moći kupiti ispod 90,9 miliona KM.

Ova cjelina obuhvata zemljište od oko 319.000 kvadratnih metara, pripadajuće građevinske objekte i opremu, kao i najveće suvlasničke udjele u zajedničkoj infrastrukturi, poput dalekovoda, pristupnih puteva i željezničkih pruga.

Drugi po vrijednosti je LOT 3, odnosno fabrika „AMK“, čija procijenjena vrijednost iznosi 42,1 milion KM, a obuhvata više od 90.000 kvadratnih metara zemljišta sa objektima, opremom i infrastrukturom.

Treća po veličini je fabrika „Azotara“ procijenjena na 28,1 milion KM čija je početna prodajna cijena 19,6 miliona KM. Ona se prostire na 145.442 metra kvadratna zemljišta.

Među preostalim cjelinama po vrijednosti se izdvajaju Fabrika Energana procijenjena na 18,5 miliona KM, fabrika „Remont“ sa procijenjenom vrijednošću od 6,2 miliona KM, te upravna zgrada sa pomoćnim objektima procijenjena na 6,9 miliona KM.

Prodaja svih 15 LOT-ova vršiće se metodom usmenog javnog nadmetanja, koje je zakazano za 11. novembar 2026. godine u prostorijama preduzeća u Lukavcu.

Svi zainteresovani ponuđači dužni su dostaviti dokumentaciju i uplatiti depozit u iznosu od 10 odsto procijenjene vrijednosti LOT-a najkasnije do 10. novembra do 14:00 sati.

Kompletan javni poziv možete pogledati OVDJE.

Podsjećamo, „Koksara“ je u stečaj otišla u novembru 2025. godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Društvo

SLUČAJ VAREŠ: Prošlo 10 mjeseci od nalaza o olovu u krvi, izvor trovanja i dalje nepoznat, kakva su iskustva u svijetu?

Gotovo deset mjeseci nakon što su u javnost dospjeli prvi nalazi o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, još nije utvrđeno odakle olovo potiče niti jesu li preduzete odgovarajuće mjere za zaštitu stanovništva.

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) objavila je istraživanje koje pokazuje kako su slični slučajevi industrijskog zagađenja u drugim državama završavali dugotrajnim zdravstvenim posljedicama, sudskim postupcima i višemilionskim odštetama.

Prema podacima koje je ACT dobio od Doma zdravlja Vareš, tokom januara i februara ove godine provedena su ukupno 193 testiranja na prisustvo olova u krvi. U prvom krugu, od 110 testiranja, čak 44 rezultata, odnosno 40 odsto, bila su iznad referentnih vrijednosti. U drugom krugu povišene vrijednosti zabilježene su u 19 od 49 testiranja, a u trećem u devet od 34.

Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 29,5 mikrograma po decilitru krvi. Zbirni podaci ne pokazuju da li su pojedini stanovnici testirani više puta. Iako su nalazi izazvali ozbiljnu zabrinutost stanovništva, izvor izloženosti olovu još nije utvrđen.

Slučaj trovanja stanovnika Vareša olovom i ranije je dospio u žižu javnosti, posebno nakon informacija da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokrenula istragu o ovom problemu. Ovaj slučaj otvorio je i pitanje odgovornosti nadležnih institucija, posebno u kontekstu rudarskih aktivnosti na području Vareša.

Fondacija ACT sada upozorava da iskustva drugih država pokazuju koliko opasno može biti odgađanje institucionalne reakcije. U peruanskom gradu La Oroya, prema podacima iz istraživanja, čak 99 odsto djece imalo je izrazito povišene koncentracije olova u krvi tokom najintenzivnijeg rada industrijskih postrojenja. Međuamerički sud za ljudska prava kasnije je utvrdio odgovornost države zbog kršenja ljudskih prava povezanih sa zagađenjem, piše “Gerila“.

U Keniji je, u slučaju Owino Uhuru, sud potvrdio naknade štete i sredstva za sanaciju u ukupnom iznosu od približno 15 miliona dolara, pri čemu je odgovornost obuhvatila i državne institucije koje nisu adekvatno nadzirale rad industrijskog postrojenja.

“Zajednička poruka ovih slučajeva jeste da države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva. Neophodni su nezavisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, vode, tla i prašine, dostupna zdravstvena zaštita i jasno utvrđivanje odgovornosti“, upozorava Azra Berbić, aktivistkinja i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Iz ACT-a ukazuju i na informacije o novim testiranjima stanovnika Vareša, za koja tvrde da se provode bez dovoljno javno dostupnih podataka o njihovoj svrsi, obimu i rezultatima.

Fondacija je zbog situacije u Varešu uputila obraćanje i nadležnim mehanizmima Ujedinjenih nacija, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže odgovori o preduzetim mjerama zaštite stanovništva.

Pitanje zagađenja, upozoravaju iz ACT-a, ne odnosi se samo na Vareš. Potencijalni uticaji rudarskih aktivnosti na rijeke Bukovicu, Malu rijeku i sliv Trstionice izazivaju zabrinutost i među stanovništvom Kaknja i Breze.

“Mi zahtijevamo od nadležnih institucija da bez daljnjeg odgađanja osiguraju nezavisno i sveobuhvatno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, transparentno objavljivanje rezultata, kontinuirano zdravstveno praćenje stanovništva, posebnu zaštitu djece i drugih ranjivih grupa te hitne mjere za sprečavanje daljnje izloženosti“, poručila je Berbić.

Nastavi čitati

Aktuelno