Britanci i drugi stranci trebali bi napustiti Majorku, kažu protestanti protiv turizma za koji tvrde da je španski ostrvo pretvorio u “zabavni park za bogate”.

U otvorenom pismu na engleskom i njemačkom jeziku, upućenom stranim kupcima i agencijama za nekretnine, aktivisti su tvrdili da su stanovnici “istjerani iz svojih gradova zbog nepristupačnih cijena” uzrokovanih time što stranci kupuju nekretnine na ostrvu.

U pismu, koje je vidio “The i Paper” stoji: “Decenijama se naše ostrvo tretira kao roba, mjesto koje se iskorištava, kulisa za odmor, razglednica koja se kupuje i prodaje. A to je došlo po cijeni koju više ne možemo podnijeti.”

SOS Residents, koji su napisali pismo, među su 85 grupa koje su organizovale niz protesta na ulicama Balearskog ostrva protiv “turistizacije” njihovog ognjišta.

“Svaka luksuzna vila prodana milioneru, stranom penzioneru ili stranoj porodici ostavlja jednu lokalnu familiju bez kuće. Svaka agencija koja oglašava ‘mediteranski raj’ u Londonu, Berlinu ili Njujorku podstiče gentrifikaciju i tjera one koji su tamo živjeli cijeli život”, dodaje se u pismu.

“Umorni smo. Umorni smo od toga da smo stranci na vlastitom ognjištu. Umorni smo od gledanja kako naše zajednice, naš jezik i naša kultura nestaju.”

Pismo nastavlja:

“Zato vam želimo vrlo jasno reći, stanovnici Majorke vas više ne žele. Niste dobrodošli ako dolazite ovdje kupovati kuće za špekulaciju. Majorka je više od zabavnog parka za bogate – to je živa zemlja, zajednica, kuća.”

Nuria Salom (30) iz SOS Residents, koja radi kao biohemičarka, rekla je da je bila prisiljena napustiti ostrvo jer tamo nije bilo posla za nju osim u turizmu, a cijene stanovanja su bile previsoke.

Protestanti drže natpise “Bogati strani kupci nekretnina idu dođavola” tokom demonstracija protiv masovnog turizma i cijena nekretnina u Palma de Majorci, na Balearskom ostrvu Majorka, prenosi “iNews“.

Prema najnovijim podacima, BiH se nalazi na samom dnu liste zemalja u regionu, iza svih svojih susjeda.

Najbrži mobilni internet u regionu ima Sjeverna Makedonija, s prosječnom brzinom preuzimanja od 161,53 Mbps. Slijede Albanija (104,11 Mbps), teritorija Kosova i Metohije (97,43 Mbps), Crna Gora (80,27 Mbps), pa tek onda Srbija (71,70 Mbps), dok je Bosna i Hercegovina na posljednjem mjestu sa skromnih 29,65 Mbps.

Dok Zapadni Balkan beleži napredak u digitalnoj infrastrukturi, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s ozbiljnim zaostatkom kada je u pitanju brzina interneta, i mobilnog i fiksnog, prenosi Biznis i finansije.

Prema najnovijim podacima, BiH se nalazi na samom dnu liste zemalja u regionu, iza svih svojih susjeda.

S druge strane, kada je reč o fiksnom internetu, Srbija drži vodeću poziciju sa 92,21 Mbps. Slede Crna Gora (87,64 Mbps), Albanija (84,64 Mbps), teritorija Kosova i Metohije (82,24 Mbps) i Severna Makedonija (49,01 Mbps), dok se BiH ponovo nalazi na dnu sa svega 35,71 Mbps.

Podaci su prikazani na grafikonu koji je objavio Radio Slobodna Evropa (RSE), a odnose se na prosečne brzine preuzimanja (downloada) interneta po državama u regionu iz jula ove godine.

U Hrvatskoj, koja nije obuhvaćena analizom, prosječna brzina preuzimanja u fiksnim mrežama u 2025. prema Speedtest podacima kreće se između 70 i 120 Mbps, dok mobilne mreže nude između 30 i 80 Mbps, zavisno od regije i operatera.

U vremenu kada brz i pouzdan internet postaje osnovni alat za obrazovanje, rad i svakodnevni život, rezultati za Bosnu i Hercegovinu ukazuju na hitnu potrebu za ulaganjima i reformama u sektoru telekomunikacija.

Plan rasta donosi besplatan internet za zemlje Zapadnog Balkana
Kada je usvojen novi Plan rasta za Zapadni Balkan kako bi se istakle neke od prednosti članstva i pre zvaničnog pristupanja EU, poseban odjeljak se bavio digitalnom povezanošću, odnosno, internetom.

Cilj inicijative “Slobodni Wi-Fi za Zapadni Balkan” je da se omogući besplatni bežični internet na javnim mjestima, kao što su trgovi, parkovi, biblioteke, školske ustanove i drugi javni prostori, u zemljama Zapadnog Balkana.

Omogućavanje lakšeg pristupa internetu je posebno važno u ruralnim i manje razvijenim sredinama.

To će pomoći u razvoju digitalnih usluga, poput e-uprave, e-obrazovanja i e-zdravstva, a opremljenost turističkih lokacija besplatnim internetom privlači više turista.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je zvanično u fazi gašenja, a nadležnost za njeno zatvaranje predato je direktoru Kancelarije za upravljanje i budžet Rasu Votu, naveo je državni sekretar Sjedinjenih Država Marko Rubio.

Vot će nadgledati finalizaciju ukidanja USAID-a, dok će manji broj ključnih programa biti prebačen u Stejt department, naveo je Rubio danas u objavi na društvenoj mreži Iks.

– Sa premještanjem manjeg broja osnovnih programa u Stejt department, USAID je zvanično u fazi zatvaranja. Ras sada preuzima kontrolu kako bi nadgledao zatvaranje agencije koja je još odavno sišla s kolosijeka. Čestitke Ras – rekao je Rubio.

Ova odluka, kako piše Blumberg, uslijedila je nakon što je Tramp, ukinuo programe strane pomoći u vrijednosti od gotovo pet milijardi dolara, uključujući sredstva namijenjena USAID-u, agenciji koju su Tramp i njegova administracija kritikovali zbog rasipničkog poslovanja i političkih grešaka.

Iako je 1. jul označio posljednji radni dan USAID-a, Trampova administracija suočava se s tužbama bivših zaposlenih i nevladinih organizacija.