Connect with us

Svijet

USKORO IZBORI U TURSKOJ! Ima li Erdogan konkurenciju?

Do prije nekoliko godina Ekrem Imamoglu bio je malo poznat van Istanbula, a sada ga smatraju najozbiljnijim suparnikom Redžepa Tajipa Erdogana na predsjedničkim izborima 14. maja samo ako prije toga ne bude osuđen na zatvorsku kaznu.
Do 2019, malo ljudi u Turskoj znalo je za Imamoglua. Bio je načelnik jednog od okruga Grada na dva kontinenta, a onda je Republikanska narodna stranka (CHP) odlučila da ga kandiduje za gradonačelnika.

Na izborima za čelnika Istanbula, Imamoglu je prvo pobijedio u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni nakon što se žalila Erdoanova Stranka pravde i razvoja (AKP).

Na ponovljenim izborima birači su bili još jasniji Imamoglu je pobijedio sa razlikom većom od 750.000 glasova.

Jedan od najjačih opozicionih kandidata koji bi mogao da poljulja Erdoanovu vlast u decembru 2022. osuđen je na kaznu zatvora zbog istanbulskih izbora. On je rekao da su oni koji su poništili izbore “idioti”, pa je sud to okvalifikovao kao “vrijeđanje službenih lica”.

Njegova kazna treba da traje dvije godine i sedam mjeseci zatvora, a drugostepeni sud tek treba da odluči da li će Imamoglu i biti osuđen.

Ako se to desi, on neće morati direktno u zatvor, jer turski zakon predviđa ovu mogućnost ako je kazna kraća od tri godine, ali neće više biti gradonačelnik Istanbula i imaće zabranu bavljenja politikom.

Ekrem Imamoglu rođen je 1970, studirao je na Kipru i u Istanbulu, gdje je najzad i stekao diplomu iz oblasti poslovne administracije.

Prije upliva u politiku, vodio je jedan istanbulski restoran kao i porodičnu građevinsku firmu, a od 2002. do 2003. bio je član Upravnog odbora Trabzonspora, fudbalskog kluba iz grada blizu rodnog mjesta.

Nakon inicijalnog uspjeha na lokalnim izborima 2019. godine, gradonačelnik Istanbula pokazao je da je ipak i dalje moguće pobijediti AKP, pa ga zato turski građani u mnogim anketama vide i kao potencijalnog nasljednika Erdoana na mjestu predsjednika Turske.

Bilo je i određenih kritika na Imamogluov račun kada je dijelove Istanbula 2019. pogodila katastrofalna poplava, političar nije odlučio da prekine ljetovanje, a kada je zemljotres pogodio istočni turski grad Elazig 2020, najprije je posjetio taj grad kao i mnogi drugi političari, ali je potom otputovao na skijanje, prenio je Deutsche Welle.

Gradonačelnik Istanbula tada se branio komentarom da “svako ima pravo da provede dva dana na skijanju sa svojom djecom”.

Imamoglu ne želi samo da bude zapažen u svojoj zemlji, već i na međunarodnom planu, pa njegov tim vodi naloge na engleskom jeziku na Twitteru i Instagramu, gdje se povremeno mogu videti fotografije posjeta stranih predstavnika, dodaje DW.

Predsjednički izbori u Turskoj biće najteži za Erdoana otkako je na vlasti, piše list FT, dodajući da na kompleksnu situaciju u zemlji utiču velika inflacija, rastuće siromaštvo i odnos predsjednika prema političkim protivnicima. Imamoglu dobija sve veću podršku različitog spektra birača, među kojima su i Kurdi, sekularna struja, ali i konzervativci, kojima se ne sviđa kako djeluje AKP.

“Ovi izbori baziraće se prije svega na ekonomskim pitanjima, ali presuda protiv Imamoglua ima potencijal da ih pretvori u sukob Davida i Golijata, što bi moglo dodatno da ojača Imamogluovu poziciju”, rekao je Emre Peker, direktor za Evropu u “Evroazija grupi”.

Imamoglu nijednog trenutka nije rekao da će biti kandidat na predsjedničkim izborima, ali njegove pristalice kažu da je zabrana turskog suda koja trenutno lebdi nad Imamogluom zapravo pokušaj Erdoana da unaprijed “onesposobi” bilo kog potencijalnog rivala.

Takođe, oni koji podržavaju Imamoglua smatraju i da bi ovo moglo da se “obije o glavu” Erdoanu, pa bi razljućeni birači svejedno mogli da daju veću podršku opoziciji, bilo da je Imamoglu kandidat ili ne, a on sam predviđa kraj aktuelne vlasti.

“Napadaju demokratiju, doslovno ograničavajući ljudima pravo na izbor. Glasači će odgovoriti na ovo poniženje kada dođu izbori i aktuelna vlada pretrpjeće težak poraz”, rekao je Imamoglu za FT.

Uprkos onima koji smatraju da ima uticaja na kaznu koju je turski sud izrekao Imamogluu, Erdoan negira bilo kakvu odgovornost.

“Niko ne može da dovede u pitanje posvećenost demokratiji i legitimnim političkim metodama”, rekao je Erdoan, usput optužujući opozicione rivale da “koriste presudu protiv Imamoglua kako bi sakupljali političke poene”.

