Connect with us

Društvo

Firme u Republici Srpskoj bez ijednog zaposlenog ostvarile dobit od 170 miliona KM

Hiljadu osamsto trideset i osam firmi u RS prošle godine nije imalo nijednog zaposlenog radnika, ali im to nije bila prepreka da poslovnu godinu završe sa dobiti od gotovo 170 miliona maraka. Uglavnom je riječ o stranim kompanijama, a najviše ih dolazi iz Srbije, Slovenije, Italije, Hrvatske i Austrije.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske djelatnosti, kada su u pitanju kompanije koje posluju bez radnika, najčešće se radi o IT firmama ili subjektima koji vrše prodaju iz inostranstva, a imaju posrednika u Republici Srpskoj.

U pet djelatnosti zabilježena najveća dobit
Pet djelatnosti u kojima je zabilježena najveća dobit odnose se na savjetovanje pri poslovanju i ostalo upravljanje, izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, nespecijalizovanu trgovina na veliko i proizvodnju električne energije.

Ma koliko nevjerovatno zvučalo da se bez ijednog zaposlenog ostvari dobit od 170 miliona maraka u najvećem broju slučajeva, kaže struka, nema ništa sporno.

– Postoje kompanije koje rade sasvim legalno, legitimno i to je normalno. S druge strane isto tako sigurno postoje i kompanije koje se bave sumnjivim aktivnostima i kojima registrovane kompanije služe za kako se to kolokvijalno kaže “pranje novca”. Kontrolni organi na svim nivoima trebaju obratiti pažnju na takve firme – ističe Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista “SWOT”.

Zakoni u Bosni i Hercegovini dozvoljavaju da preduzeće nema nijednog radnika. Bitno je samo da uredno plaćaju porez na dobit i PDV.

Porez na dobit od 10 posto
– Određena kompanija može imati manji broj radnika, a da daje odnosno izvršava prodaju dobara ili eventualno prodaju usluga u takvoj količini da zaista ima veliki prijavljeni promet. Na taj prijavljeni promet se obračunava i plaća PDV i to apsolutno ne utiče na broj radnika koji eventualno tu rade – kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Porez na dobit od 10 posto u oba entiteta je glavni razlog zašto se sve veći broj stranih firmi koje nemaju prijavljenih radnika odlučuje da posluje u BiH.

– Da li će ići u koncept Off shore zona gdje je pod znakom pitanje poslovanje takvih firmi ili će doći raditi u BiH koja je takva kakva jeste, ali poreski je uredna. I po tom osnovu mogu svoj gotov novac na koji su platili porez da podignu i odnesu u svoju matičnu zemlju – navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Prosječna visina stope poreza na dobit u Evropi je 30 posto, odnosno tri puta je veća nego u Bosni i Hercegovini. Dobro stranim kompanijama, a još bolje vladama u oba entiteta kojima je porez na dobit koji plaćaju stranci kao poklon sa neba, s obzirom na to da nisu ništa uradili za ovaj novac.

Avaz

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno