Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Materice – praznik majki, jedan od nekoliko koji predstoje Božiću.
radicionalno se uvijek proslavlja dvije nedjelje pred Božić. Kao što su majke vezivale na Djetinjce, na isti način danas djeca vezuju majke.

Prema običajima, djeca treba da ustanu rano i kanapom, šalom, maramom ili kaišem “na prepad” zavežu majku. Materice su najveći hrišćanski praznik majki i žena u našem narodu, jedinstvena svetkovina kod Srba. Kao što su roditelji prošle nedjelje vezivali djecu, tako danas mališani vezuju svoje majke.
Obično djeca ustaju prije majke i vezuju je dok je još u krevetu, ali mogu je vezati i kasnije dok je u nekom kućnom poslu. Majka se “brani”, “zapomaže”, “moli” da je odvežu jer je “u velikom poslu”, ali djeca ne pristaju dok ne dobiju “otkup”. Otkupljuje se poklonima koji mogu biti skromni, poput bombone ili jabuke. Važna je ljubav i prisnost koju na ovaj praznik treba da podijele svi članovi porodice. Vezuju se i udate žene u okruženju, komšinice, tetke, bake…

Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja cijelu porodicu. Materice su, kao nekada, i danas prilika da se obraduju siromašna ili djeca bez roditelja. Nekada su žene koje imaju udate kćerke bez djece, odlazile kod njih u posjetu, noseći kolače i darove za otkupljenje, kćerki materijal za haljinu, zetu košulju.

U dubljem, crkvenom kontekstu, praznici Djetinci, Materice i Očevi ne povezuju samo jednu generaciju, nego sve generacije roditelja i djece unazad. To povezivanje seže do najdaljih, najstarijih vremena biblijske istorije kada se sjećamo svih velikih žena iz predhrišćanskih i hrišćanskih vremena.
Postoji i vjerovanje da muževi treba da vežu svoju tek udatu ženu i tako prizovu dobijanje potomstva u narednoj godini. Takođe, u nekim krajevima Srbije, posebno u današnjoj Hercegovini, postojao je običaj da se tek vjenčani par zavjetuje jedno drugom na Materice/Oce, potvrđujući crkveni vjenčani zavjet.

Za Materice je običaj i da sve žene obavezno odu na liturgiju u crkvu gdje ih sveštenik pričesti i da im oproste od svih grijehova koje su eventualno počinile posljednjih godinu dana. Prema jednom narodnom vjerovanju, na Materice nipošto ne treba obući već nošenu odjeću već isključivo novu, kako bismo “čisti” ušli u Novu godinu, piše Kurir.

Običaji
Materice su praznik na koji ne treba spremati kuću, usisavati, raspremati kuću. Novija tradicija nalaže da muškarci i očevi zajedno sa djecom spreme nedjeljni ručak mamama i bakama koje treba da se odmaraju, odnosno kojima je jedina obaveza da mališanima obezbijede poklon.

Za vrijeme posta u susret Božiću, treba okaditi kuću, sa porodicom se zajedno pomoliti, a na Materice mame upućuju i posebnu ličnu molitvu zahvaljujući se Bogu za zdravlje i prosperitet svoje djece i cijele porodice.

U nedjelju pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -6 do 0, na jugu od 2 do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 stepeni.
U ponedjeljak pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 stepeni. U područjima sa dugotrajnom maglom temperatura između 0 i 4 stepena.

U utorak takođe pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 stepeni. U područjima sa dugotrajnom maglom temperatura između 0 i 4.

U srijedu pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab do umjeren uglavnom južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 12 stepeni, saopštili su iz FHMZ.

Pravoslavni vjernici obilježiće sutra Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.