Connect with us

Društvo

Vlada RS danas odlučuje o iznosu najniže plate: I za 50 KM veći minimalac gasi pojedine firme

Vlada Srpske danas će saopštiti iznos najniže plate za ovu godinu, a povećanje minimalca od 50 maraka pa i manje pojedina preduzeća neće moći izdržati, zbog čega bi nadležni trebalo što prije da smanje poreze i doprinose kako bi pogurali rast primanja.

Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 marke, sindikat traži najmanje 800 KM. Minimalac od maja prošle godine iznosi 650 maraka i tada je na osnovu odluke Vlade ta plata povećana za 60 maraka. Prije toga, odnosno krajem 2020. godine, takođe je Vlada prelomila i odlučila da najniža plata bude veća za 50 maraka, odnosno tada je odlučeno da ta plata za 2021. godinu 590 KM. Dakle, za manje od godinu i po najniža plata je povećana tri puta i to odlukom Vlade, jer se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić navodi da bi novi rast najniže plate od 50 maraka, pa i manje od toga za niskoakumulativne grane privrede predstavljao velike probleme.

– S druge strane, svaki radnih koji prima tu platu reći će da 50 KM nije dovoljno u odnosu na inflaciju. Sa aspekta privrede, ali i toga koliko plate učestvuju u troškovima, taj rast predstavljaće značajan trošak jer će pojedine firme morati to pokriti iz smanjene profitabilnosti. Neki će svesti poslovanje na nulu i skliznuti u minus – rekao je “Glasu Srpske” Račić i dodao da s obzirom da je u manje od godinu i po tri puta povećana najniža plata nadležni bi trebalo što prije da za jedan ili dva procenta smanje poreze i doprinose. To bi, pojašnjava Račić, omogućilo firmama da dalje povećaju plate radnicima jer bi im bili smanjeni troškovi.

– Dakle, firmama smanjenjem troškova treba otvoriti put da nastave povećavati plate. To je u ovom momentu potrebno svim privrednim granama da bi sačuvale radni potencijal – poručio je Račić i dodao da bi i smanjenjem parafiskalnih nameta omogućilo privrednicima da prodišu.

Ekonomisti navode da poslodavci i sindikat zastupaju svoje interese. Ističu da je teško reći ko je u pravu, ali da je s druge strane jasno da se privreda Srpske nalazi u teškoj situaciji.

– Imamo slabu privredu. Njena efikasnost i produktivnost je niska. Zbog toga rast plate u pojedinim granama može dovesti do ozbiljnih poteškoća u likvidnosti, funkcionisanju i opstanku pojedinih firmi. S druge strane, plate su male i to je demotivišući faktor za nekvalifikovanu i srednje kvalifikovanu radnu snagu – navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja i dodaje da je po pitanju prijedloga poslodavaca i sindikata istina negdje na sredini.

Naglasio je kako samo manji broj kompanija može bez većih poteškoća da obezbijedi veće plate, jer smo mala i nerazvijena privreda koja je dodatno poljuljana dešavanjima u svijetu.

Ljuboja podsjeća da u posljednjih deset godina Privredna komora RS predlaže smanjenje poreza i doprinosa u korist rasta plata.

– To je djelimično rješenje za akumulaciju dodatne likvidnosti i mogućnosti za investicioni zamah kako bi se povećao obuhvat zaposlenih i samim tim poreza i doprinosa. Državni aparat ima potrebu za novcem da bi funkcionisao i da bi imao društven i investicioni ciklus – kazao je Ljuboja.

Konačno rješenje, navodi on, jeste to da se poveća efikasnost privrede kroz investicije, primjene novih tehnologija i digitalizaciju te povećanje produktivnosti.

– Opet od toga nemamo ništa ako dopustimo da nam radna snaga odlazi – zaključio je Ljuboja.

Najviši u regionu

Prema posljednjim dostupnim podacima najniža bruto plata u Srpskoj iznosi 939,2 KM i veća je nego u FBiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji pa čak i u Bugarskoj. U RS, najniža bruto plata, u odnosu na FBiH, veća je za 156,4 KM, a u odnosu na Sjevernu Makedoniju za 85 KM. Bruto minimalac u RS veći je nego u Srbiji i Bugarskoj za 31, odnosno 21 marku.

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN PJEŠAČIO OD NJEMAČKE DO OSTROGA! Vjera, optimizam i UPORNOST oslonac u teškim trenucima

Milan Đundić je krenuo na neobično putovanje 3. marta, spremajući se da pređe više od 1.400 kilometara pješke, od Nemačke do manastira Ostrog.

Ovo hodočašće, koje je trajalo 35 dana, nije bilo samo fizičko putovanje, već i duhovno iskustvo koje je testiralo njegovu izdržljivost i vjeru. Jedan dio puta je čak prepješačio bosonog.

Na svom putu, Milan je prošao kroz pet različitih država – Nemačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Umjesto da izabere brz i udoban način putovanja avionom ili automobilom, Milan je svesno dolučio da ide pješke do Ostroga, sa ciljem da se približi svojoj svetinji na jedinstven način, piše Blic.

– Svjesno sam odlučio da idem svojim nogama, uputio sam se na hodočašće ka našoj svetinji. Da li je bilo lako? Nije. Da li sam uspio? Jesam! Uz pomoć dobrih ljudi koje sam sreo i, naravno, uz božju pomoć – rekao je Milan u jednom od svojih videa.
Iako je nailazio na izazove, poput fizičkog umora i teških trenutaka, Milan je dobijao podršku od stanovnika mesta kroz koje je prolazio. Njegova odlučnost i optimizam bili su primjetni tokom cijelog putovanja, a on je isticao da mu je podrška ljudi koji su pratili njegovo putovanje bila od velikog značaja, posebno kada bi završio dan raširivši šator i ostavši sam u tišini.

– Na ovom putu sa mnom su bog, moj ranac i moj optimizam da ću uspeti i stići do najveće svetinje. Budite moja podrška, to će mi mnogo značiti, pogotovo kada uveče raširim šator, raspalim vatru i ostanem sam u tišini. Moraš da se privikneš na malo tuge u životu. Nećeš znati šta je prava sreća ako ne budeš imao sa čim da je uporediš – pisao je Milan tokom putovanja.

Tokom putovanja, Milan je dijelio svoje misli i osjećanja na društvenim mrežama, ističući da mu je vjera, optimizam i upornost bili oslonac u teškim trenucima.

Nastavi čitati

Aktuelno