Connect with us

Svijet

KO BI REKAO DA ĆE SE IKADA KRIJUMČARITI LUK?! Postao luksuzna roba

Prema zvaničnim statistikama, cijena luka na Filipinima prošlog mjeseca porasla na oko 700 pezosa (12,80 dolara) po kilogramu.
To je više od cijene mesa i dnevne minimalne zarade u toj zemlji jugoistočne Azije.

Iako su cijene nekih proizvoda snižene posljednjih nedjelja, luk je i dalje luksuz za mnoge potrošače, kaže Rizalda Maunes, koja vodi piceriju u centralnom gradu Cebuu.

“Ranije smo kupovali tri do četiri kilograma luka dnevno. Sada kupujemo pola kilograma, toliko možemo da priuštimo”, rekla je Maunes za BBC.

“Naši kupci razumijeju jer nisu samo restorani pogođeni, domaćinstvima je teško jer luk ide u mnoga jela”, dodaje ona.

Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je i ministar poljoprivrede, nazvao je povećanje cijena hrane “vanrednom situacijom”.

Ranije ovog mjeseca, Markos je odobrio uvoz crvenog i žutog luka u pokušaju da poveća snabdjevanje.

Stručnjaci kažu da ponovno otvaranje filipinske privrede podstiče potražnju, dok je loše vrijeme uticalo na proizvodnju hrane, kao što je luk.

“Još u avgustu Ministarstvo poljoprivrede je prognoziralo potencijalnu nestašicu nekih prehrambenih proizvoda. Nekoliko mjeseci kasnije Filipine su pogodile dvije snažne oluje koje su nanijele značajnu štetu usjevima”, kaže Nikolas Mapa, viši ekonomista u ING banci.

“Ujedno, kako se ekonomija oporavlja, tako je i naglo povećana potražnja”, rekao je Mapa.

Rastuće cijene pogodile su i prodavce na tezgama sa uličnom hranom u Cebuu, popularne među lokalnim stanovništvom i turistima.

Prženo povrće, meso i morski plodovi obično se poslužuju sa sosom od luka i sirćeta.

“Luk je sastavni dio naših jela. Daje ukusnu hrskavost, slatkoću, kako bi neutralisao slanoću hrane”, kaže Aleks Čua, koji je bio primoran da štedi na luku.

Luk je toliko tražen da je Ejpril Lika Biori odlučila da ponese bidermajer napravljen od luka na sopstveno vjenčanje u Iloilo Sitiju.

“Pitala sam mladoženju da li bismo mogli da koristimo luk umjesto cvijeća, pošto bi poslije vjenčanja cvijeće uvenulo i na kraju bi bilo bačeno”, rekla je Biori za lokalne novine.

“„Što da ne luk? Može da se koristi i poslije vjenčanja”, kazala je ona.

Povrće je bilo u centru pažnje na ovom vjenčanju. Drugi su upali u nevolje zbog krijumčarenja luka.

Ranije ovog mjeseca objavljeno je da je 10 članova posade filipinske aerokompanije pod istragom zbog pokušaja da prokrijumčari skoro 40 kilograma luka i voća u koferima.

Iz carine su kasnije rekli da se neće suočiti sa optužbama, ali su upozorili putnike da bez dozvole ne pokušavaju da unose slične proizvode bez dozvola.

Kriza je izvršila pritisak na Markosa, koji je, kao ministar poljoprivrede, obećao da će povećati proizvodnju hrane. Neki poslanici su tražili od njega da imenuje zamjenu.

“Ranije je problem bio šećer, sada je to luk. Na kraju ćemo ostati bez svega što koristimo u kuhinji”, rekla je na sjednici parlamenta, senatorka Grejs Po.

Mari-En Lezoren iz konsultantske kuće Kantar Vorldpanel kaže da su klimatske promjene takođe velika prijetnja za obezbjeđivanje hrane u zemlji.

“Ako klimatske promjene izazovu nestašice, a samim tim i porast cijena, to će veoma negativno uticati na veliki dio potrošača na Filipinima”, smatra ona.

