Connect with us

Društvo

HRANA SKUPLJA I DO 50 ODSTO Upoređene cijene iz 2021. i 2022. godine

Od početka 2022. godine, nakon sukoba u Ukrajini, počinje vrtoglav rast cijena na globalnom tržištu, što se uveliko osjetilo i u BiH, a koji do danas ne jenjava.

Iako su brojna poskupljenja u BiH pravdana skokom cijena nafte, nakon što je gorivo pojeftinilo, cijene su u stagnaciji pojeftinjenja nema.

Građani se s pravom pitaju kako spojiti kraj s krajem. Istovremeno, odgovora države na inflaciju i globalnu ekonomsku krizu nema.

Potrošačka korpa

Ukidanje akciza na gorivo i PDV na osnovne životne namirnice ostala su samo predizborna obećanja.

Potrošačku korpu, koja je dostigla 3.000 KM, ne mogu popuniti dvije prosječne plate, a način na koji penzioneri preživljavaju odavno je u domenu naučne fantastike.

Polubijeli hljeb košta 1,80 KM, litar mlijeka ide i do 2,70 KM. Vreća brašna od 25 kilograma ne spušta se ispod 30 KM, dok se prije godinu mogla kupiti za 17 KM. U jednom periodu 2022. godine kilogram piletine koštao je do tada nezapamćenih 14 KM.

Za sedam KM
Zvrk pite u pekarama košta od dvije do tri marke, a pecivo ispod 1,50 KM skoro je pa nemoguće naći. Neki proizvodi su u rasponu od decembra 2021. do oktobra 2022. poskupjeli i za sedam KM.

Posljednji ažurirani podaci prosječnih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su dostupni na stranici Federalnog ministarstva trgovine, za 2021. i 2022. godinu govore sve o tim poskupljenjima. Gotovo svaki proizvod u trgovinama skuplji je, neki i dvostruko, s tim da je januar 2023. donio nova poskupljenja, prenosi Avaz.

Prosječne cijene u KM za 2021. i 2022. godinu: riža = 3,41 – 4,51, hljeb (1kg) = 2,50 – 3,66, brašno = 0,95 – 1,49, cijelo pile = 5,20 – 6,30, pastrmka (svježa) = 10,19 – 11,48, juneće meso = 14,46 – 18,57, mlijeko = 1,39 – 2,43, sir edamer = 12,02 – 18,82, 10 jaja = 2,70 – 3,50, ulje = 3,09 – 4,65, banane = 2,26 – 3,15, jabuke = 1,83 – 1,89, grah = 5,19 – 5,56, krompir = 1,23 – 1,48, šećer = 1,39 – 2,19, med = 18,92 – 20,84, mliječna čokolada (1 kg) = 16,01 – 18,60, kafa = 14,49 – 16,97, voda = 0,95 – 0,99, deterdžent za suđe = 2,52 – 2,34, srednja pica = 7,03 – 8,28, šampon = 4,20 – 5,39, toaletni papir (osam rolni) = 2,25 – 3,26, pelene = 19,48 – 23,61, higijenski ulošci = 2,76 – 3,08, zubna pasta (tuba od 70 grama) = 2,88 – 3,24, margarin = 5,04 – 6,81.

Društvo

BUDITE NA OPREZU! Toplo vrijeme izmamilo zmije

Topla i blaga zima pogodovala je da zmije ranije izađu iz svojih skrovišta, pa su primijećene čak i u februaru.

Sa višim temperaturama ovi gmizavci su aktivniji.

Iako seruma protiv zmijskog otrova ima dovoljno, ipak, dok boravite u prirodi, posebno u neuređenim predjelima, budite oprezni.

Na području Republike Srpske ima 13 vrsta zmija. Najveći diverzitet je u okolini Trebinja gdje ih je 11, dok u okolini Banjaluci ima samo pet vrsta.

Najčešći ujedi zmija su na selima, neuređenim travnatim predjelim i kamenjarima. Najopasniji su ako je ujed za glavu, vrat i jagodice prstiju. Zato oprez!

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

PRIBLIŽAVA SE SNAŽAN CIKLON, nebo bi ponovo moglo biti “zamućeno”

Početkom ove sedmice snažan ciklon sa sjevera Afrike premještao se preko Grčke i našeg područja i donio ogromne koncentracije pijeska iz Sahare.

Ogromne količine pijeska prekrile su u i Atinu i sve je bilo obojeno narandžastom bojom. Ogromne količine pijeska i prašine nepovoljno su djelovale i po zdravlje ljudi.

Potom je snažno sjeverozapadno visinsko strujanje pročistilo atmosferu od pijeska, a i vazduh je postao znatno čistiji.

Narednih dana nad centralnim i zapadnim predjelima Mediterana nalaziće se ciklon, koji će u svom prednjem dijelu usloviti veoma izražena južna strujanja. Upravo će ova strujanja usloviti da sa sjevera Afrike preko Italije do Alpa, juga Njemačke i zapada Austrije stignu ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine iz Sahare.

Saharska prašina prigušuje sunčeve zrake i čini da nebo izgleda zamućeno. Prašina često stimuliše i stvaranje oblaka.

Nebo može postati žuto i proizvesti fascinantne zalaske sunca. Ne očekuje se loš kvalitet vazduha kakav je nedavno zabilježen u Atini.

U početku u svim predjelima biće vedro i bez oblaka i padavine, ali će od utorka biti oblačnosti sa pljuskovima i grmljavinom.

Kiša uzrokuje da se prašina taloži u obliku tamnih kapi – takođe poznatih kao krvava kiša – na biljkama i automobilima. Nakon sušenja ostavlja jasne tragove.

U višim predelima Alpa i dalje ima puno snega, tako ne treba čuditi da ako snijeg u tim predjelima poprimi boje pijeska iz pustinje u Sahari.

Iako se narednih dana izražena južna strujanja očekuju i iznad našeg područja, glavnina pijeska i prašine iz Sahare ovog puta premještaće se zapadnije od našeg područja.

Nastavi čitati

Društvo

DANASU SU CVIJETI, veliki hrišćanski praznik, a EVO KOJA SU VJEROVANJA!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti slavi se dan po vaskrsenju Lazarevom, odnosno Lazarevoj suboti i Vrbici, šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs. Cvijeti su pokretni praznik.

Hristos je ušao u Jerusalim jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Glas da dolazi Spasitelj, onaj koji je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga dočekivali sa palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.

Kada je Isus Hristos izašao na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše: “Osana, Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!”.

Ali Isus Hristos je cijelim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče: “O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen”.

Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: “Ko je to?”, a iz gomile naroda odgovoriše: “Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog”.

Potom Hristos uđe u hram, gdje su bili bolesni i sakati, smilova se na njih i sve ih iscjeli. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje, te su mu klicali: “Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!”

Slušajući to, Isusu Hristosu priđoše neki fariseji, pa mu rekoše: “Čuješ li to što ovi govore?”, a on im odgovori: “Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu”.

Cijelog dana Isus Hristos držao je propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Narodno vjerovanje

Naime, prema narodnom vjerovanju, oni koji na ovaj praznik započnu posao kojim žele sa uspjehom da se bave, uspjeće u svom naumu. Zato nikako nemojte zaboraviti da se odvažite i započnete šta god želite da radite uspješno do kraja godine.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Takođe, na praznik Blagovijesti i Cvijeti, može da se jede riba.

Od praznika Cvijeti ostaje još sedam dana do Vaskrsa.

Nastavi čitati

Aktuelno