Connect with us

Svijet

Direktor farmaceutske kompanije tvrdi “LIJEKOVI SU PREVIŠE JEFTINI”

Generalni direktor farmaceutske kompanije “Novartis”, Vas Narasimhan, iznio je kritiku na račun trenutnih cijena lekova u Švajcarskoj, smatrajući ih preniskim.

On smatra da bi zemlje van Sjedinjenih Američkih Država trebalo više da doprinesu finansiranju inovacija u industriji farmaceutskih proizvoda, i naglašava da američki pacijenti trenutno preuzimaju veliki dio troškova za razvoj novih lijekova, prenijela je RTS (Radio Television Suisse).

“Američki pacijenti plaćaju veliki dio troškova inovacija”, rekao je Narasimhan u intervjuu za “Neue Zürcher Zeitung” i dodao da je ovo odgovor na nedavni poziv predsjednika SAD, Donalda Trampa, za smanjenje cijena lijekova. Tramp je, početkom avgusta, postavio švajcarskim farmaceutskim kompanijama poput “Novartisa”, “Fajzera” i “Roša” rok od 60 dana da smanje cijene svojih proizvoda u SAD, što bi moglo da dovede do gubitaka vrijednih milijarde dolara za ove kompanije.

Narasimhan ističe da “Novartis” radi na saradnji sa vladom i nastoji da pronađe konstruktivna rješenja koja će da omoguće američkim pacijentima da plate manje za lijekove.

U svom razgovoru, Narasimhan je skrenuo pažnju na razliku u cijenama lijekova između različitih zemalja. Prema njegovim riječima, cijene lekova u Švajcarskoj su, u poređenju sa drugim zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), na donjem kraju skale.

Međutim, on nije mogao da precizira koliko bi trebalo da se u Švajcarskoj cijene povećaju kako bi bile u ravnoteži sa međunarodnim standardima.

Takođe je govorio o složenosti američkog sistema, koji uključuje posrednike i popuste, što dodatno komplikuje problem određivanja cijena lijekova.

“Oko polovine našeg bruto prihoda ide posrednicima”, objasnio je on, naglašavajući kako složenost američkog tržišta stvara dodatne izazove u upravljanju cijenama lijekova, prenosi Tanjug.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno