Connect with us

Društvo

“Strahujem od novih obavještenja iz banke”

Tihi rast kamata u Srpskoj do kraja godine

Banke u Srpskoj su zaključno sa julom podigle kamatne stope na postojeće kredite od 0,2 do 0,3 odsto, a prema prognozama stručnjaka iz tog sektora, nizak rast kamata ostaće do kraja 2022. godine, dok za iduću za sada ne iznose očekivanja.

irektor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je zaključno sa krajem jula u bankarskom sektoru RS prisutan zanemariv rast kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite, kako za privredu tako i za stanovništvo.

– To je rast od 0,2 do 0,3 odsto na godišnjem nivou. Nema nekog drastičnog rasta kamatnih stopa. Banke su, skoro sve, svoje poslovanje tamo gdje su krediti vezani za euribor počele da mu se prilagođavaju – rekao je Glasu Srpske Šuput.

Kada je riječ o pritužbama klijenata na povećanje rate i kamatne stope, Šuput je dodao da do sada Ombudsman za bankarstvo nije zaprimio nijednu primjedbu.

– Ni pravna ni fizička lica nisu pisala Ombudsmanu za bankarstvo. U ovom trenutku i prema našim komunikacijama sa bankama, ni one nemaju veliki broj klijenata koji im se žale ili prigovora o pitanju rasta kamatnih stopa – podvukao je Šuput.

Prema njegovim prognozama, zanemariv rast kamatnih stopa ostaće do kraja godine.

– Neće tu nešto biti značajno u smislu da će doći do nekog velikog i drastičnog rasta kamatnih stopa na kredite. Šta će biti iduće godine, to opet zavisi od zadnjeg kvartala 2021. godine i kako će se kretati inflacija i euribor, te koje mjere će preduzimati Evropska centralna banka – podvukao je Šuput i ocijenio da je trenutno stanje zadovoljavajuće.

Podsjetio je da je šest banka u Srpskoj prilagodilo svoje poslovanje rastu euribora i povećalo iznos mjesečnog anuiteta. Naveo je da preostale dvije koje posluju na tržištu Srpske za tim još nisu posegnule.

– Mislim da te banke čekaju da vide kakve su promjene o pitanju euribora zaključno sa 30. septembrom pa će na osnovu toga odlučiti da li će povećati kamatne stope na kredite sa promjenljivom kamatnom stopom – rekao je Šuput.

Banjalučanka Milana M., koja ima kredit u jednoj od banaka koje posluju u gradu na Vrbasu, navela nam je da je prije 15 dana dobila od banke novi otplatni plan.

– U tom obavještenju vidim da mi je rata povećana sa 342 marke na 368. Pored toga, imam i još jedan kredit gdje je rata sa 91 KM povećana na 93. Dobro bi bilo da tako ostane, ali niko mi se u banci ne usudi reći da će to tako biti. Strahujem od novih obavještenja iz banke – rekla je Milana M.

Euribor
Euribor je od -0,55 na početku dostigao vrijednost od 1,077 odsto, a ekonomisti prognoziraju da će nastaviti da raste do kraja ove, a možda i sljedeće godine, što znači da bi i rate kredita mogle biti još veće. Stručnjaci navode da iznos za koji će biti povećane rate zavisi od iznosa kredita kao i perioda kada je on odobren.

Related Topics:

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

DAKIĆ: “Dok drugi djeci dijele udžbenike i prave Zimzobal, Ugljevik GASI NASTAVU ZBOG HLADNIH RADIJATORA!”

Dok drugi dijele besplatne udžbenike i organizuju Zimzobal za djecu, u Ugljeviku OŠ obustavlja rad zbog hladnih radijatora!

Rekao je ovo Nikola Dakić odbornik u SO Ugljevik, dodajući da roditelji čija djeca pohađaju OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku sinoć su porukom obaviješteni da škola danas neće raditi.

-Poražavajuća je činjenica da je OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku danas jedina osnovna škola u cijeloj Republici Srpskoj koja je obustavila rad zbog hladnih radijatora. Iako skoro godinu dana imamo upozorenja roditelja da je OŠ “Aleksa Šantić” neophodan alternativni sistem grijanja, u novu grejnu sezonu ova škola ponovo ulazi nepripremljena – rekao je Dakić, te dodaje:

– Podjećam da su još u januaru roditelji nudili direktoru škole da sopstvenim radom i sredstvima obezbijede alternativno grijanje u školi, organizovali su proteste, nastava je obustavljana ali sve se završilo obećanjem da će se problem riješiti – naveo je on.


Skoro godinu dana kasnije, kako kaže, ponavljaju se tužne scene iz prošle školske godine, radijatori hladni, škola zatvorena.

– Da li je godinu dana bilo dovoljno da su u školi riješi ovaj gorući problem? Zašto se tek kada je krenula nova školska godina i nova grejna sezona potpisuje ugovor kojim se treba rješiti pitanje grijanja? Hoće li biti postavljeno pitanje odgovornosti, zbog neodgovornog pristupa ovom problemu? – upitao je Dakić.

Biti direktor OŠ, kaže Dakić, ne znači samo baviti se đačkim ekskurzijama i “najpovoljnijim” ponuđačima, već biti odgovoran za najmlađe za sve vrijeme koje provode u ovoj ustanovi.

– Dozvoliti da posljedice partijskog kadriranja podobnih a ne sposobnih trpe najmlađi predstvalja poraz naše lokalne zajednice i društva uopšte. Ugljevik kao opština koja spada u kategoriju “razvijenih” dovedena je u situaciju da nije u stanju organizovati nastavu u svojoj centralnoj školi, dok se u drugim mjestima bave inovacijama kako olakšati boravak u školama djeci, dijele besplatni udžbenici, organizuju zimske aktivnosti i još mnogo toga – rekao je Dakić.

Dakić je pozvao opštinu Ugljevik da se hitno uključi u rješavanje ovog problema, jer iako nije opštinska nadležnost, OŠ se nalazi u Ugljeviku, istu pohađaju ugljevička djeca.

– Školom se treba baviti i kada je u problemu, a ne samo kada se potrebno slikati na slavama i džačkim predstavama – zaključio je Dakić.

Nastavi čitati

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Aktuelno