Connect with us

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno