Connect with us

Svijet

Velika Britanija na ogromnom gubitku zbog Bregzita

Velika Britanija je pretrpjela gubitak poslovnih investicija od referenduma o Bregzitu 2016. u vrijednosti od 29 milijardi funti, ili 1.000 funti po domaćinstvu, pokazuje studija Banke Engleske.

Spoljni član devetočlanog odbora za monetarnu politiku Banke Džonatan Haskel, koji određuje kamatne stope u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da su investicije u privatnom sektoru “zaustavljene” nakon odluke o izlasku iz EU, prenosi Gardijan.

On je rekao da je odmah nakon glasanja Velika Britanija počela da zaostaje za trendom iz prethodnih šest godina i da je “patila mnogo više” u poređenju sa drugim velikim industrijalizovanim ekonomijama, otvarajući jaz u produktivnosti koji je ostavio trajne ožiljke.

Studija Haskela i njegovog tima vjerovatno će podstaći zabrinutost da su glasanje o Bregzitu i strategija koju je usvojio bivši premijer Boris Džonson da napusti jedinstveno tržište EU i carinsku uniju nanijeli nepopravljivu štetu ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva.

Tajni međustranački samit prošle nedjelje koji je okupio vodeće odlazeće članove kabineta raspravljao je o poteškoćama Britanije od izlaska iz EU, kao i o tome šta bi se moglo učiniti da se situacija poboljša.

Većina studija koje se bave gubitkom nacionalnog dohotka ili bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva fokusirale su se na trgovinu.

Banka Engleske je u svojim najnovijim prognozama za ekonomiju saopštila da upoređivanjem trenutnog nivoa trgovine u Velikoj Britaniji sa krivom prije napuštanja EU 2019, one iznose 3,2 odsto BDP-a do 2026.

Vladin nezavisni ekonomski analitičar, Kancelarija za budžetsku odgovornost, navodi da bi BDP bio 4 odsto niži na duži rok nego što bi bio da je Velika Britanija ostala unutar EU.

Haskel je rekao da je prilikom proračuna koristio kao kriterijum poslovne investicije, umjesto trgovine, da bi došao do veoma sličnog zaključka o dugoročnom gubitku BDP-a.

Do kraja predviđenog perioda 2026. jaz između sadašnjih nivoa poslovnih investicija i onih prije 2016. iznosio bi 2,8 odsto BDP-a, što je veoma blizu broja od 3,2 odsto do kojeg se došlo potpuno drugačijom metodologijom zasnovanoj na trgovini, rekao je Haskel.

“Zamislite da se poslovna ulaganja nisu u osnovi smanjila nakon referenduma 2016, već da su porasla kao što su stvarne investicije porasle u manje-više u svakoj drugoj zemlji”, rekao je on u intervjuu za veb bilten Overshoot.

Prema njegovim riječima, da su investicije nastavile da rastu po stopi kao prije referenduma, trebalo bi uporediti jaz između tog simuliranog i stvarnog broja, kao posljedice paušalnog ulaganja.

“Ako sve to uradite, otkrićete da je pad produktivnosti oko 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tih 1,3 odsto BDP-a iznosi oko 29 milijardi funti, ili otprilike 1.000 funti po domaćinstvu”, rekao je on, napominjući da se na kraju prognoziranog perioda očekuje da će produktivnost pasti na 2,8 odsto BDP-a.

Svijet

ZELENSKI NAJAVIO SUSRET SA TRAMPOM: “Ovaj sastanak bi mogao mnogo toga da promijeni”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je u nedjelju razgovarao telefonom sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i da se s njim dogovorio da se sastanu u Njujorku.

“Upravo sam razgovarao sa predsjednikom Trampom. Važan razgovor, tokom kojeg smo uspjeli da razgovaramo o mnogim stvarima. Dogovorili smo sastanak u Njujorku i taj susret bi mogao mnogo toga da promijeni. Diplomatska dinamika postoji”, naveo je Zelenski sinoć na Fejsbuku.

Zelenski je istakao da je zahvalio američkim izaslanicima Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru na posjeti Kijevu.

“Dobro smo prešli bitne detalje, a momci su vidjeli situaciju u Ukrajini. Mirovni put je prioritet broj jedan”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.

On je naveo da postoje ideje za korake deeskalacije i fundamentalna bezbjednosna pitanja – energiju, hranu, zaštitu života ljudi.

“Sarađujemo sa američkim timom i spremni smo da preduzmemo zaista ozbiljne korake. Zahvalio sam predsjedniku Amerike što je potpisao zakon Lindzija Grejema. Svi se slažemo: mora biti mir”, istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

IZBORI BEZ IJEDNE DILEME! Kadirov pomeo konkurenciju i osvojio PETI MANDAT sa skoro 100% podrške!

Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, izabran je peti put za lidera te ruske republike sa gotovo 100 odsto osvojenih glasova, saopštila je ruska Centralna izborna komisija /CIK/.

CIK Rusije precizirao je da je Kadirov u Čečeniji osvojio 99,85 odsto glasova, neznatno više u odnosu na 99,73 odsto koliko je osvojio na prošlim izborima 2021. godine.

Kadirov redovno ističe svoju ličnu odanost Putinu i mjesto Čečenije u sastavu Ruske Federacije, i mobilisao je znatne čečenske snage u borbama na ukrajinskom ratištu od početka sukoba 2022. godine. U Rusiji su juče završeni trodnevni izbori za Državnu dumu, kao i za regionalne parlamente i guvernere.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: Zapad traži povod za vojni sukob sa Rusijom

Zapad traži povod za sukob sa Rusijom prikrivajući nesposobnost da riješi sopstvene probleme, ocijenio je slovački premijer Robert Fico.

“Vojna retorika Zapada i potraga za povodom za vojni sukob sa Rusijom imaju za cilj da prikriju nesposobnost liberalnog svijeta da se suoči sa tako fundamentalnim izazovima kao što su cijene i snabdijevanje energentima i gorivom, kao i ilegalne migracije”, napisao je Fico na “Fejsbuku”.

Fico je napomenuo da neće dozvoliti da slovačke trupe budu uvučene u bilo kakav vojni sukob koji bi izazvala neka članica NATO-a.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je ranije da NATO, povećavanjem svojih vojnih budžeta, podstiče globalnu militarizaciju i trku u naoružanju, prenosi Tanjug.

On je ocijenio da je to podstaknuto lažnim tvrdnjama o navodnoj ruskoj prijetnji – narativima koje zapadne elite koriste kako bi izvukle novac od poreskih obveznika i opravdale sopstvene ekonomske promašaje.

Nastavi čitati

Aktuelno