Connect with us

Društvo

Vlada RS danas odlučuje o iznosu najniže plate: I za 50 KM veći minimalac gasi pojedine firme

Vlada Srpske danas će saopštiti iznos najniže plate za ovu godinu, a povećanje minimalca od 50 maraka pa i manje pojedina preduzeća neće moći izdržati, zbog čega bi nadležni trebalo što prije da smanje poreze i doprinose kako bi pogurali rast primanja.

Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 marke, sindikat traži najmanje 800 KM. Minimalac od maja prošle godine iznosi 650 maraka i tada je na osnovu odluke Vlade ta plata povećana za 60 maraka. Prije toga, odnosno krajem 2020. godine, takođe je Vlada prelomila i odlučila da najniža plata bude veća za 50 maraka, odnosno tada je odlučeno da ta plata za 2021. godinu 590 KM. Dakle, za manje od godinu i po najniža plata je povećana tri puta i to odlukom Vlade, jer se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić navodi da bi novi rast najniže plate od 50 maraka, pa i manje od toga za niskoakumulativne grane privrede predstavljao velike probleme.

– S druge strane, svaki radnih koji prima tu platu reći će da 50 KM nije dovoljno u odnosu na inflaciju. Sa aspekta privrede, ali i toga koliko plate učestvuju u troškovima, taj rast predstavljaće značajan trošak jer će pojedine firme morati to pokriti iz smanjene profitabilnosti. Neki će svesti poslovanje na nulu i skliznuti u minus – rekao je “Glasu Srpske” Račić i dodao da s obzirom da je u manje od godinu i po tri puta povećana najniža plata nadležni bi trebalo što prije da za jedan ili dva procenta smanje poreze i doprinose. To bi, pojašnjava Račić, omogućilo firmama da dalje povećaju plate radnicima jer bi im bili smanjeni troškovi.

– Dakle, firmama smanjenjem troškova treba otvoriti put da nastave povećavati plate. To je u ovom momentu potrebno svim privrednim granama da bi sačuvale radni potencijal – poručio je Račić i dodao da bi i smanjenjem parafiskalnih nameta omogućilo privrednicima da prodišu.

Ekonomisti navode da poslodavci i sindikat zastupaju svoje interese. Ističu da je teško reći ko je u pravu, ali da je s druge strane jasno da se privreda Srpske nalazi u teškoj situaciji.

– Imamo slabu privredu. Njena efikasnost i produktivnost je niska. Zbog toga rast plate u pojedinim granama može dovesti do ozbiljnih poteškoća u likvidnosti, funkcionisanju i opstanku pojedinih firmi. S druge strane, plate su male i to je demotivišući faktor za nekvalifikovanu i srednje kvalifikovanu radnu snagu – navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja i dodaje da je po pitanju prijedloga poslodavaca i sindikata istina negdje na sredini.

Naglasio je kako samo manji broj kompanija može bez većih poteškoća da obezbijedi veće plate, jer smo mala i nerazvijena privreda koja je dodatno poljuljana dešavanjima u svijetu.

Ljuboja podsjeća da u posljednjih deset godina Privredna komora RS predlaže smanjenje poreza i doprinosa u korist rasta plata.

– To je djelimično rješenje za akumulaciju dodatne likvidnosti i mogućnosti za investicioni zamah kako bi se povećao obuhvat zaposlenih i samim tim poreza i doprinosa. Državni aparat ima potrebu za novcem da bi funkcionisao i da bi imao društven i investicioni ciklus – kazao je Ljuboja.

Konačno rješenje, navodi on, jeste to da se poveća efikasnost privrede kroz investicije, primjene novih tehnologija i digitalizaciju te povećanje produktivnosti.

– Opet od toga nemamo ništa ako dopustimo da nam radna snaga odlazi – zaključio je Ljuboja.

Najviši u regionu

Prema posljednjim dostupnim podacima najniža bruto plata u Srpskoj iznosi 939,2 KM i veća je nego u FBiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji pa čak i u Bugarskoj. U RS, najniža bruto plata, u odnosu na FBiH, veća je za 156,4 KM, a u odnosu na Sjevernu Makedoniju za 85 KM. Bruto minimalac u RS veći je nego u Srbiji i Bugarskoj za 31, odnosno 21 marku.

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno