Connect with us

Zdravlje

Zašto ne bi trebalo da konzumirate alkohol ukoliko ste na dijeti

Alkohol je najstarija droga poznata čovjeku. On djeluje tako što opušta i smiruje nervni sistem, a ima i druge manifestacije. On vas usporava i čini da se osjećate tromo. Na sve to i goji.

Ako ste vozač ili se od vas zahtijeva koncentracija i koordinacija, zaboravite alkohol. Kod muškaraca alkohol povećava proizvodnju hormona kortizola, smanjuje proizvodnju muškog hormona testosterona, a kod onih koji se bave sportom nepovoljno utiče na oporavak mišića poslije treninga. Od pozitivnih strana može se reći da crno vino sadrži antioksidante i razređuje krv, pa zato neke osobe piju po čašicu vina s vremena na vrijeme.

Alkohol u suštini djeluje toksično i dehidrirajuće za organizam, pa ako se poslije provoda vratite kući i ujutru osjetite glavobolju (mamurluk) znajte da je uzrok u tome. Alkohol se rastvara u vodi, a razlaže se u jetri. Alkoholičari imaju znatno veći rizik za oboljenja jetre nego osobe koje ne konzumiraju alkohol.

Aperitiv za višak kilograma
Jedan od glavnih faktora koji utiču na uspjeh bilo koje dijete leži u smanjenom unosu alkohola ili čak u potpunom odricanju od njega. U javnosti se priča o tome kako alkohol goji, a vjerovatno je to i razlog što neke pivopije imaju „pivski stomačić“. Da li je to zaista tako?

Postoje najmanje dva razloga zašto alkohol goji. Alkohol je bogat kalorijama, jer gram alkohola sadrži sedam kalorija. Ovo je znatno više od recimo bjelančevina ili ugljenih hidrata kod kojih jedan gram ima četiri kalorije. Ipak, alkohol ima manje kalorija od masti kod kojih jedan gram ima devet kalorija.

Međutim, kada razmislite koliko alkohola popijete u vidu piva, vina, votke, domaće rakije ili nekog koktela kalorijski unos nije marginalan. Ovako ćete sasvim neopaženo unijeti znatno više kalorija u vaš organizam nego što u prvi mah mislite, pa ćete teže održavati tjelesnu masu koju želite. Ljudi pored pijuckanja alkohola vole da grickaju nešto, na primjer perece, grisine, kikiriki, bademe ili lješnike. Oni naravno sadrže puno kalorija jer sadrže dosta biljnih masti u sebi, a podstiču još veću konzumaciju alkohola. Alkohol otvara apetit, jer ko još nije čuo za aperitiv? Prije ručka obično volimo da nazdravimo sa časicom rakijice.

Alkoholna pića uglavnom ne sadrže hranjive materije. S obzirom da alkohol organizmu ne daje potrebne nutrijente, organizam ih mora nadoknaditi iz drugih izvora, dakle druge hrane. Oni naravno sadrže kalorije. Ovo je drugi razlog što alkohol goji.

Ne opterećujte organizam
U vašoj mašini za sagorijevanje kalorija alkohol uvijek ima „prvenstvo prolaza“. Kada dospije u organizam, alkohol se razlaže na acetat i mast. Ova prva komponenta ide na sagorijevanje, dok se druga skladišti u vašim masnim naslagama. Dakle, vaše tijelo prvo sagorijeva kalorije iz alkohola, a tek poslije toga masti, ugljene hidrate i bjelančevine koje ste pojeli. S obzirom da alkohol zaustavlja sagorijevanje masti, jasno je što treba da izbjegavate alkoholna pića ako vam je cilj da smršate.

Nema sumnje da vas alkohol čini pospanim i letargičnim, što nikako nije preporučljivo za nekoga ko želi da smrša. Ako pogledate etiketu na nekom bezalkoholnom piću, primjetićete da na njemu stoji energetska vrijednost (koja potiče od ugljenih hidrata). Etikete na alkoholnim pićima uglavnom ne sadrže kalorijske vrijednosti, što može stvoriti utisak da alkohol nema kalorija ili da ih ima veoma malo. Istina je da oba pića goje jednako. Zato, oprezno sa alkoholom.

Margarita najkaloričnija
Evo primjera kalorijskih vrijednosti nekih alkoholnih pića izraženih u kilokalorijama u količini od 100 mililitara. Votka 220, viski 220, rakija 220, rum 220, pivo 35, bijelo i crno vino 75, šeri 130, šampanjac 120, margarita 240, martini 205, džin-tonik 90. Znači, prvi razlog što alkohol goji je što sadrži kalorije.

Zdravlje

PRIJAVLJENA TRI NOVA SLUČAJA: 70 osoba oboljelo od leptospiroze u Sarajevu

Zavodu za javno zdravstvo u protekla 24 sata prijavljene su još tri oboljele osobe od leptospiroze na području Kantonu Sarajevo, te je ukupno oboljelo 70 osoba.

Jučer je broj prijavljenih slučaja bio 67, a danas 70.

Iz Zavoda navode da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na današnji datum hospitalizirana dva pacijenta, te da nema slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Zavoda oboljele su 53 osobe sa područja Općine Novi Grad, po sedam osoba oboljelo je sa područja općina Centar i Ilidža, dvije sa područja Novog Sarajeva i jedna sa područja Općine Stari Grad.

Iz Zavoda navode da su oboljele 54 osobe starosne dobi od 30 do 65 godina, devet osoba su starosne dobi od 20 do 29 godina, šest imaju preko 66 godina i oboljela je i jedna osoba starosne dobi od 15 do 19 godina.

Epidemija zaraznog oboljenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo proglašena je 23. maja 2025

Nastavi čitati

Zdravlje

ZA 24 SATA 21 NOVI SLUČAJ LEPTOSPIROZE U BIH: Hospitalizovana tri pacijenta

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo prijavljena je 21 oboljela osoba od leptospiroze na području Kantonu Sarajevo, te su ukupno oboljele 64 osobe.

Juče je broj prijavljenih slučaja bio 43, a danas 64.

Iz Zavoda navode da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na današnji datum hospitalizirana tri pacijenta, te da nema slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Zavoda oboljela je 51 osoba sa područja Općine Novi Grad, sedam na područja Općine Centar, tri na području Ilidže, dvije sa područja Novog Sarajeva i jedna sa područja Općine Stari Grad.

Iz Zavoda navode da je oboljelo 50 osoba starosne dobi od 30 do 65 godina, osam osoba su starosne dobi od 20 do 29 godina, pet imaju preko 66 godina i oboljela je i jedna osoba starosne dobi od 15 do 19 godina.

Epidemija zaraznog oboljenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo proglašena je 23. maja 2025.

Nastavi čitati

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno