Connect with us

Društvo

Njemačka uvodi “zapadnobalkansko” pravilo za radnike iz ove regije

Vlada Njemačke planira liberalizaciju zakonodavstva o radnoj migraciji, a dio tog paketa je i takozvano “zapadnobalkansko pravilo”.

Tu su predviđene dvije bitne promjene: s jedne strane bi trebalo biti ukinuto ograničenje važenja ove mjere do kraja 2023. – ubuduće bi to trebalo postati trajno pravilo. S druge se strane predviđa udvostručenje kvote za radne imigrante sa zapadnog Balkana – sa sadašnjih 25.000 godišnje na ubuduće 50.000, piše DW.

Izbjeglički val
“Zapadnobalkansko pravilo” je uvedeno nakon velikog izbjegličkog vala 2015. i 2016. godine. Njime su se jednim potezom željela rješiti dva problema: sprječavanje nekontrolisanog dolaska tražitelja azila i istovremeno ublažavanje manjka radne snage.

Tih godina je u Njemačku stiglo više od milion izbjeglica, prije svega iz Sirije, ali i velik broj ljudi s područja zapadnog Balkana – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Dok je sirijskim ratnim izbjeglicama u pravilu brzo dodjeljivan azil, ekonomski migranti sa zapadnog Balkana su imali male šanse za uspjeh: samo oko pet posto ih je dobilo taj status.

Olakšano doseljavanje

Uvođenjem zapadnobalkanskog pravila je omogućeno regulisano i olakšano doseljavanje nekvalifikovane ili srednjekvalifikovane radne snage iz tih zemalja – oni s visokom kvalifikacijom ionako mogu doći u zemlju u okviru drugih programa. Jedan od uslova za to je da se zahtjev za radnom dozvolom zatraži u njemačkim predstavništvima u tim zemljama, a drugi da prije toga nije bio postavljen zahtjev za dodjelom azila.

Ove planirane promjene predstavnici poslodavaca pozdravljaju. Na kraju krajeva oni i vrše permanentan pritisak na vladu kako bi se liberalizirali uslovi doseljavanja radne snage koja im nedostaje.

Strah od dumpinga
– Savez njemačkih sindikata (DGB) je tu oprezniji. I oni doduše pozdravljaju radnu imigraciju – kaže Evelin Roder (Evelyn Räder), članica upravnog odbora DGB-a.

Ona naglašava da je pritom vrlo važno pitanje okvirnih uslova za radnike iz zapadnobalkanskih zemalja.

– Ljudi koji dolaze su u velikoj mjeri ovisni o poslodavcu za kojeg rade. Uz radno mjesto im je vezana dozvola boravka. To kod ljudi izaziva strah da će biti vraćeni, ako ne budu poslušni – kaže Roder.

Osim toga oni često ne govore njemački i nisu informisani o svojim pravima. Sve to u praksi dovodi do toga da ti radnici pristaju na uslove rada koji su lošiji od zakonski propisanih – i time do dumpinga na tržištu rada, ističe ona.

Ne “stručnjaci”, već “radnici”
Prema podacima Instituta za istraživanje rada (IAB), do kraja 2020. je Savezna agencija za rad (BA) radnicima iz zemalja zapadnog Balkana izdala 260.000 načelnih odobrenja i 98.000 radnih viza. Tri četvrtine radnika iz tih zemalja radi na gradilištima, u gastronomiji i u njezi starijih i bolesnih osoba – samo u građevinarstvu 44 posto. Velikim dijelom se tu radi o pomoćnim poslovima s relativno niskim platama.

Mada reformu radnog zakonodavstva u vezi sa stranim radnicima vlada objašnjava potrebom suprotstavljanja manjku stručne radne snage u zemlji, zapadnobalkansko pravilo odstupa od toga: u tom okviru za dobivanje radne dozvole nije potrebna nikakva kvalifikacija. Prema ocjeni DGB-a tu se uopšte ne radi o privlačenju “stručnjaka”, već o dovođenju radnika za jednostavne poslove.

– To je program za dovođenje radnika po želji poslodavaca. Oni ih mogu uzeti kada im trebaju, ali ih se mogu i lako rješiti kada im to odgovara – kaže Roder.

Prekarijat na gradilištima

To je posebno izraženo u građevinarstvu. Udruženja njemačkih građevinara su prošle godine otkazala produženje već decenijama važećeg tarifnog ugovora.

Sada se radnicima može isplaćivati zakonski zagarantirana minimalna tarifa od 12 eura za sat, što je manje od ranijih satnica koje su se na gradilištima u prosjeku kretale između 13 i gotovo 16 eura.

Na taj način poslodavci mogu vršiti pritisak na svakoga ko traži veću platu – uvijek ima jeftinijih radnika na raspolaganju. Istovremeno se oni ne moraju bojati pritužbi: radnici sa zapadnog Balkana su posebno ranjiva grupa, nisu upoznati sa svojim pravima, a mnogima su i ti lošiji uslovi rada prihvatljivi zbog situacije u domovini. Povrh toga faktički ne postoje učinkovite kontrole od strane države.

Zaštita radnika – i tarifne autonomije
– Mi strahujemo da se na taj način stvara pritisak na uslove rada svih zaposlenih u građevinarstvu. To otežava mogućnost sklapanja kvalitetnih tarifnih ugovora, a bez njih se tu radi naprosto o dampinškom programu za smanjenje plata – upozorava Evelin.

Rješenje Savez njemačkih sindikata vidi u dodatnim izmjenama zapadnobalkanskog pravila, o kojem bi Vlada trebala raspravljati na sjednici 1. marta. Jedna od najvažnijih se tiče olakšavanja mogućnosti promjene poslodavca bez nužnosti ponovnog postavljanja zahtjeva za radnom dozvolom – kao što to važi za druge strane radnike.

Prema sadašnjem propisu se zahtjev za radnom vizom mora postaviti u zemlji porijekla radnika i viza se na kraju dodjeljuje za neko konkretno radno mjesto.

Ako se ono želi promijeniti, to je moguće, ali je potrebno ponoviti prijavu Saveznoj agenciji za rad. Za veliku većinu radnika je to komplicirano ili oni za to ni ne znaju – a i rezultat je neizvjestan.

Zahtjev sindikata
Osim toga sindikati traže i da se zapošljavanje na temelju zapadnobalkanskog pravila omogući samo tamo gdje postoje tarifni ugovori. Na taj bi se način s jedne strane zaštitili sami radnici, a s druge i tarifna autonomija sindikata.

Evelin Roder iz DGB-a ima jasnu poruku i za one u zemljama Zapadnog Balkana koji traže posao u Njemačkoj.

– Informišite se o svojim pravima, a ako treba, zatražite pomoć. Ne morate prihvatiti sve što vam se nudi, ovdje radnici imaju zagarantirana prava – dodala je.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno