Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozvala je autore nacrta rezolucije o Srebrenici da povuku taj dokument, koji, kako je naglasila, ne može da dovede do nacionalnog pomirenja u BiH.

Zaharova je na brifingu za novinare podsjetila da je rukovodstvo Republike Srpske uputilo stavove generalnom sekretaru i predsjedavajućem Generalne skupštine UN i zemljama članicama UN sa apelom da spriječe usvajanje rezolucije.

-Štaviše, nedavno je Skupština Republike Srpske pokrenula zahtjev za oduzimanje ovlašćenja (ambasadoru BiH pri UN Zlatku) Lagumdžiji. Pozivamo autore nacrta rezolucije da povuku svoj dokument- naglasila je ona, objavljeno je na sajtu ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Ona je dodala da nacrt rezolucije, dostavljen Generalnoj skupštini UN, ne može da dovede do nacionalnog pomirenja u BiH.

-To može samo povećati podjele u ovoj zemlji, i na Balkanu u cjelini. Dokument nosi antisrpski naboj, što je očigledno. Ne optužuje direktno srpski narod, ali sadrži pozivanje na odluke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i mišljenje Međunarodnog suda pravde o Srebrenici, koje se teško može nazvati pravednim u odnosu na Srbe, što su prepoznali i učesnici procesa koji ne ijdele simpatije prema Srbima. Ove odluke ne uživaju podršku među zemljama balkanskog regiona i svijeta – istakla je ona.

Zaharova smatra da je od fundamentalnog značaja i činjenica da se ova inicijativa promoviše kršeći unutrašnje procedure Bosne i Hercegovine, s obzirom da je Republika Srpska više puta izražavala svoje neslaganje sa njom.

Ona je ujedno istakla da je prijedlog za uspostavljanje „međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida” u Srebrenici ispolitizovana inicijativa koju promoviše Lagumdžija, uz podršku zemalja NATO, ističući da ta inicijativa ne doprinosi pomirenju.

-I to, uprkos činjenici da su upravo članice NATO te koje snose glavnu odgovornost za tragične događaje u Jugoslaviji, koji su doveli do pogibije ljudi različitih etničkih i vjerskih pripadnosti, uključujući i Srebrenicu i okolinu -istakla je Zaharova.

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.

Danska vlada saopštila je danas da ublažava ograničenja za abortus prvi put u posljednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umjesto do 12. nedelje, što je do sada bio slučaj.

Danska ministarka za rodnu ravnopravnost Mari Bjere izjavila je da će zakon takođe biti izmjenjen kako bi djevojčicama starim između 15 i 17 godina bilo omogućeno da abortiraju bez saglasnosti roditelja, prenosi Rojters.

„Riječ je o slobodi pojedinca, o pravu da odlučuje o svom tijelu i svom životu. Ovo je istorijski dan za ravnopravnost žena“, rekla je Bjere.

Očekuje se da izmjena zakona stupi na snagu 1. juna 2025. godine.

Besplatan abortus uveden je u Danskoj 1973. godine, a granica za prekid trudnoće bila je do 12. nedjelje jer su u to vrijeme svi abortusi obavljani hirurški, zbog čega bi kasniji abortus podrazumjevao veći rizik od komplikacija, navelo je dansko Ministarstvo zdravlja.

Prema zvaničnim podacima, ukupan broj abortusa u Danskoj stabilan je posljednjih godina i iznosi oko 14.000.

Najveći broj abortusa u Danskoj izvršen je 1975. godine, kada je obavljeno 27.900 prekida trudnoće.