Connect with us

Svijet

Potresna poruka ljekara iz Sirije “Djeca krvare i umiru od hladnoće ispod ruševina”

Ljekar iz Sirije, koji radi u bolnici na sjeveru zemlje u zemljotresom pogođenoj regiji, za Skaj Njuz kaže da situacija u njegovoj zdravstvenoj ustanovi podsjeća na ratnu zonu.

Osim Sirije, snažan zemljotres pogodio je i jugoistok Turske pa u obje zemlje spasilačke ekipe ulažu velike napore da spase stotine zarobljenih ispod ruševina.

Zbog zemljotresa magnitude 7,8 po Rihteru umrlo je preko 3.500 ljudi. Bolnica se nalazi u regiji Atareb koja je pogođena zemljotresom.

Doktor Osama Salom, iz Sirijsko-američkog medicinskog društva (SAMS), radi u bolnici Bab Al Hava. Riječ je o bolnici koja je primila više od 400 žrtava i izvijestila o više od 50 smrtnih slučajeva.

Većina pacijenata su djeca koja krvare i koja su umirala od hladnoće ispod ruševina. Još ljudi je ispod ruševina, spasilačke ekipe ih traže, ali jako je hladno – rekao je doktor.

Spasilački timovi preko noći rade na minus jedan ili dva Celzijusa. Svakog sata pristiže sve više pacijenata, hodnici bolnice su pretrpani ljudima, rekao je on za Skaj Njuz.

Doktor kaže da postoji veliki nedostatak osoblja i opreme u bolnici i da su sva odjeljenja zauzeta pacijentima, uglavnom ženama i djecom.

Osim toga, tu je i problem s nedostatkom električne energije.

– Svi su nam kreveti puni, ljudi moraju ležati na podu. Nakon par sati ni na podu neće biti više mjesta. Podsjeća na ratnu zonu, što mnogim ljudima budi traumatična sjećanja. Svakog trenutka čujem kako kola hitne pomoći dolaze s novim žrtvama potresa. Svakim satom se smanjuju šanse da se ljudi spase – govori sirijski doktor.

Dalje navodi da je tursko-sirijska granica potpuno zatvorena i da se pacijenti ne mogu uputiti u Tursku, što je bolnicu u kojoj radi jako opteretilo.

– Tako sam tužan. Ovo je gore za Sirijce od rata jer smo mnogo godina živjeli kao ratom razorena zemlja. Sada se opet javio isti osjećaj – gubimo nadu da ćemo spasiti djecu zbog ogromne potrebe za potrošnim materijalom i lijekovima. To će sve nestati tokom idućih sati – ispričao je sirijski doktor.

Svijet

IZUZETNO ZABRINJAVAJUĆE! Zabilježeno masovno uginuće pčela u SAD-u

U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je veliki broj uginuća medonosnih pčela, koji se broji u milionima, a entomolozi sa Vašingtonskog državnog univerziteta navode da bi američki pčelari ove godine mogli da izgube od 60 do 70 odsto zajednica.

Istraživanje američkih inspektora pčelinjaka otkrilo da su pčelari prošle godine izgubili 55 odsto svojih zajednica, što je najveća stopa smrtnosti od kada su počeli da vode evidenciju 2011. godine, prenio je Indipendent.

– To utiče na sigurnost hrane za sve nas. Voće i povrće oprašuju pčele, a mi volimo naše voće i povrće. Volimo našu kafu koju oprašuju pčele. Često ovo uzimamo zdravo za gotovo – istakla je entomolog dr Juliana Rangel sa Teksaškog A&M univerziteta za Independent.
Međutim, najveći problem je to što niko ne zna zašto se to događa.

Pesticidi, snabdijevanje hranom i vremenske prilike mogu da igraju važnu ulogu.

Jedan od tih faktora je i loša zaliha hrane za pčele.
Promjena vremenskih obrazaca može da zbuni pčele, što dovodi do toga da prerano ili prekasno napuste košnicu i traže hranu koja zapravo nije u cvijetu.

Naučnici testiraju pogođene kolonije i na trovanje pesticidima, kaže Rangel, ali za dobijanje zvaničnih rezultata potrebni su mjeseci.

Ona je napomenula da mnogi komercijalni pčelari sa kojima je razgovarala nisu uradili ništa drugačije u posljednje vrijeme, što znači da pčelari i njihovo upravljanje pčelama vjerovatno nisu krivi za situaciju.

Naučnici neće moći da dođu do odgovora uskoro, posebno imajući u vidu ogromno smanjenje budžeta i otpuštanja koja se dešavaju u saveznoj vladi ove godine.
Linker
Rangel kaže da rasprostranjeni rezovi Donalda Trampa i Ilona Maska u saveznim agencijama “nisu mogli da dođu u gorem trenutku”, s obzirom na to da su laboratorije Ministarstva poljoprivrede često odgovorne za proučavanje masovnog uginuća pčela.

– Još nema potrebe za panikom jer ako pčelari imaju posebno lošu godinu sa visokom stopom smrtnosti, obično mogu da se oporave sledeće -kaže dr Dejv Goulson, entomolog sa Univerziteta u Saseksu.

Ali ako se smrtni slučajevi, poput onih zabilježenih prošle godine, nastave više godina, mogli bismo da budemo u nevolji, navode stručnjaci.

Nastavi čitati

Svijet

PROBLEM ZA TURISTE! Putovanja u Evropu skuplja za Amerikance

Dodatno oslabljen carinama povodom “Dana oslobođenja” koje je najavio predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump), američki dolar je ove godine pao 6% u odnosu na evro, što znači da će američki turisti najvjerovatnije plaćati više u Evropi tokom leta.

Američki dolar je globalno oslabio 5% od početka 2025. godine, prema indeksu DXY, koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na korpu stranih valuta. Dolar je u padu od 6% u odnosu na evro i oko 3% u odnosu na britansku funtu od početka godine.

Nakon snažne 2024. godine, dolar je dosigao dvogodišnji maksimum 2. januara, što je navelo Adama Batona (Adam Button), glavnog valutnog analitičara kompanije ForexLive iz Toronta (Toronto), da za Rojters (Reuters) izjavi: “Dolar je jedina igra u gradu dok se zaista ne desi ozbiljan potres u američkoj ekonomiji.”

U 24 sata nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio carine povodom “Dana oslobođenja”, DXY indeks je zablježio pad od 2,2%, da bi se do petka u podne oporavio za pola procentnog poena.

Uobičajeno je da carine ojačaju američki dolar, ali se to ovaj put nije desilo.

„Vjerovatno je iznenađenje za administraciju što je dolar oslabio, a ne ojačao nakon najava o carinama,“ rekao je Kris Tarner (Chris Turner), globalni šef tržišta u holandskoj multinacionalnoj banci ING, za Forbs.

„Jedna od glavnih tema posljednjih godina bila je ta priča o američkoj izuzetnosti — ideja da će dolar jačati ako su rast i kamatne stope bolji,“ dodao je Tarner, uz napomenu da su američke akcije u četvrtak pale više nego evropske.

„Ako imate američke turiste koji planiraju putovanja u Evropu, rekao bih da to urade što prije,“ kazao je Tarner. „Postoji rizik da dolar još više oslabi ovog ljeta, ali, naravno, sve je još vrlo neizvjesno.“

Hoće li slabiji dolar privući više turista u SAD? Uobičajeno je da slabiji dolar privuke više međunarodnih putnika — nešto što bi turistička industrija SAD rado dočekala.

Ali Trampove carine i oštra retorika, kao i naslovi u medijima o međunarodnim putnicima koji su zadržani od strane američke imigracije, „nakupljaju se kao ozbiljne prepreke za turističku industriju SAD,“ rekao je za Forbs Adam Saks (Adam Sacks), predsjednik kompanije Tourism Economics, nezavisnog ogranka Oxford Economics koji prati turističke statistike.

U četvrtak je njegova organizacija snimila prognozu dolaznog turizma u SAD za 2025. godinu – s predviđenog porasta od 9% na pad od 9%, što je ukupna promjena od 18% „s rizicima koji su i dalje pretežno negativni.“

Revidirana prognoza Tourism Economics predviđa pad potrošnje međunarodnih posjetilaca u SAD-u od 5%, što znači gubitak od 9 milijardi dolara samo ove godine.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOK ODGOVOR EVROPE! Imaju i moćni instrument – “nuklearnu opciju” KOJA NIKADA NIJE KORIŠTENA?

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila.

Evropska komisija će sledeće nedelje doneti protivmere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 odsto za veliki broj proizvoda uslediti nakon analiza i konsultacija sa državama članicama. Od 12. marta na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Države iz celog sveta, a od 3. aprila takođe 25 odsto na sve automobile i delove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila. Evropskoj uniji je odredio carine od 20 odsto, Kini 34 odsto. I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su deo taktike za dobijanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati „veliku moć u pregovorima”.

Do sredine prošle nedelje Komisija se konsultovala sa državama članicama o protivmerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebalo da bude doneta u sredu i stupi na snagu 15. aprila. Odluka se donosi na predlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može doneti odluku ako se tome ne usprotivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv predloga, Komisija može samostalno doneti odluku. Komisija je najavila razmeran odgovor u visini do 26 milijardi evra, što odgovara ekonomskom obimu američkih carina.

Što se tiče protivmera na američke carine na automobile i automobilske delove te na recipročne carine od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, već da želi sve podrobno analizirati. Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, protivmerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore pronaći rešenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svog unutrašnjeg tržišta. Ne bude li moguće to rešiti kroz pregovore, uslediće protivmere.

„Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno, i pre svega jedinstveno, dok budemo kalibrisali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspeju i da pronađu pošten dogovor, na dobrobit obe strane”, izjavio je komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.

Nastavi čitati

Aktuelno