Connect with us

Društvo

BRUKA NA VISOKOM NIVOU BiH i dalje bez kandidata za sudiju u Strazburu

BiH debelo kasni sa predlaganjem kandidata za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a imajući u vidu da je i u tu priču uvučena politika, postoji šansa da zemlja propusti i ovogodišnji voz te tako nastavi sa brukanjem na međunarodnoj sceni.

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH je, naime, početkom decembra 2020. godine objavilo javni oglas za izbor kandidata za poziciju sudije u ime BiH u Evropskom sudu te u datim rokovima dostavilo listu sa 13 kandidata koji su prošli na konkursu na adresu Predsjedništva BiH na razmatranje.

“Glas Srpske” je polovinom 2021. godine objavio da BiH nastavlja sa lošom praksom pred Savjetom Evrope, jer imena tri kandidata nisu dostavljena na tu adresu, zbog čega je sudija Faris Vehabović ostao i dalje predstavnik BiH i nakon isteka mandata, jer tako nalažu pravila. Tada je i potvrđeno da je razgovarano o izboru kandidata, koje bi Predsjedništvo BiH proslijedilo Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i u nekoliko navrata pokušano da bude postignut dogovor, ali je bilo opstrukcija. Ključni kamen spoticanja bilo je insistiranje Željka Komšića, kao hrvatskog člana Predsjedništva, da njegov favorit Neven Anđelić bude u užem izboru.

Anđelić je profesor međunarodnih odnosa, godinama živi u Londonu, gdje se preselio tokom rata u BiH. Predavao je istoriju i teoriju ljudskih prava na više fakulteta, ali i u “Vudro Vilson” centru iz Vašingtona, koji je u više navrata objavio da je BiH potrebna reforma po građanskom principu, a prema kojem bi bili ukinuti entiteti. Zbog te pozadine nije postojala saglasnost tri člana Predsjedništva o njemu kao predloženom kandidatu.

Ovo pitanje biće ponovo otvoreno, prema najavama, na sjednici Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za ponedjeljak.

U MIP je, naime, krajem prošle godine stiglo pismo generalnog sekretara Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) u vezi sa listom kandidata za pozicije sudije u Strazburu, a taj dopis je proslijeđen u Parlament BiH. Iz PSSE je zatražena lista kandidata, uz podsjećanje da je mandat trenutnog predstavnika istekao 2. decembra 2021. te da je lista trebalo da im stigne u maju te godine. U dopisu su navedeni i termini ovogodišnjih zasjedanja Komiteta za izbor sudija u Evropskom sudu, odnosno april, jun, septembar, s tim što su već zasjedali polovinom januara.

U Predsjedništvu BiH, prema nezvaničnim informacijama, nije pokretana ova tema od konstituisanja novog saziva, a s obzirom na dopis o kojem će se izjašnjavati poslanici, može se očekivati da bi ovo pitanje ponovo moglo da dođe na dnevni red.

– Moraće se uskoro o ovome ponovo pričati. Dio procedure je završen, a sad treba vidjeti kako to i privesti kraju – kazao je sagovornik “Glasa” upućen u tematiku.

Sa Vehabovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Za poziciju sudije, pored Anđelića, aplicirali su i Jasminka Džumhur, koja je imala podršku tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, a među kandidatima je i Monika Mijić, koja je bila član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Mandat sudije u Evropskom sudu u Strazburu traje devet godina, bez mogućnosti obnavljanja mandata, a dužni su da se penzionišu ukoliko u toku mandata navrše 70 godina.

Nadležnosti

Evropski sud za ljudska prava ustanovljen je Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine i kao sudska institucija za zaštitu prava i sloboda djeluje od 1959. u okviru najstarije evropske organizacije – Savjeta Evrope. BiH je ratifikovala konvenciju 2002. i prihvatila nadležnost suda da odlučuje o aplikacijama, odnosno zahtjevima bilo koje osobe, nevladine organizacije, grupe pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u konvenciji.

Društvo

“CVJETA” KOCKANJE U RS: Prihodi od igara na sreću svake godine sve veći

Primjenom Zakona o igrama na sreću, Republika Srpska je u proteklih pet godina ostvarila višemilionski rast javnih prihoda po osnovu poreza i naknada za priređivanje igara na sreću kažu u nadležnoj upravi.

Novi zakon uveo je red i jačanje discipline u primjeni propisa, te smanjio “sivu zone” u ovoj oblasti, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republičke uprave za igre na sreću Draženko Veljanovski.

Veljanovski je naglasio da ova uprava iz godine u godinu bilježi rekordno prikupljanje prihoda, koje ujedno predstavljaju i prihod budžeta Srpske.

“Prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak na kraju 2018. godine, kada je na snazi bio stari zakon, iznosio je oko 28 miliona KM, dok je na kraju 2023. godine iznosio više od 124 miliona KM, što predstavlja povećanje od gotovo 345 odsto”, naveo je Veljanovski.

On je dodao da pozitivan trend u ubiranju prihoda Republička uprava za igre na sreću bilježi i u prvim mjesecima ove godine, a koji je zaključno sa aprilom iznosio 47.951.935 KM, dok je u istom periodu prošle godine bio 38.379.149 KM, što predstavlja povećanje od 25 odsto.

Veljanovski je naveo da je Zakon o igrama na sreću, koji je donesen 2019. godine, obezbijedio mnogo napredniji sistem kontrole priređivača i njihovog rada u zakonskim okvirima, a što sve zajedno doprinosi smanjenju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda.

“Evidentno je da su primjenom novog Zakona, a posebno propisanim odredbama o pojačanom nadzoru nad radom priređivača igara na sreću, spriječene bilo kakve malverzacije u poslovanju priređivača igara na sreću, a njihov rad sveden u legalne tokove”, naglasio je Veljanovski.

On je dodao da su tome najviše doprinijele odredbe koje propisuju potpunu onlajn kontrolu poslovanja priređivača igara na sreću posredstvom računarskog sistema, a koji omogućava potpuni uvid u sve aspekte priređivanja, odnosno u sve uplate i isplate, usljed čega je inspektorima Republičke uprave za igre na sreću omogućen rigorozniji nadzor nad radom i poslovanjem priređivača.

“Na ovaj način inspektorima Republičke uprave za igre na sreću obezbijeđeno je da u svakom trenutku imaju uvid u legalnost rada prirećivača u svakom dijelu Republike Srpske i to jednostavnim uvidom u računarski sistem”, rekao je Veljanovski.

On je zaključio da Republička uprava za igre na sreću nastavlja sa intenzivnim sprovođenjem Zakona o igrama na sreću s ciljem što kvalitetnijeg funkcionisanja tržišta igara na sreću, čime daje značajan doprinos u jačanju ekonomije Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nestabilno sa kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti nestabilno, pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom uglavnom u južnim predjelima, dok se kraći sunčani intervali očekuju pretežno na sjeveru i krajnjem jugu.

Jutarnja temperatura vazduha biće između devet i 14, u višim predjelima od pet, a najviša dnevna između 15 i 23, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, u Hercegovini jugo, prognoza je Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNO NEZADOVOLJNI! Evo na šta se najviše žale ZATVORENICI u BiH?

I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

“Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

“Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

“Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

“Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno