Connect with us

Politika

Nijedan državni službenik nije dobio otkaz

Pred disciplinskim komisijama Agencije za državnu službu BiH su prošle godine vođena tek četiri disciplinska postupka protiv državnih službenika, s tim što nijedan od njih nije dobio otkaz.

Dakle, institucije se nisu zahvalile na saradnji nikome od oko 2.700 zaposlenih u ministarstvima i ostalim institucijama.

Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da u prošloj godini otkaza nije bilo.

“Što se tiče disciplinskih postupaka koji su vođeni, mislim da su se završili djelomično oslobađanjem, a neki su dobili kazne. Što se tiče kazni, skoro sve su ili neka vrsta opomene ili smanjenje plate”, naglasio je Akšamija.

Komentarišući podatak da nijedan državni službenik nije dobio otkaz, on ističe da se iz toga može zaključiti svašta.

“Može se zaključiti da je državni službenik zaštićen kao medo u šumi, narodski rečeno. A ja mogu zaključiti da se nevoljko pokreću disciplinski postupci, da se pokušava uvijek stvar završiti izvan postupka, da se kazne izriču postupno, te da su vrlo oštre kazne rijetkost”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

Kazna prestanka radnog odnosa izriče se za vrlo ozbiljne stvari, kao što je korupcija, ali je u proteklim godinama, kako nam je potvrđeno, bilo i primjera da se posao uspije sačuvati uprkos teškim optužbama.

“Čak i to smo imali: da državna službenica, koja je optužena za kriminal, ali ne koruptivni, nego kriminal opšte namjene, u konačnici nije ostala bez posla, nego je završila sa degradacijom po presudi Suda BiH, odnosno otišla je na nižu poziciju. To nije bilo u prošloj godini, nego možda dvije godine unazad”, precizirao je Akšamija u izjavi za “Nezavisne novine”.

Inače, i u Prijedlogu izvještaja o radu Agencije za državnu službu BiH za prošlu godinu navodi se da su u toj godini ukupno sprovedena svega četiri disciplinska postupka.

Kako je pritom navedeno, tri postupka su započeta i okončana u 2022. godini, a nijedan nije započet u 2021. i okončan u 2022.

“Takođe, jedan disciplinski postupak je započet u 2022. godini, a okončan je u 2023. Broj je nešto manji od ciljane vrijednosti u 2022. godini, ali isto opet ne zavisi od Agencije već od broja zahtjeva institucija za sprovođenje disciplinskog postupka”, navodi se u ovom dokumentu.

Treba naglasiti da su, kada je riječ o disciplinskim stvarima, iz nadležnosti Agencije za državnu službu BiH jedino izuzeti državni službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. U UIO BiH su, kako nam je potvrđeno, prošle godine otpuštena četiri službenika.

“Tokom prethodne godine kao rezultat disciplinske mjere konačnim rješenjem prestao je radni odnos četiri službenika – tri zaposlenika i jedan državni službenik”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ U SKOPLJU “Nove tehnologije poželjne u izbornom procesu”

Predsjednik PDP i poslanik u PD PS BiH, Branislav Borenović, kao član Delegacije PS BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i Ad hok komiteta ove institucije, učestvuje u posmatračkoj misiji parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji.
Borenović je, uoči sutrašnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, sa kolegama poslanicima iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, OEBS-a, Evropskog parlamenta i drugim zvaničnicima, prisustvovao pripremnim sastancima sa predstavnicima izbornih komisija, političkih stranaka, vladinih institucija, medija, nevladinog sektora, te međunarodnih institucija.
– Za mene je posebno značajan susret i razgovor sa Aleksandrom Daštevskim, predsjednikom Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, sa kojim sam razgovarao na temu provođenja demokratskog i fer izbornog procesa, kao i o iskustavima Sjeverne Makedonije u korištenju savremenih tehnologija, posebno kada je u pitanju identifikacija birača kroz biometrijski sistem otiska prsta – rekao je Borenović, ističući da se to pokazalo kao jako važan i pozitivan pomak u provođenju izbora u toj zemlji.

Dodaje da je izuzetno važno da je predsjednik izborne komisije Sjeverne Makedonije istakao da sistem biometrijskog otiska prsta odlično funkcioniše i da se uspješno primjenjuje već treći put na izborima u Sjevernoj Makedoniji, na kojima pravo glasa ima više od 1,8 miliona glasača na preko 3500 biračkih mjesta.
– Primjer Sjeverne Makedonije je najbolji pokazatelj da se može uspostaviti fer i pošten izborni proces ako postoji politička volja, da je moguće uspostaviti izbalansirane centralne, gradske/opštinske komisije i biračke odbore u kojima ima dovoljan broj članova i vlasti i opozicije da bi se izborni proces mogao iskontrolisati. Proces brojanja, obrade i prenosa podataka sa biračkih mjesta prati visok demokratski standard, a posebno se, prije dvije sedmice, prilikom održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora, uspješnim pokazala upotreba uređaja za biometrijski otisak prsta na svakom od 3500 biračkih mjesta – istakao je Borenović.
Navodi da primjer Sjeverne Makedonije, nama po mnogo čemu bliske zemlje, pokazuje da se nove tehnologije mogu vrlo uspješno primjenjivati u izbornom procesu.

– Ovo što sam saznao oko provođenja izbora ovdje u Sjevernoj Makedoniji je izuzetno dobar primjer, demokratski i tehnološki daleko ispred nas, što pokazuje da je moguće imati korektne izbore. Ko god u BiH traži izgovore da nije moguće koristiti nove tehnologije taj podstiče izbornu korupciju i izborne prevare kao model ponašanja koji urušava uspostavu fer i poštenih izbornih pravila u BiH, što dalje ima reperkusije na političko djelovanje, a samim tim i na svaki segment života – poručuje lider PDP.

Borenović će sutra u regionu Ohrida, u svojstvu međunarodnog posmatrača Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pratiti parlamentarne i drugi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji.

Nastavi čitati

Politika

KAD STRUČNJACI SMISLE RAZVOJNU STRATEGIJU! Trivić i Kondić u vremenu VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE bi da razvijaju IT sektor (VIDEO)

Predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić i njen pulen inače nemušt u Skupštini grada, Nemanja Kondić predstavili su program razvoja Banjaluke i izmislili toplu vodu, ali u gejziru!

Naime Narodni Front predlaže da Banjaluka postane IT centar, očigledno neupućeni da je upravo ovaj sektor najviše pogođen razvojem vještačke inteligencije, te da se radna mjesta nekada ekstremno dobro plaćenih radnika u ovom poslu masovno gase.

U današnjem digitalnom dobu, uloga vještačke inteligencije u IT sektoru sve je značajnija i sveobuhvatnija.Istina je da vještačka inteligencija donosi nevjerovatne mogućnosti za inovacije, efikasnost i rast u industriji informacijske tehnologije, ali zaradu IT sektoru kao ni u ovom slučaju Banjaluci nikako. Evo kako vještačka inteligencija postepeno preuzima ključne uloge u IT sektoru:

Automatizacija rutinskih zadataka: Tradicionalno, mnogi IT poslovi uključuju obavljanje rutinskih zadataka poput održavanja sistema, praćenja performansi mreže i analize podataka. Vještačka inteligencija, kroz tehnike poput mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika, može preuzeti ove zadatke i obavljati ih brže i efikasnije od ljudi.

Prediktivno održavanje: Umjesto reaktivnog održavanja sistema, vještačka inteligencija omogućava organizacijama da pređu na prediktivni pristup. Analizom velikih skupova podataka, vještačka inteligencija može predvidjeti kada će se kvar dogoditi i omogućiti organizacijama da poduzmu preventivne mjere prije nego što problem postane ozbiljan.

Sigurnost podataka: Sigurnost podataka ključna je u IT sektoru, a vještačka inteligencija donosi revoluciju u ovom području. Kroz analizu prometa, detekciju neobičnih uzoraka i identifikaciju prijetnji, ona može poboljšati zaštitu podataka na načine koji su nezamislivi tradicionalnim metodama.

Personalizovane usluge: Vještačka inteligencija može analizirati ogromne količine podataka o korisnicima kako bi pružila personalizovane usluge. Ovo se primjenjuje u raznim područjima, od e-trgovine do korisničke podrške, čime se poboljšava korisničko iskustvo i povećava lojalnost korisnika.

Razvoj softvera: Vještačka inteligencija sve više učestvuje u procesu razvoja softvera. Alati za automatsko generisanje koda i testiranje softvera već su u upotrebi, što ubrzava proces razvoja i smanjuje mogućnost ljudske greške.

Ukratko, vještačka inteligencija sve više postaje srž IT sektora, transformišući način na koji poslovi obavljaju i inovacije nastaju. Kroz pametnu automatizaciju, prediktivnu analitiku i personalizovane usluge, vještačka inteligencija otvara vrata za novu eru u IT industriji, obećavajući veću efikasnost, sigurnost i kvalitetu usluga, ali i daleko manji broj zaposlenih.

Kao i obično Trivićeva i onaj ko je savjetuje su ponovo “omanuli” obzirom da svi trendovi ukazuju na organsku proizvodnju hrane, izvoz vode koja će uskoro postati vrijednija od nafte te razvoj domaćeg turizma.
Banjaluka24

 

Nastavi čitati

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Aktuelno