Connect with us

Društvo

Građani Srpske sve češće na antidepresivima

Građanima Srpske prošle godine izdato je više od 144.000 recepata za antidepresive i preko 148.000 recepata za lijekove za smirenje, što je ovu grupu lijekova postavilo na treće mjesto ukupne potrošnje lijekova koji se izdaju na recept.

Podaci su ovo Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji su dodali da je prošle godine u ove namijene utrošeno nešto više od 2.819.000 KM.

“U ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept na trećem mjestu se nalaze lijekovi koji djeluju na nervni sistem, a tu spadaju i antidepresivi i lijekovi za smirenje”, potvrdili su iz Fonda za “Nezavisne”.

Kako dalje objašnjavaju, prošle godine su ukupno propisana 144.222 recepata za antidepresive, za šta su troškovi iznosili 815.000 KM i tačno 148.525 lijekova za smirenje, što je koštalo 2.004.905 KM.

Što se samih lijekova tiče, praksa je pokazala da se najviše propisuje lijek za smirenje alpazolam i antidepresiv sertalin.

Fond finansira one lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na njegovoj listi lijekova koji se izdaju na recept. Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto.

U prilog ovim podacima ide i izvještaj iz Centra za mentalno zdravlje u sklopu Doma zdravlja Banjaluka koji ističu da se građani sve češće javljaju u potrazi za psihološkim savjetovanjem.

“Zadnjih deset godina prisutan je trend povećanja broja pacijenata koji nam se javljaju radi zakazivanja pregleda”, ističu iz Centra za “Nezavisne”.

Kako dalje objašnjavaju, nagli skok je bio 2021. godine, odnosno kada je pandemija izazvana virusom korona bila u svom vrhuncu, a to zaključuju na osnovu činjenice da su te godine dobili više od 5.000 zahtjeva od ljudi kojima je ovo bio prvi put da traže psihološku pomoć.

Što se prošle godine tiče, ističu da su imali ukupno 21.024 pregleda te da se u najvećem broju slučajeva odnose na anksiozno i anksiozno-depresivne poremećaje.

Prema njihovim riječima, širok dijapazon mentalnih poremećaja ne bira životnu dob te, kako, kažu, javljaju im se građani svih životnih doba.

Ove brojke ne iznenađuju psihologa Aleksandra Milića, koji je kazao za “Nezavisne” da je ovo posljedica stresora kojima smo svakodnevno izloženi, a dodaje da smo i mi postali sve osjetljiviji na njih.

“Rad na mentalnoj higijeni treba da bude redovan dio života svakog pojedinca i da s njim treba početi što ranije. Ovo je vid prevencije i neizbježan je u današnje vrijeme”, kazao je Milić.

Dodaje da su lijekovi zadnji vid rješenja, jer, kako kaže, tablete, iako pomažu, neće same od sebe pojedincu promijeniti život.

“Sve je ovo odraz složenog ambijenta u kojem se nalazimo, građani su često žrtve otežanih uslova života, što se odražava u njihovoj sve većoj senzibilnosti”, kazao je on.

Narušen privatni život, samoća, oskudna socijalna komunikacija, naročito u odnosima gdje treba da bude jaka, kao što je partnerstvo i brak, sve je češća pojava u društvu.

“Kada slušamo pacijente, veoma lako se stvori utisak da su brojni brakovi na klimavim nogama i to naročito kod onih pojedinaca koji pomoć i ne traže”, zaključuje Milić.

Društvo

MIŠKOVIĆU SE “OSLADILA” BiH! U Sarajevu otvara novu firmu “Ananas DOO”

U Sarajevu je prije nekoliko dana osnovana kompanija Ananas d.o.o.

Riječ o kćeri firmi platforme Ananas e-commerce d.o.o. Beograd, iza koje stoji vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković, prenosi Biznisinfo.

Direktor sarajevskog Ananasa je Erol Ferović a sjedište kompanije je u ulici Marka Marulića u Novom Sarajevu.
Ova informacija dolazi nakon što je objavljeno da kompanije namjerava uskoro započeti poslovanje u Bosni i Hercegovini, nakon što već neko vrijeme radi u Srbiji i još nekim zemljama regiona.

Ananas je zamišljen kao platforma za online trgovinu, odnosno balkanska inačica američkog Amazona koji je u vlaništvu Džefa Bezosa.

Mišković je, inače, jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu. Između ostalog, vlasnik je Delta Planeta, najvećeg tržnog centra u Banjaluci i jednog od najvećih u BiH.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo sunce pa kiša, GRMLJAVINA I NEVRIJEME

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Ujutro i prije podne očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, prolazna kiša moguća je ponegdje na istoku i u Hercegovini, dok će sunčanije biti na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima postepeno naoblačenje usloviliće kišu ili pljuskove koji će biti izraženije na istoku i u centralnim krajevima, dok su lokalno moguće nepogode sa jačim pljuskovima i obilnijim padavinama, uz pojavu grada.

Jutarnja temeperatura vazduha biće od devet do 16, u višim predjelima od sedam, dnevna od 21 do 27, u višim krajevima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Aktuelno