Connect with us

Društvo

Neprijatna situacija na granici, policija pretresla auto u nadi da će nešto pronaći

Nakon 1.1.2023. godine Republika Hrvatska je ušla u Šengen zonu čime su joj ukinute unutrašnje granice sa državama Evropske unije.

Građani koji iz Bosne i Hercegovine putuju u Hrvatsku i druge evropske zemlje očekuju pojačane kontrole na granici sa BiH.

Donosimo vam ispovijest porodice iz BiH koja je 25. januara krenula na porodični put prema Beču i koji su doživjeli neugodnu situaciju na GP Gradiška.

– …i tako prešli smo granicu prvi puta kako su nam komšije u Šengenu. Izgledalo je ukratko ovako – počinju oni.

Dobar dan, Dobar dan. Gdje putujete? U Beč. Tamo radite? Ne, idemo turistički. Stanite malo sa strane dok dođe kolega. Nakon par minuta dođe kolegica. Dobar dan. Nosite li meso i mesne prerađevine? Ne. Mlijeko i mliječne proizvode? Ne Alkohol cigarete? Ne. Voće povrće? Ne. Ništa ne nosite? Nosimo nešto grickalica, vodu, lične stvari i to je to – priča ova porodica.

– Sa podignutim, začuđenim obrvama kaže nam da pričekamo kolegu. Čekamo kolegu, čekamo i dolazi policajac. Molim Vas gospodine da izađete iz auta i otvorite gepek. Otvorite kofere, pa stvari iznesite… Gleda pretitrava, traži nesto (dječak kaže da li to čiko traži drogu?). Zaviruje ispod sjedišta i onda se obraća djeci: Imate li pite? Sigurno imate, vi ste Bosanci i mama vam pravi pitu. Kćerka kaže da mama ne pravi pitu jer pitu pravi nana – nastavljaju.

– Nastavlja da gleda njene torbe, moju torbu , pretince ispred suvozača, ispod vozačevog sjedišta itd. Na kraju nista nije našao, osim što nas je 15ak minuta pretresao i prilično uvrijedio sa opaskom “da Bosanci moraju imati pite” – priznaju ogorčeni članovi ove porodice, prenosi Krajina.ba.

– Ne moraju imati, a ovi Bosanci su i prije prelazili granicu Šengena pa nas nikad niko nije pretresao, istresao i tražio nam sendvič i pitu. Drugi puta je možda trebamo i ponijeti pa mu dati da pojede jer takve dobre pite nije u životu vidio, a tek jeo – završavaju ovu pomalo smiješnu, ali tužnu priču.

Društvo

CIJENE OSNOVNIH NAMIRNICA KAO NA ROLERKOSTERU: Evo gdje je hrana najviše poskupjela u posljednjih pet godina

Zemlje koje su najteže pogođene poskupljenjem hrane od 2020.

Cijene osnovnih namirnica poput jaja i mlijeka vrtoglavo su oscilirale u posljednjih pet godina. U većini zemalja, cijene hrane su naglo porasle, usljed kombinacije faktora kao što su poremećaji u lancima snabdjevanja nakon pandemije, rat u Ukrajini, rast cijena sirovina, klimatske promjene i bolesti životinja. Ipak, u nekoliko zemalja cijene u prodavnicama su čak i pale.

Evo u kojim evropskim zemljama su cijene hrane najdramatičnije skočile u posljednjih pet godina, prema sajtu o cijenama Numbeo.

Numbeo indeks cijena namirnica
Najveća svjetska baza podataka o troškovima života, Numbeo, ratpi cijene svakodnevnih potrepština u 151 zemlji i teritoriji, koristeći podatke koje unose korisnici, ali i zvanične izvore.

Za ovu analizu korišćena je korpa osnovnih namirnica u kojoj se nalaze: litar mlijeka, pola kilograma bijelog hleba, kilogram bijelog pirinča, desetak jaja standardne veličine, kilogram lokalnog sira, kilogram pilećih fileta, kao i po kilogram banana, paradajza, krompira i crnog luka, plus flaša od 1,5 litara vode.