Svijet

“STOP BALISTIČKOM TERORU”! Zelenski izjavio da Moskva ima opsesiju da uništi Ukrajinu

Ukrajina želi mir, ali se neće tek tako predati Rusiji pod svaku cijenu, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u prkosnom govoru u ponedjeljak dok su se strani čelnici okupili u Kijevu kako bi obilježili proslavu Dana nezavisnosti.

Britanski premijer Endi Burnam i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta bili su među stranim zvaničnicima prisutnim na proslavi 35. godišnjice odvajanja Ukrajine od Sovjetskog Saveza.

Burnam, koji je prvi put posjetio ukrajinski glavni grad kao premijer, trebao bi najaviti britansku podršku Kijevu u povećanju domaće proizvodnje projektila dugog dometa.

Takođe je trebao kopredsjedavati virtuelnim sastankom “koalicije voljnih” – grupe zemalja koje podržavaju Ukrajinu – s francuskim predsjednikom Emmanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Očekuje se da će čelnici razgovarati o zahtjevu Ukrajine za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se zaustavili ruski balistički projektili koji napadaju ukrajinske gradove.

Noseći tradicionalnu ukrajinsku vezenu košulju, Zelenski je zahvalio stranim čelnicima iz Finske, Danske, Norveške, Litvanije, Letonije i Estonije što su doputovali u Kijev kako bi pokazali svoju podršku. Zakleo se pronaći rješenje za ono što je nazvao “balističkim terorom” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

– Ukrajina apsolutno želi mir, ali se nije spremna jednostavno predati – izjavio je Zelenski u video snimku objavljenom na platformi poruka Telegram, koji ga prikazuje kako stoji ispred samostana sv. Mihajla sa zlatnom kupolom.

Zelenski je rekao da ruski zahtjev – koji je Ukrajina više puta odbila – da Kijev prepusti preostali dio istočnog Donbasa koji nije u ruskim rukama nakon četiri i po godine rata neće biti dovoljan da zaustavi rusku agresiju.

– Sve je to podstaknuto maničnim snom jedne osobe da Ukrajina ne bi trebala postojati – izjavio je Zelenski, misleći na Putina.

– Kremlj je opsjednut time – naglasio je ukrajinski čelnik, prenosi Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

ZAOKRET U BERLINU? Rastuća opoziciona opcija predlaže zatvaranje granica i UKIDANJE EURA

Kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel najavila je da će njena stranka, u slučaju ulaska u saveznu vladu, tražiti napuštanje evra i Šengenskog prostora te uvođenje stroge kontrole na nacionalnim granicama.

Dajući veliki ljetni intervju za ZDF, Vajdel je izjavila da je „Njemačka stajala znatno bolje prije uvođenja evra”, ističući kako je zajednička valuta oslabila njemačku privredu i umanjila ušteđevinu domaćinstava.

Govoreći o migracijskoj politici, poručila je da će stranka zatvoriti granice i istupiti iz Šengena, uz zahtjev za ubrzanjem deportacija i smanjenjem broja naturalizacija, što uključuje i povratak sirijskih državljana kojima je isteklo pravo na zaštitu. Uz to, Vajdel je ponovila protivljenje planiranoj zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i mjerama usmjerenim na borbu protiv klimatskih promjena prouzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Vajdel je ujedno oštro kritikovala Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Fridriha Merca i Socijaldemokratsku stranku (SPD) ministra finansija Larsa Klingbajla, odbacivši pritom bilo kakvu saradnju sa CDU-om.

Da podsjetimo, stranka trenutno bilježi visoku podršku uoči izbora u Saksoniji-Anhalt zakazanih za 6. septembar, gdje prema istraživanjima instituta Foršungsgrupe valen prelazi 40 odsto, dok na saveznom nivou uživa 27 odsto podrške birača.

Nastavi čitati

Svijet

MILIJARDE ZA NAORUŽANJE! Brisel odrešio kesu, Kijevu stiže astronomski iznos!

Evropska komisija saopštila je da je izdvojila 6,1 milijardu evra za nabavku oružja za Ukrajinu.

U saopštenju se ističe da je novac izdvojen na Dan nezavisnosti Ukrajine, te da je cilj da se potvrdi evropska podrška “odbrani Ukrajine”.

Prema navodima Komisije, radi se o nabavci sistema raketne i protivvazdušne odbrane, projektila, municije i radara.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno