Snažne sankcije kojima su evropski lideri zaprijetili Rusiji ukoliko predsjednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre u Ukrajini suočavaju se s ozbiljnim političkim preprekama i zahtijevaju američku podršku da bi bile uspješne, rekli su diplomate i zvaničnici.

Evropa prijeti sankcijama ako Rusi ne pristanu na 30-dnevno primirje
Lideri Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske izjavili su u subotu u Kijevu da će Rusija biti pogođena novim kaznenim mjerama ako u roku od nekoliko dana ne prihvati poziv na 30-dnevni prekid vatre.

Međutim, Putin je umjesto toga pozvao na direktne razgovore s Ukrajinom u Istanbulu 15. maja. Američki predsjednik Donald Trump podržao je taj poziv, potkopavajući napore evropskih lidera da pokažu jedinstveni front i da prijetnje nisu prazne.

Merz danas prijetio sankcijama
Njemački kancelar Friedrich Merz danas je ponovio evropski ultimatum, poručivši da „ako ove sedmice ne bude stvarnog napretka, želimo na evropskom nivou raditi na značajnom pooštravanju sankcija“.

On je rekao da bi Evropa mogla ciljati sektore poput energetike i finansijskog tržišta. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u ponedjeljak da je od Evropske komisije zatraženo da pripremi nove sankcije u tim oblastima.

Skepsa među diplomatama i problem Mađarske
Ipak, diplomate ističu da je poslije 16 paketa sankcija koje je EU već uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini, sve teže postići konsenzus među 27 članica za nove važne mjere. Mađarska, koja održava bliske odnose s Moskvom, često blokira ili razvodnjava predložene sankcije.

Prema riječima diplomata, samo bi pritisak Trumpove administracije mogao natjerati Budimpeštu da promijeni stav – ali toga za sada nema.

Neki evropski zvaničnici kažu da se koordiniraju s Vašingtonom o mogućim novim mjerama. No, još nije jasno da li je Donald Trump spreman da zaista stane rame uz rame s Evropljanima, piše Reuters.

Sutra 17. paket sankcija?
Evropske diplomate bi sutra trebalo da se usaglase oko 17. paketa sankcija koji bi se primarno odnosio na tzv. rusku flotu u sjeni, uz dodatne mjere u vezi sa hemijskim oružjem, ljudskim pravima i hibridnim prijetnjama.

Ovakve mjere je lakše usvojiti jer one koje pogađaju ruski gasni i nuklearni sektor i dalje nailaze na oštar otpor.

“EU rizikuje vjerodostojnost”
Diplomate upozoravaju da EU rizikuje svoju vjerodostojnost ako prijetnje ostanu samo riječi.

„Postavljati ultimatum koji zapravo ne možete sprovesti nije ozbiljno“, rekao je jedan od diplomata. Visoki evropski zvaničnik dodao je: „Opasnost je, očigledno, da bi Rusi ovo mogli shvatiti kao blef.“

Francuska ne može dati više oružja Ukrajini, lišavajući tako svoju vojsku istog. Dali smo sve što smo mogli, pa i utrostručila proizvodnju, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
– Naša vojska nije spremna za dug, visokointenzivan sukob… Ne možemo dati ono što nemamo, a ne možemo ni da povučemo sopstvenu vojsku. Dali smo sve što smo mogli da damo, utrostručili smo našu proizvodnju – rekao je Makron u intervjuu za TF1 kao odgovor na komentar novinara da mnogi kritikuju Francusku što ne pruža dovoljno pomoći Ukrajini.

Makron je, između ostalog, napomenuo da su haubice “cezar” isporučene Kijevu pokazale visoku efikasnost na bojnom polju, a da je Francuska čak dala Ukrajini one koje su obećane drugim partnerima, poput Danske.

Osim toga, on je naglasio da Ukrajinci razumiju da “njihova zemlja neće moći da povrati teritorije koje su se pripojile Rusiji”, izrazivši nadu u kraj ukrajinskog sukoba.

– Rat mora da se završi, a Ukrajina mora biti u najboljoj mogućoj poziciji da započne pregovore, što će joj omogućiti da riješi teritorijalna pitanja – naveo je Makron.

Međutim, on je istakao da “čak i sami Ukrajinci jasno govore da neće moći da povrate sve teritorije koje su se pripojile Rusiji od 2014. godine”.

I dalje govoreći o ukrajinskom sukobu, Makron je obećao novi paket sankcija protiv Rusije, izrazivši nadu da će ga SAD podržati.

Takođe je izrazio žaljenje što Francuska ne može da koristi zamrznutu rusku imovinu jer joj nedostaje “pravni okvir” za to.

– Ovaj kapital generiše kamatu svakog mjeseca, i mi ga koristimo – naveo je.

Izvor: RT Balkan

Preminuo je bivši urugvajski predsednik Hoze Muhika.

Bivši predsjednik Urugvaja Hoze Muhika preminuo je u 89. godini života, piše “Rojters”. Vijest je objavio sadašnji predsjednik Jamandu Orsi.

Imao je nadimak Pepe i bio je predsednik Urugvaja od 2010. do 2015. godina. Orsi je na svom “X” nalogu objavio tragičnu vest.

Con profundo dolor comunicamos que falleció nuestro compañero Pepe Mujica. Presidente, militante, referente y conductor. Te vamos a extrañar mucho Viejo querido. Gracias por todo lo que nos diste y por tu profundo amor por tu pueblo.

— Yamandú Orsi (@OrsiYamandu) May 13, 2025

O njemu je Emir Kusturica snimio dokumentarac “Pepe, jedan uzvišeni život” 2014. godine. Snimanje filma počelo je u posljednjim danima predsjedničkog mandata Muhike.

Njih dvojica su zajedno boravila na njegovoj farmi, obilazili Urugvaj i vozili se u njegovoj “bubi” iz 1987. godine. On je posjetio i Srbiju 2016. godine kada ga je Kusturica vodio da obiđe Mećavnik.

“Srbija mi liči na Baskiju”, rekao je on tada.

Ko je bio Hoze Muhika?
Hoze Muhika rođen je 20. maja 1935. godine u Montevideu, prijestonici Urugvaja. U ranoj mladosti pokazivao je sklonosti ka društveno-političkom angažmanu, tokom 1960-ih se pridružio ljevičarskom pokretu “Tupamaros” i zalagao se za radikalne promjene u državi u vrijeme autoritarne vlasti i velikih socio-ekonomskih problema i razlika u Urugvaju.

Više puta je bio uhapšen kao član ove grupe, proveo je ukupno 14 godina iza rešetaka. Od 2005. do 2008. godine je bio ministar poljoprivrede, a predsjednik je postao 2009. godine i bio je predsjednik sve do 2015. godine.

Važio je za “najskromnijeg” predsjednika na svijetu jer je vozio stari automobil i živio je na malom imanju na periferiji grada. Skoro cijelu platu tokom mandata predsjednika države davao je u humanitarne svrhe.

“Siromašan nije onaj koji ima malo, već onaj koji mnogo želi”, govorio je on svojevremeno.