Belgija: poskupljenje od 12,5 odsto
Inflacija hrane u Belgiji dostigla je vrhunac u martu 2023, kada je premašila 18 odsto. Do jula iste godine cijene su se stabilizovale, a inflacija pala ispod 1 odsto. Od tada je ponovo u blagom porastu, sa 2,8 odsto u aprilu.

U poređenju sa drugim evropskim zemljama, Belgijanci su prošli relativno dobro – poskupljenje osnovne potrošačke korpe za pet godina iznosi “podnošljivih” 12,5 odsto.

Irska: poskupljenje od 17,3 odsto
U Irskoj su cijene osnovnih namirnica porasle za 17,3 odsto od 2020. godine. Iako to nije zanemarljivo, nije ni neuobičajeno za Evropu. Članstvo u EU i visok nivo prehrambene sigurnosti pomogli su da se rast cijena zadrži pod kontrolom – za razliku od, recimo, Velike Britanije.

Ipak, očekuje se novi rast cena usljed velike potražnje i ograničene ponude.

Francuska: poskupljenje od 17,4 odsto
U Francuskoj su cijene hrane naglo skočile zbog rata u Ukrajini, ali i usled manjka radne snage. Inflacija hrane dostigla je vrhunac od 15,9 odsto u martu 2023.

Srećom, pritisci su se brzo smanjili. Iako je inflacija ponovo počela da raste, trenutno je na skromnih 1,2 odsto, što bi mnogi Evropljani dočekali sa olakšanjem.

Italija: poskupljenje od 20,6 odsto
Italijani su osjetili ozbiljan udar po džepu. Inflacija hrane je krajem 2022. i početkom 2023. bila iznad 13 odsto. U jednom trenutku najavljena je i neformalna “štrajk pasta”, jer su cene omiljene namirnice otišle u nebesa.

Protest je ipak otkazan jer su cijene krenule da padaju, ali od tada ponovo rastu – u aprilu je inflacija iznosila 3,2 odsto.

Španija: poskupljenje od 23 odsto
Španija je teško pogođena inflacijom posle pandemije i globalnim poremećajem cena hrane. Inflacija je 2022. snažno rasla, a početkom 2023. prešla i 16 odsto. Danas je usporila na 2 odsto, ali građani i dalje osjećaju posljedice.

Na primer, maslinovo ulje – koje nije u ovoj potrošačkoj korpi, ali je osnovna namirnica u Španiji – poskupelo je čak 60 odsto od 2020, zbog loših žetvi i rasta proizvodnih troškova.

Njemačka: poskupljenje od 43,3 odsto
Rat u Ukrajini snažno je pogodio njemačku ekonomiju, što je dovelo do rasta cijena osnovne korpe za čak 43,3 odsto u posljednjih pet godina.

U martu 2023. inflacija hrane probila je granicu od 20 odsto. Iako je do kraja godine pala gotovo na nulu, od tada je opet u porastu – trenutno iznosi 3,8 odsto, dijelom zbog rasta troškova za proizvođače.

Austrija: poskupljenje od 43,6 odsto
Njemački sused Austrija doživeo je sličan rast cijena. Inflacija hrane dostigla je rekordnih 17 odsto u januaru 2023. Do kraja 2024. pala je na 1 odsto, ali je početkom 2025. ponovo ubrzala i sada iznosi 2,9 odsto.

Dobra vijest je da je Austrija jedna od samo dvije OECD zemlje u ovom istraživanju koje su zabeležile realni rast plata od 2021, pa su građani ipak prošli bolje nego njihovi njemački susjedi.

Švajcarska: poskupljenje od 3,1 odsto
U prvoj polovini 2023. godine, inflacija cijena hrane u Švajcarskoj dostigla je 6,3 odsto, ali se potom naglo usporila, a 2024. godine bilježen je i pad cijena.

Visok početni nivo cijena, snažan franak i fleksibilan sistem carina koji se prilagođava tržištu pomogli su da se izbjegne drastičan rast cijena. Nizak energetski utrošak u efikasnoj poljoprivredi, stabilno energetsko tržište i umjerena povećanja plata dodatno su doprineli stabilnosti. Ipak, ključni faktor su stroge kontrole cijena hrane.

(EUpravo zato/YahooFinance)

Nastavi čitati

Društvo

SKANDAL! Tužilaštvo reagovalo tek nakon medija: Leptospiroza razotkrila nemar u Sarajevu!

Nakon što je u Kantonu Sarajevo zvanično proglašena epidemija leptospiroze, Tužilaštvo KS formiralo je predmet po službenoj dužnosti, a u vezi sa informacijama koje su objavili mediji.

Ovu vijest potvrdili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova KS, istaknuvši da Tužilaštvo već provodi radnje s ciljem provjere svih navoda.

Ova reakcija nadležnih institucija dolazi nakon što su brojni građani Sarajeva, naročito iz naselja Dobrinja, iznijeli ozbiljne tvrdnje o nehigijenskim uslovima u kojima žive, naročito u podrumskim prostorijama zgrada.

Jedan od stanovnika ulaza 9 u Ulici Salka Lagumdžije kazao je da je i sam zaražen leptospirozom:

Kako navodi, stanari već deset godina upozoravaju na zapuštenost podruma, ali bez rezultata. Neosvijetljeni prostori puni vlage i smeća bili su, prema svemu sudeći, idealno tlo za širenje zaraze.

Na današnjoj konferenciji za medije, Zavod za javno zdravstvo KS potvrdio je da se o pojavi zaraze znalo i ranije, ali da javnost nije bila dovoljno informisana. Direktor Zavoda, dr Zlatan Hamza, poručio je građanima da ostanu smireni i da nema razloga za paniku, dok je infektolog dr Anisa Bajramović istakla da u Kantonu Sarajevo pune dvije godine nije sprovedena obavezna deratizacija, što je direktno doprinijelo širenju bolesti.

„Bez redovne deratizacije, broj glodara se povećava izvan prihvatljivih granica, što nas je i dovelo u ovu situaciju“, rekla je Bajramović.

Prema njenim riječima, zaraza se počela širiti od 29. aprila, kada je u DZ Aerodromsko naselje registrovano više pacijenata sa sličnim simptomima – temperatura, malaksalost, glavobolja. Laboratorijska potvrda stigla je naknadno, a Zavod je tek tada naložio pojačane mjere.

Infektolog dr Anes Jogunčić istakao je da su prvi zaraženi dolazili upravo iz naselja Dobrinja i Aerodromsko naselje, a da su glavni razlozi širenja bolesti:

produžen period vlažnog vremena, neredovno odvoženje smeća, loše stanje kanalizacione mreže.

Iz KCUS-a je saopšteno da je od 14. do 21. maja laboratorijski potvrđeno 17 slučajeva leptospiroze, dok su dva pacijenta i dalje hospitalizovana zbog visoke temperature i dodatnih simptoma, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENA SITNICA! Prodat Hotel Internacional u Zenici, ko je zaradio milione?

Hotel Internacional uskoro će dobiti novog vlasnika i to nakon što je na danas održanoj licitaciji Zeničanin Eldin Vrače, odnosno, firma AE sigurnost kupila ovaj hotel za nešto više od 5,6 miliona KM.

Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja prodaje, danas je uspješno završena licitacija Hotela Internacional čija je cijena bila nešto više od 5,6 miliona KM, potvrdio je i stečajni upravnik Željezare Zenica Jasmin Hadžirašidović.

Dodao je da će u predviđenom roku novi vlasnik AE Sigurnost, morati uplatiti cjelokupni iznos vrijednosti hotela s licitacije čime će i zvanično postati vlasnik objekta, prenio je Klix.

Bivši Željezarin hotel koji se nalazi uz Bilino Polje u budućnosti bi trebao imati istu namjenu, a Vrače je kazao da mu je cilj vratiti stari sjaj i imidž nekadašnjeg vremena u novom ruhu.

Nastavi čitati

Aktuelno