Connect with us

Svijet

USKORO IZBORI U TURSKOJ! Ima li Erdogan konkurenciju?

Do prije nekoliko godina Ekrem Imamoglu bio je malo poznat van Istanbula, a sada ga smatraju najozbiljnijim suparnikom Redžepa Tajipa Erdogana na predsjedničkim izborima 14. maja samo ako prije toga ne bude osuđen na zatvorsku kaznu.
Do 2019, malo ljudi u Turskoj znalo je za Imamoglua. Bio je načelnik jednog od okruga Grada na dva kontinenta, a onda je Republikanska narodna stranka (CHP) odlučila da ga kandiduje za gradonačelnika.

Na izborima za čelnika Istanbula, Imamoglu je prvo pobijedio u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni nakon što se žalila Erdoanova Stranka pravde i razvoja (AKP).

Na ponovljenim izborima birači su bili još jasniji Imamoglu je pobijedio sa razlikom većom od 750.000 glasova.

Jedan od najjačih opozicionih kandidata koji bi mogao da poljulja Erdoanovu vlast u decembru 2022. osuđen je na kaznu zatvora zbog istanbulskih izbora. On je rekao da su oni koji su poništili izbore “idioti”, pa je sud to okvalifikovao kao “vrijeđanje službenih lica”.

Njegova kazna treba da traje dvije godine i sedam mjeseci zatvora, a drugostepeni sud tek treba da odluči da li će Imamoglu i biti osuđen.

Ako se to desi, on neće morati direktno u zatvor, jer turski zakon predviđa ovu mogućnost ako je kazna kraća od tri godine, ali neće više biti gradonačelnik Istanbula i imaće zabranu bavljenja politikom.

Ekrem Imamoglu rođen je 1970, studirao je na Kipru i u Istanbulu, gdje je najzad i stekao diplomu iz oblasti poslovne administracije.

Prije upliva u politiku, vodio je jedan istanbulski restoran kao i porodičnu građevinsku firmu, a od 2002. do 2003. bio je član Upravnog odbora Trabzonspora, fudbalskog kluba iz grada blizu rodnog mjesta.

Nakon inicijalnog uspjeha na lokalnim izborima 2019. godine, gradonačelnik Istanbula pokazao je da je ipak i dalje moguće pobijediti AKP, pa ga zato turski građani u mnogim anketama vide i kao potencijalnog nasljednika Erdoana na mjestu predsjednika Turske.

Bilo je i određenih kritika na Imamogluov račun kada je dijelove Istanbula 2019. pogodila katastrofalna poplava, političar nije odlučio da prekine ljetovanje, a kada je zemljotres pogodio istočni turski grad Elazig 2020, najprije je posjetio taj grad kao i mnogi drugi političari, ali je potom otputovao na skijanje, prenio je Deutsche Welle.

Gradonačelnik Istanbula tada se branio komentarom da “svako ima pravo da provede dva dana na skijanju sa svojom djecom”.

Imamoglu ne želi samo da bude zapažen u svojoj zemlji, već i na međunarodnom planu, pa njegov tim vodi naloge na engleskom jeziku na Twitteru i Instagramu, gdje se povremeno mogu videti fotografije posjeta stranih predstavnika, dodaje DW.

Predsjednički izbori u Turskoj biće najteži za Erdoana otkako je na vlasti, piše list FT, dodajući da na kompleksnu situaciju u zemlji utiču velika inflacija, rastuće siromaštvo i odnos predsjednika prema političkim protivnicima. Imamoglu dobija sve veću podršku različitog spektra birača, među kojima su i Kurdi, sekularna struja, ali i konzervativci, kojima se ne sviđa kako djeluje AKP.

“Ovi izbori baziraće se prije svega na ekonomskim pitanjima, ali presuda protiv Imamoglua ima potencijal da ih pretvori u sukob Davida i Golijata, što bi moglo dodatno da ojača Imamogluovu poziciju”, rekao je Emre Peker, direktor za Evropu u “Evroazija grupi”.

Imamoglu nijednog trenutka nije rekao da će biti kandidat na predsjedničkim izborima, ali njegove pristalice kažu da je zabrana turskog suda koja trenutno lebdi nad Imamogluom zapravo pokušaj Erdoana da unaprijed “onesposobi” bilo kog potencijalnog rivala.

Takođe, oni koji podržavaju Imamoglua smatraju i da bi ovo moglo da se “obije o glavu” Erdoanu, pa bi razljućeni birači svejedno mogli da daju veću podršku opoziciji, bilo da je Imamoglu kandidat ili ne, a on sam predviđa kraj aktuelne vlasti.

“Napadaju demokratiju, doslovno ograničavajući ljudima pravo na izbor. Glasači će odgovoriti na ovo poniženje kada dođu izbori i aktuelna vlada pretrpjeće težak poraz”, rekao je Imamoglu za FT.

Uprkos onima koji smatraju da ima uticaja na kaznu koju je turski sud izrekao Imamogluu, Erdoan negira bilo kakvu odgovornost.

“Niko ne može da dovede u pitanje posvećenost demokratiji i legitimnim političkim metodama”, rekao je Erdoan, usput optužujući opozicione rivale da “koriste presudu protiv Imamoglua kako bi sakupljali političke poene”.

Nedavno istraživanje koje je sproveo “MetroPoll” pokazuje da bi Imamoglu, uprkos presudi, i dalje mogao da pobijedi Erdogana i da mu popularnost nije opala.

Međutim, šest opozicionih partija, koje su se ujedinile pred izbore, i dalje ne imenuju zajedničkog kandidata koji bi parirao Erdoganu ako to ne bude Imamoglu, najverovatnije će zajednički kandidat biti Kemal Kiličdaroglu, lider stranke CHP.

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV “Sastanak Putina i Trampa KADA SE STEKNU USLOVI”

– Sastanak predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa moguć je nakon temeljne pripreme i kada se steknu odgovarajući uslovi, rekao je novinarima portparol Кremlja Dmitrij Peskov. Peskov je napomenuo da je Moskva zainteresovana za samit Rusije i SAD, ističući potrebu za pažljivom pripremom.

“Čim se pripreme završe i steknu uslovi za samit, nadamo se da će do njega doći”, rekao je Peskov.

Prema njegovim riječima, iako su svi zainteresovani da uslovi budu ispunjeni što prije, teško je predvidjeti kada će to biti.

Finski predsjednik Aleksandar Stub izjavio je ranije da je Moskva “propustila priliku” za sastanak ruskog i američkog lidera u Budimpešti, podsjeća TASS.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno