Region
HRVATSKI VOĆARI TONU U AMBIS! Proizvodnja drastično smanjena za samo jednu DECENIJU
Katastrofa – to je riječ koja najbolje opisuje drastičan pad proizvodnje pojedinih vrsta voća u Hrvatskoj u proteklih deset godina.
Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, hrvatska proizvodnja voća prije dvije godine iznosila je tek 45 odsto, što znači kako ga uvoze najmanje 60 osto jer i dio njihovog domaćeg voća završi u izvozu u drugim zemljama.
Dok se nekako i može razumjeti da Hrvatska više voća uvozi nego što ga proizvede jer u tu kategoriju spadaju i banane, limun, ananas i druge sorte koje mi ne možemo proizvoditi, neshvatljiv je ogroman pad proizvodnje tradicionalnih domaćih voćki poput jabuka i šljiva.
Tokom 2021. godine, naprimjer, proizveli smo oko 61.300 tona jabuka, a deset godina ranije 113.000 tona. Riječ je, dakle, o padu od 46 odsto.
A šta reći za breskve i nektarine kojih su predlani proizveli tek 3.200 tona, odnosno čak 73 odsto manje nego 2011. godine.
Pada i proizvodnja mandarina. Predlani smo proizveli oko 40.600 tona, što je oko odso manje nego prije deset godina.
Da stvar bude poraznija, podaci Agronomskog fakulteta otkrivaju kako tokom 2020. nisu bili dovoljni ni u mandarinama.
Pokrili smo tek 92 odsto godišnje potrošnje, piše Danica.
U prvih deset mjeseci prošle godine uvezli smo voća u vrijednosti 240,6 miliona evra, a izvezli tek 68,6 miliona evra.
U tom periodu uvezli smo 23.000 tona jabuka, što je više nego u prvih deset mjeseci pretprošle godine.
Najviše jabuka, tradicionalno, uvezeno je iz najvećeg evropskog proizvođača, Poljske. Prema ranijim procjenama Evropske komisije, Poljska godišnje proizvede otprilike 55 puta više jabuka od Hrvatske, i uz osjetno niže troškove.
Region
Sa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU
Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.
Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.
Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.
Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.
Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.
Region
Vučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.
„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.
Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.
Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.
„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.
Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.
Region
Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”
Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.
Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.
“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.
Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.
Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.
Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.
Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.
-
Svijet23 sata agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet22 sata agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka23 sata agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka1 dan agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti24 sata agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet1 dan agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Region2 dana agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
-
Svijet9 sati agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