Nedavno istraživanje koje je sproveo “MetroPoll” pokazuje da bi Imamoglu, uprkos presudi, i dalje mogao da pobijedi Erdogana i da mu popularnost nije opala.

Međutim, šest opozicionih partija, koje su se ujedinile pred izbore, i dalje ne imenuju zajedničkog kandidata koji bi parirao Erdoganu ako to ne bude Imamoglu, najverovatnije će zajednički kandidat biti Kemal Kiličdaroglu, lider stranke CHP.

Svijet

IZRAELSKI LIDERI USTALI PROTIV NALOGA HAGA! “To je zločin istorijskih razmjera”

Izraelski lideri osudili su odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da zatraži nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanijahua i ministra odrbane Joava Galanta.

Izraelski ministar finansija Bezalel Smotič saopštio je da svi Izraelci treba da se osjećaju kao da je protiv njih izdat nalog za hapšenje i pozvao prijateljski nastrojene zemlje da preduzmu akcije za raspuštanje MKS-a.

On je odluku MKS-a nazvao ”predstavom licemjerja i mržnje prema Jevrejima” koje, kako tvrdi, podsjeća na nacističku propagandu.
Opozicioni lider Jair Lapid okarakterisao je saopštenje MKS-a kao ”katastrofu” i poručio da se nada da će Kongres SAD intervenisati po ovom pitanju.

Ministar Beni Ganc osudio je odluku MKS-a, nazvavši je “zločinom istorijskih razmjera”, prenosi Tanjug pisanje Rojtersa.

”Porediti odlučnost lidera demokratske države da se brane od terora krvožedne terorističke organizacije (Hamasa) je duboko narušavanje pravde i očigledan moralni bankrot”, poručio je Ganc.
MKS je ranije danas zatražio je nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua i Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina, kao i za hapšenje lidera Hamasa.

Glavni tužilac MKS Karim Kan je rekao da su protiv Netanijahua i Galanta podnete optužnice zbog ”izazivanja istrebljenja, izazivanje gladi kao metoda rata, uključujući uskraćivanje humanitarne pomoći i namerno ciljanje civila u sukobu”.

Lideri Hamasa, Jahja Sinvar, Mohamed Deif i Ismail Hanije se terete za istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualne napade.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN RAZGOVARAO sa Mohberom PRVIM POTPREDSJEDNIKOM IRANA nakon smrti Raisija

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je obavio telefonski razgovor sa prvim potpredsjednikom Irana Mohamadom Mohberom nakon pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera, saopštio je Kremlj.

Dva lidera su istakla zajedničku spremnost za sveobuhvatnu saradnju Rusije i Irana, dodaje se u saopštenju Kremlja, prenosi RIA Novosti.

Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Mohber preuzeće dužnost šefa države do izbora novog predsjednika na izborima, izjavio je danas portparol iranskog Savjeta čuvara Islamske revolucije Hadi Tahan Nazif.

Helikopter u kojem su bili predsednik Raisi i iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan srušio se juče na sjeverozapadu Irana, u regionu Verzegan, a pored njih dvojice, poginulo je još sedam osoba.

Nastavi čitati

Svijet

ASANŽOV ADVOKAT “Garancija o slobodi govora NEĆE ZAŠTITI NJEGOVA PRAVA na suđenju u Americi”

Žulijan Asanž kaže da američka vlada nije garantovala njegovo pravo na slobodu izražavanja prema Prvom amandmanu, u novom izazovu njegovom izručenju.

Utemeljitelj WikiLeaksa, Asanž (52) je tražen u SAD-u kako bi mu se sudilo zbog optužbi za hakovanje i špijunažu, zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata i depeša u 2010. i 2011. u vezi s ratovima u Avganistanu i Iraku.

Britanske sudije rekle su da neće saslušati još jednu žalbu Asanža ako SAD iznese garancije da on neće biti oštećen na suđenju zbog svog stranog državljanstva, da se neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može osloniti na Prvi amandman, pravo koje štiti slobodu govora.

U ponedjeljak su Asanžovi advokati rekli Žalbenom sudu u Londonu da je smrtna kazna u dovoljnoj mjeri isključena, prenosi “Standard”.

Ali, utvrdili su da su druge garancije koje je ponudila SAD “očigledno neadekvatna” i zatražili su dalju žalbu u Asanžovom slučaju.

Garancija u vezi smrtne kazne glasi: “Sjedinjene Države mogu pružiti takvu garanciju da Asanž nije optužen za kazneno djelo za koje se donosi odluka o smrtnoj kazni, a Sjedinjene Države još garantuju da mu se neće suditi za kazneno djelo za koje se izriče smrtna kazna.”

“Prihvatamo da su SAD dale nedvosmislena obećanja da neće optužiti nijedno kazneno djelo koje je smrtno kažnjeno”, rekao je Edvard Ficdžerald KC, vođa Asanžovog pravnog tima.

Ali rekao je da garancija o slobodi govora neće nužno zaštititi njegova prava na suđenju u Americi, te da to “uopšte nije garancija”.

Nastavi čitati

Aktuelno