Connect with us

Društvo

Svake godine u Srpskoj 4.800 stanovnika manje

Stručnjaci godinama upozoravaju da su demografski pokazatelji i trendovi u Republici Srpskoj alarmantni, a to je potvrđeno i u dokumentu Omladinska politika Srpske do 2027. godine.

Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je nedavno usvojila Vlada RS, najznačajniji demografski procesi koji karakterišu stanje u Republici Srpskoj su: prirodna depopulacija, starenje stanovništva, koncentracija stanovništva u gradovima i negativan migracioni saldo.

U Srpskoj je, prema popisu 2013. godine, bilo 1.170.342 stanovnika. Procjena za 2020. godinu iznosi 1.136.274 stanovnika, a to znači da je za sedam godina stanovništva manje za 34.068, ili za 2,9 odsto.

Na više od 90 odsto prostora dešava se prirodna depopulacija. Od 2.756 naselja samo u 346 (ili 12 odsto) bilježi se povećanje broja stanovnika.

U Omladinskoj politici do 2027. godine navodi se da su faktori demografskog razvoja Republike Srpske veoma nepovoljni. Broj rođene djece iz godine u godinu se sve više smanjuje u gradovima i opštinama. Tako su 1991. bile 42 opštine sa umjerenom stopom prirodnog priraštaja, a u posljednje dvije godine nijedan grad i opština u Srpskoj nemaju pozitivan prirodni priraštaj.

Od 2002. do 2020. godine broj novorođenih je manji u odnosu na umrle za 73.791, a to predstavlja više od 6 odsto populacije Republike Srpske. Samo u 2020. godini taj manjak je 7.421.

Prosječno godišnje smanjenje broja učenika u osnovnoškolskom kontigentu je oko 1.600. To upućuje na procjenu da se svakih šest godina gubi jedna generacija učenika.

Slične negativne posljedice se ogledaju i kod broja upisanih u srednje škole u Republici Srpskoj. U školskoj 2000/01. bilo je upisano 54.340 učenika, a 20 godina kasnije – 36.405 učenika. Broj upisanih studenata od 2010. do 2020. bilježi pad od 48 odsto!

Istovremeno, u Srpskoj se bilježi porast mortaliteta. U 2002. godini je umrlo 12.980 stanovnika, a u 2020. godini broj umrlih je 16.582.

Takođe, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2013. godini iznosio je 17 odsto, a u 2020. godini procijenjen je na 20,8 odsto.

Prema procjeni za 2020. godinu, mlađi od 14 godina čine 13,3 odsto stanovništva.

Istovremeno, ekonomske migracije radno sposobnog i fertilnog stanovništva su ubrzane i pojačane.

Društvo

STIGLI REZULTATI! Svi analizirani uzorci vode iz Une ispravni

Ispravna su sva četiri uzorka vode u Novom Gradu, koje je analizirao Institut za javno zdravstvo, rekao je Srni direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Igor Rakić.

Rakić je precizirao da su uzorci vode uzeti iz rezervoara i sa izvorišta, a dostavljeni su danas.

I u četvrtak, 14. avgusta, potvrđeno je da je voda iz rezervoara i sa izvorišta hemijski ispravna. Analize su rađene nakon što je početkom prošle sedmice voda u rijeci Uni promijenila boju, a ova pojava ranije je evidentirana i uzvodno, u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

OLUJA OSTAVILA TRAG! Oštećen školski krov u Prnjavoru

Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno