Društvo
ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne
Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.
UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…
Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.
Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.
Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.
Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.
Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.
Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.
Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.
– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.
Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.
– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.
prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic
Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.
– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.
Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.
– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.
Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.
– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.
(srpskainfo.com)
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno, toplije i vjetrovito
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH će biti promjenljivo oblačno vrijeme, toplije i vjetrovito.
Ujutro oko rijeka i po kotlinama biće prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu i krajnjem zapadu biće oblačno uz povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo. Uveče i naredne noći padavine jačaju i zahvataju većinu predjela.
Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do osam, na jugu do 12, a dnevna od 14 na zapadu do 20 na istoku, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
Društvo
VJETROVI PROMIJENILI SMJER IZNAD SJEVERNOG POLA! Naučnici prate istorijski poremećaj polarnog vrtloga, prijeti li nam ekstremno hladna zima?
Iznad Arktika se nalazi takozvani polarni vrtlog, odnosno ogromna masa veoma hladnog vazduha koja kruži oko Sjevernog pola i uglavnom zadržava hladnoću u tom području.
Ove godine dogodilo se nešto neuobičajeno: polarni vrtlog oslabio je mnogo ranije nego što je uobičajeno, a vjetrovi koji ga pokreću čak su promijenili smjer.
Naučnici tvrde da je ovo najraniji ovakav poremećaj otkako postoje mjerenja, a francuska meteorološka služba opisala ga je kao pojavu koja do sada nije zabilježena.
Kada polarni vrtlog oslabi, hladan vazduh koji je inače uglavnom zadržan oko Sjevernog pola može se pomjeriti prema jugu, odnosno prema Evropi, SAD-u i istočnoj Aziji.
To može dovesti do prodora veoma hladnog vazduha, naglog pada temperature i jakih zimskih talasa.
Jedan od primjera posljedica ovakvog poremećaja dogodio se 2021. godine, kada je američku saveznu državu Teksas pogodio izuzetno jak talas hladnoće, zbog kojeg su nastali veliki problemi s električnom energijom, a bilo je i ljudskih žrtava.
Ipak, slabljenje polarnog vrtloga ne znači automatski da će zima biti ekstremno hladna, već samo povećava mogućnost takvih vremenskih uslova.
Na to kakva će zima zaista biti utiču i drugi faktori, među kojima je i fenomen El Niño, koji trenutno jača i mogao bi ublažiti ili promijeniti posljedice poremećaja polarnog vrtloga.
El Niño predstavlja zagrijavanje površinskih voda u Tihom okeanu, što može uticati na vremenske prilike širom svijeta, uključujući i temperature tokom zime.
Naučnici istražuju i da li ubrzano zagrijavanje Arktika, povezano s klimatskim promjenama, doprinosi sve češćim poremećajima polarnog vrtloga, ali ta veza još nije potpuno dokazana.
Dakle, predstojeća zima ima potencijal da donese ozbiljnije prodore hladnoće jer je polarni vrtlog oslabio neobično rano. Ipak, još je prerano tvrditi da nas sigurno očekuje jaka zima, jer će konačan ishod zavisiti od više vremenskih faktora, prenosi Index.
Društvo
PAD GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI U SRPSKOJ: Vrijednost radova manja za 38,5 miliona, na terenu i manje radnika
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Republici Srpskoj u 2025. godini iznosila je 979,6 miliona KM, što je pad za 3,8 odsto, odnosno za oko 38,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Pad ukupne vrijednosti građevinskih radova u prošloj godini pratio je i blago smanjen broj angažovanih građevinaca na terenu.
“Na gradilištima u 2025. godini prosječno je bilo angažovano 6.756 radnika, što je za 0,9 odsto manje u odnosu na 2024. godinu”, navodi se u izvještaju Republičkog zavoda za statistiku.
Pored broja radnika, zabilježen je i pad ukupnog broja provedenih sati na gradilištima.
Kako pojašnjavaju iz ove institucije, tokom 2025. godine ostvareno je ukupno 13,03 miliona časova rada, što u poređenju sa 2024. godinom predstavlja umanjenje za 2,7 odsto.
Kada je riječ o strukturi i vrsti građevinskih objekata, statistika pokazuje da se u Republici Srpskoj nešto više ulagalo u niskogradnju u odnosu na visokogradnju.
“Od ukupne vrijednosti, na objekte visokogradnje odnosi se 478,3 miliona KM ili 48,8 odsto, dok se na objekte niskogradnje odnosi 501,3 miliona KM, odnosno 51,2 odsto”, ističe se u izvještaju.
Unutar sektora visokogradnje, na izgradnju stambenih zgrada odnosilo se 24,2 odsto ukupnih radova, dok nestambene zgrade čine 24,7 odsto.
Sa druge strane, u sektoru niskogradnje dominirala je transportna infrastruktura sa učešćem od 25,3 odsto, dok kompleksni industrijski objekti čine 16,5 odsto ukupne građevinske aktivnosti.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika1 dan agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika3 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika2 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika2 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Politika8 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Društvo1 dan agoPAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom
