Connect with us

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Related Topics:

Društvo

Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.

Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.

U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.

Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.

“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.

“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.

Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…

“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.

Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.

“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.

“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.

Nastavi čitati

Društvo

ONI SU UVIJEK U PLUSU! Banke očekuju veću potražnju za kreditima

Rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini za prvi kvartal, koje je objavila Centralna banka BiH, pokazuju da banke očekuju porast potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu ove godine.

Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu ove godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.

Na temelju prikupljenih odgovora iz ankete, banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu ove godine, kao i da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu ove godine.

Kada je riječ o kreditima stanovništvu, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu ove godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine.

U ovom krugu anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je sto odsto, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje biti pretežno sunčano i malo toplije.

Uveče i tokom noći doći će do porasta oblačnosti od sjevera ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu do 13, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 17 do 23, a u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini tokom prije podneva umjerena, na udare i jaka bura, a u nastavku dana bura u slabljenju.

Nastavi čitati

Aktuelno