Connect with us

Društvo

Vlada RS danas odlučuje o iznosu najniže plate: I za 50 KM veći minimalac gasi pojedine firme

Vlada Srpske danas će saopštiti iznos najniže plate za ovu godinu, a povećanje minimalca od 50 maraka pa i manje pojedina preduzeća neće moći izdržati, zbog čega bi nadležni trebalo što prije da smanje poreze i doprinose kako bi pogurali rast primanja.

Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 marke, sindikat traži najmanje 800 KM. Minimalac od maja prošle godine iznosi 650 maraka i tada je na osnovu odluke Vlade ta plata povećana za 60 maraka. Prije toga, odnosno krajem 2020. godine, takođe je Vlada prelomila i odlučila da najniža plata bude veća za 50 maraka, odnosno tada je odlučeno da ta plata za 2021. godinu 590 KM. Dakle, za manje od godinu i po najniža plata je povećana tri puta i to odlukom Vlade, jer se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić navodi da bi novi rast najniže plate od 50 maraka, pa i manje od toga za niskoakumulativne grane privrede predstavljao velike probleme.

– S druge strane, svaki radnih koji prima tu platu reći će da 50 KM nije dovoljno u odnosu na inflaciju. Sa aspekta privrede, ali i toga koliko plate učestvuju u troškovima, taj rast predstavljaće značajan trošak jer će pojedine firme morati to pokriti iz smanjene profitabilnosti. Neki će svesti poslovanje na nulu i skliznuti u minus – rekao je “Glasu Srpske” Račić i dodao da s obzirom da je u manje od godinu i po tri puta povećana najniža plata nadležni bi trebalo što prije da za jedan ili dva procenta smanje poreze i doprinose. To bi, pojašnjava Račić, omogućilo firmama da dalje povećaju plate radnicima jer bi im bili smanjeni troškovi.

– Dakle, firmama smanjenjem troškova treba otvoriti put da nastave povećavati plate. To je u ovom momentu potrebno svim privrednim granama da bi sačuvale radni potencijal – poručio je Račić i dodao da bi i smanjenjem parafiskalnih nameta omogućilo privrednicima da prodišu.

Ekonomisti navode da poslodavci i sindikat zastupaju svoje interese. Ističu da je teško reći ko je u pravu, ali da je s druge strane jasno da se privreda Srpske nalazi u teškoj situaciji.

– Imamo slabu privredu. Njena efikasnost i produktivnost je niska. Zbog toga rast plate u pojedinim granama može dovesti do ozbiljnih poteškoća u likvidnosti, funkcionisanju i opstanku pojedinih firmi. S druge strane, plate su male i to je demotivišući faktor za nekvalifikovanu i srednje kvalifikovanu radnu snagu – navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja i dodaje da je po pitanju prijedloga poslodavaca i sindikata istina negdje na sredini.

Naglasio je kako samo manji broj kompanija može bez većih poteškoća da obezbijedi veće plate, jer smo mala i nerazvijena privreda koja je dodatno poljuljana dešavanjima u svijetu.

Ljuboja podsjeća da u posljednjih deset godina Privredna komora RS predlaže smanjenje poreza i doprinosa u korist rasta plata.

– To je djelimično rješenje za akumulaciju dodatne likvidnosti i mogućnosti za investicioni zamah kako bi se povećao obuhvat zaposlenih i samim tim poreza i doprinosa. Državni aparat ima potrebu za novcem da bi funkcionisao i da bi imao društven i investicioni ciklus – kazao je Ljuboja.

Konačno rješenje, navodi on, jeste to da se poveća efikasnost privrede kroz investicije, primjene novih tehnologija i digitalizaciju te povećanje produktivnosti.

– Opet od toga nemamo ništa ako dopustimo da nam radna snaga odlazi – zaključio je Ljuboja.

Najviši u regionu

Prema posljednjim dostupnim podacima najniža bruto plata u Srpskoj iznosi 939,2 KM i veća je nego u FBiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji pa čak i u Bugarskoj. U RS, najniža bruto plata, u odnosu na FBiH, veća je za 156,4 KM, a u odnosu na Sjevernu Makedoniju za 85 KM. Bruto minimalac u RS veći je nego u Srbiji i Bugarskoj za 31, odnosno 21 marku.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno