Connect with us

Svijet

USKORO IZBORI U TURSKOJ! Ima li Erdogan konkurenciju?

Do prije nekoliko godina Ekrem Imamoglu bio je malo poznat van Istanbula, a sada ga smatraju najozbiljnijim suparnikom Redžepa Tajipa Erdogana na predsjedničkim izborima 14. maja samo ako prije toga ne bude osuđen na zatvorsku kaznu.
Do 2019, malo ljudi u Turskoj znalo je za Imamoglua. Bio je načelnik jednog od okruga Grada na dva kontinenta, a onda je Republikanska narodna stranka (CHP) odlučila da ga kandiduje za gradonačelnika.

Na izborima za čelnika Istanbula, Imamoglu je prvo pobijedio u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni nakon što se žalila Erdoanova Stranka pravde i razvoja (AKP).

Na ponovljenim izborima birači su bili još jasniji Imamoglu je pobijedio sa razlikom većom od 750.000 glasova.

Jedan od najjačih opozicionih kandidata koji bi mogao da poljulja Erdoanovu vlast u decembru 2022. osuđen je na kaznu zatvora zbog istanbulskih izbora. On je rekao da su oni koji su poništili izbore “idioti”, pa je sud to okvalifikovao kao “vrijeđanje službenih lica”.

Njegova kazna treba da traje dvije godine i sedam mjeseci zatvora, a drugostepeni sud tek treba da odluči da li će Imamoglu i biti osuđen.

Ako se to desi, on neće morati direktno u zatvor, jer turski zakon predviđa ovu mogućnost ako je kazna kraća od tri godine, ali neće više biti gradonačelnik Istanbula i imaće zabranu bavljenja politikom.

Ekrem Imamoglu rođen je 1970, studirao je na Kipru i u Istanbulu, gdje je najzad i stekao diplomu iz oblasti poslovne administracije.

Prije upliva u politiku, vodio je jedan istanbulski restoran kao i porodičnu građevinsku firmu, a od 2002. do 2003. bio je član Upravnog odbora Trabzonspora, fudbalskog kluba iz grada blizu rodnog mjesta.

Nakon inicijalnog uspjeha na lokalnim izborima 2019. godine, gradonačelnik Istanbula pokazao je da je ipak i dalje moguće pobijediti AKP, pa ga zato turski građani u mnogim anketama vide i kao potencijalnog nasljednika Erdoana na mjestu predsjednika Turske.

Bilo je i određenih kritika na Imamogluov račun kada je dijelove Istanbula 2019. pogodila katastrofalna poplava, političar nije odlučio da prekine ljetovanje, a kada je zemljotres pogodio istočni turski grad Elazig 2020, najprije je posjetio taj grad kao i mnogi drugi političari, ali je potom otputovao na skijanje, prenio je Deutsche Welle.

Gradonačelnik Istanbula tada se branio komentarom da “svako ima pravo da provede dva dana na skijanju sa svojom djecom”.

Imamoglu ne želi samo da bude zapažen u svojoj zemlji, već i na međunarodnom planu, pa njegov tim vodi naloge na engleskom jeziku na Twitteru i Instagramu, gdje se povremeno mogu videti fotografije posjeta stranih predstavnika, dodaje DW.

Predsjednički izbori u Turskoj biće najteži za Erdoana otkako je na vlasti, piše list FT, dodajući da na kompleksnu situaciju u zemlji utiču velika inflacija, rastuće siromaštvo i odnos predsjednika prema političkim protivnicima. Imamoglu dobija sve veću podršku različitog spektra birača, među kojima su i Kurdi, sekularna struja, ali i konzervativci, kojima se ne sviđa kako djeluje AKP.

“Ovi izbori baziraće se prije svega na ekonomskim pitanjima, ali presuda protiv Imamoglua ima potencijal da ih pretvori u sukob Davida i Golijata, što bi moglo dodatno da ojača Imamogluovu poziciju”, rekao je Emre Peker, direktor za Evropu u “Evroazija grupi”.

Imamoglu nijednog trenutka nije rekao da će biti kandidat na predsjedničkim izborima, ali njegove pristalice kažu da je zabrana turskog suda koja trenutno lebdi nad Imamogluom zapravo pokušaj Erdoana da unaprijed “onesposobi” bilo kog potencijalnog rivala.

Takođe, oni koji podržavaju Imamoglua smatraju i da bi ovo moglo da se “obije o glavu” Erdoanu, pa bi razljućeni birači svejedno mogli da daju veću podršku opoziciji, bilo da je Imamoglu kandidat ili ne, a on sam predviđa kraj aktuelne vlasti.

“Napadaju demokratiju, doslovno ograničavajući ljudima pravo na izbor. Glasači će odgovoriti na ovo poniženje kada dođu izbori i aktuelna vlada pretrpjeće težak poraz”, rekao je Imamoglu za FT.

Uprkos onima koji smatraju da ima uticaja na kaznu koju je turski sud izrekao Imamogluu, Erdoan negira bilo kakvu odgovornost.

“Niko ne može da dovede u pitanje posvećenost demokratiji i legitimnim političkim metodama”, rekao je Erdoan, usput optužujući opozicione rivale da “koriste presudu protiv Imamoglua kako bi sakupljali političke poene”.

Nedavno istraživanje koje je sproveo “MetroPoll” pokazuje da bi Imamoglu, uprkos presudi, i dalje mogao da pobijedi Erdogana i da mu popularnost nije opala.

Međutim, šest opozicionih partija, koje su se ujedinile pred izbore, i dalje ne imenuju zajedničkog kandidata koji bi parirao Erdoganu ako to ne bude Imamoglu, najverovatnije će zajednički kandidat biti Kemal Kiličdaroglu, lider stranke CHP.

Svijet

PUTIN DONOSI OŠTRE ZAKONE “Za pobunu protiv države prijeti DOŽIVOTNI ZATVOR”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.

Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.

Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.

Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.

Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

Nastavi čitati

Svijet

FICO BIJESAN “Bratislava će gubiti 500 miliona evra godišnje ZBOG UKRAJINE”

Slovačka će gubiti 500 miliona evra godišnje ako zbog odluke Ukrajine ne bude mogla da transportuje ruski prirodni gas u druge zemlje EU, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Ukoliko govorimo o 2025. godini, onda je naša domaća tražnja za gasom manje-više zadovoljena, ali obezbjeđujemo i tranzit ruskog gasa na Zapad, što nam donosi prihod od 400 do 500 miliona evra godišnje. Ukoliko predsjednik Vladimir Zelenski zaustavi tranzit ovog gasa poslije 1. januara, izgubićemo taj novac”, rekao je Fico.

Fico je podsjetio da je to isto rekao Zelenskom na samitu u Briselu, a on je izašao sa koruptivnim prijedlogom pred svim premijerima i predsjednicima zemalja EU, rekavši da će dati Slovačkoj tih 500 miliona evra, ali iz zamrznute ruske imovine.

“Međutim, sve to uz mali uslov, a to je da mi podržimo ulazak Ukrajine u NATO. Odmah je dobio negativan odgovor od mene”, naveo je Fico u svom video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

Fici je rekao da su, ne samo on, već i druge zemlje čija su mišljenja o pitanju prijema novih članica u Alijansu još značajnija, protiv ulaska Ukrajine u NATO.

Aktuelni sporazum o tranzitu ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine ističe krajem 2024. godine, a Kijev je više puta izjavljivao da ne planira da ga produži.

Prošle sedmice Zelenski je takođe odbacio mogućnost tranzita ruskog gasa u Evropu preko ukrajinske teritorije poslije 31. decembra, čak i ako ga kupe treće zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PRED TRAMPOM SU VELIKI IZAZOVI! Alarmantan porast broja beskućnika u Americi

Broj beskućnika u SAD porastao je na najviši nivo do sada, navodi se u izvještaju američkog Ministarstva za stanovanje i urbani razvoj.

“U januaru 2024. godine 771.480 ljudi u zemlji iskusilo je beskućništvo u jednoj noći, što je povećanje od 18 odsto na godišnjem nivou. Poređenja radi, u januaru 2023. godine broj beskućnika u SAD premašio je 650.000”, dodaje se u izvještaju.

Ove godine broj beskućnika u porodicama sa djecom porastao je za 39 odsto na 259.473 osobe.

“Broj beskućnika porastao je usljed nedostatka pristupačnih stanova, inflacije, kao i stagnirajućeg rasta plata”, ističe se u izvještaju i dodaje da su i zdravstvena kriza i prirodne katastrofe uticale na ovu situaciju.

Nastavi čitati

Aktuelno