Svijet
EKONOMIST: Britanija bi uskoro mogla da vrati poslednju afričku koloniju

Arhipelag Čagos i najveće tamošnje ostrvo Dijego Garsija, poslednja britanska kolonije u Africi, uskoro bi mogli da budu vraćeni pod suverenitet Mauricijusa, piše londonski “Ekonomist”.
Sredinom 1960-ih Britanija je bila uveliko u procesu razbijanja svoje imperije, ali je 1965, iste godine kada je odustala od Gambije i Maldiva, stvorila i novu koloniju.
Tokom pregovora sa Mauricijusom o njegovoj nezavisnosti, Britanija je za sebe izdvojila 58 udaljenih ostrva, poznatih kao arhipelag Čagos. Oni su postali Britanska teritorija Indijskog okeana (biot). Između 1968. i 1973. godine stanovništvo ostrva je proterano, amvodi list.
Iza ovih odluka krio se hladni rat. Ostrva Čagos, koja su blizu istočne Afrike, Bliskog istoka i jugoistočne Azije, bila su strateško mjesto za održavanje prisustva u Indijskom okeanu. Ostrvo Dijego Garsija kao najveće, Britanci su pozajmili američkoj vladi za upotrebu kao vojnu bazu.
Poslije terorističkih napada 11. septembra, Amerika je koristila bazu za napade na Avganistan i Irak; njen značaj će se vjerovatno samo povećati kako se geopolitičko takmičenje Amerike sa Kinom pojačava, procenjuje “Ekonomist”.
Stanovnici ostrva su u početku preseljeni na Mauricijus i Sejšele, gde mnogi od njih i dalje žive. Britanija je 2002. dala državljanstvo rođenima u Čagosu i njihovoj djeci, a 2022. godine u državljanstvo su uključeni su i njihovi potomci.
Oko 3.000 ostrvljana porijeklom sa Čagosa već živi u Kroliju, u blizini londonskog aerodroma Getvik, na koji su stigli prvi migranti, a vlasti su spremne da stigne još do 5.000, sada kada Britanija nudi državljanstvo.
Britanija je, međutim, više puta poricala njihovo pravo da se vrate u Čagos, ali su taj stav i britanska prava na ostrva sve teže održiva, prema ocjeni “Ekonomista”.
UN su 2017. godine izglasale da se Međunarodnom sudu pravde uputi slučaj britanske dekolonizacije Mauricijusa i postavi pitanje da li je ona dovršena.
MSP je 2019 dao savjetodavno mišljenje da je britansko upravljanje Čagosom “pogrešan čin” i da London ima obavezu da ga “što je prije moguće” okonča.
UN su izmjenile svoju zvaničnu kartu svijeta i od 2020. na njoj su ostrva Čagos prikazana kao dio Mauricijusa.
London je ranije saopštavao da će vratiti suverenitet nad Dijego Garsijom Mauricijusu tek kada to ostrvo više ne bude bilo potrebno za odbrambene svrhe, ali se taj stav britanske vlade polako menja, pošto je šef diplomatije Džejms Kleverli najavio da će početkom ove godine Britanija rješiti pitanje “vršenja suvereniteta” nad Čagosom “na osnovama međunarodnog prava”.
Od tada su održane dve runde razgovora, o kojima se ništa ne zna javno, ali mnogi očekuju da Britanija odustane od prava na Čagos, prenosi britanski list.
Mauricijus je prenio uvjeravanja o “neometanom funkcionisanju” američke baze, što uključuje novi zakup na 99 godina.
Sama Britanija bi mogla da zadrži vojno prisustvo na Dijegu Garsiji dok ne istekne aktuelni zakup Amerikancima, 2036, piše “Ekonomist”.
Glas
Svijet
IZGLEDA PREDIVNO! Italijani napravili vještačko plitajuće ostrvo

Na Trazimenskom jezeru u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo”.
Na jezeru Trazimeno u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo” koje hvata dosadne insekte – hironomide iz porodice muva. Ovi mali insekti slični komarcima predstavljaju smetnju lokalnom stanovništvu, turistima i hotelskoj industriji.
Struktura slična splavu je “nova i konkretna akcija regiona Umbrija za zaštitu javnog zdravlja i životne sredine”, kažu lokalne vlasti, koje su finansirale projekat suzbijanja štetočina javnim sredstvima.
Vještačko ostrvo na jezeru, objasnila je lokalna zdravstvena služba, opremljeno je naprednim tehnološkim sistemom sa fotonaponskom instalacijom, zahvaljujući kojoj insekti upadaju u posebne zamke, što smanjuje njihove rojeve na obalama. Njihovo prisustvo ljeti je razlog za žalbe svake godine od strane ljudi koji tamo borave na odmoru.
Inicijatori ovog sistema uveravaju da on radi selektivno, što znači da hvata gotovo isključivo hironomide koji naseljavaju jezero. Takođe su naglasili njegovu efikasnost u zaštiti zemlje od najezde ovih insekata.
Šta su hironomidi?
Hironomidi su porodica sitnih dvokrilnih insekata koji liče na komarce, ali ne sisaju krv. Najčešće možete da ih vididte u blizini voda – jezera, bara i reka – jer se njihove larve razvijaju u vodi. Ne ujedaju i nisu opasni za ljude, ali mogu da se pojave u velikom broju i postanu dosadni. Važni su za ekosistem, jer su hrana mnogim ribama i vodenim pticama, a larve pomažu u razgradnji organske materije u vodi.
Svijet
DOŠLI I ONI NA RED! MMF poziva SAD da smanje budžetski deficit i javni dug

Međunarodni monetarni fond smatra da je neophodno da Sjedinjene Američke Države smanje budžetski deficit i riješe problem stalno rastućeg nacionalnog duga, izjavila je zamjenica izvršne direktorke MMF-a Gita Gopinat.
Vašington bi trebalo da vodi fiskalnu politiku koja ima za cilj postepeno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP”, rekla je Gopinat za Fajnenšel tajms (FT).
Ona je dodala da američka ekonomija pati zbog “veoma visoke” neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom uprkos nedavnom privremenom sporazumu sa Kinom, prenosi Rojters.
Prošlog petka je međunarodna agencija Mudis snizila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država zbog zabrinutosti zbog rastućeg nacionalnog duga zemlje i budžetskog deficita.
Prognoze MMF-a objavljene prošlog mjeseca pokazuju da će se budžetski deficit SAD ove godine smanjiti zahvaljujući rastućim prihodima od carina, ali one ne uzimaju u obzir potencijalni uticaj novog prijedloga zakona o smanjenju poreza koji bi mogao da dodatno uveća dug.
Sve veći budžetski deficit znači da će SAD biti prinuđene da izdaju više državnih obveznica u trenutku kada su strani i domaći investitori počeli da dovode u pitanje stabilnost američkih tržišta, primećuje FT.
MMF je u aprilu snizio prognozu rasta američkog BDP-a u 2025. godini za 0,9 procentnih poena na 1,8 odsto, a prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,5 odsto na 2,8 odsto.
Svijet
BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.
Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.
Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.
Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.
Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.
Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.
Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.
On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.
Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.
– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.
Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.
Agencije
-
Politika2 dana ago
OGLASIO SE I ČOVIĆ “Ako će Šmit da vlada, šta će nam izbori i parlament?”
-
Banjaluka2 dana ago
SNSD JE SARAJEVU MAJKA, A BANJALUCI MAĆEHA!” Stanivuković “Građane ostavljaju bez vode i perspektive”
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU NE ODUSTAJE “Izrael će preuzeti kontrolu nad cijelom Gazom”
-
Politika2 dana ago
NOVA META TUŽILAŠTVA BiH! Pokrenuta istraga protiv šefa obezbjeđenja Milorada Dodika i načelnika PU Istočno Sarajevo
-
Banjaluka2 dana ago
DJEČAK IZ BANJALUKE helikopterom prebačen u Beograd na LIJEČENJE
-
Politika2 dana ago
HOĆE LI ĐOKIĆ NA OPTUŽENIČKU KLUPU? Šurovao s Kinezima na ŠTETU SRPSKE
-
Hronika2 dana ago
Predsjednik Borca i još 3 osobe uhapšene zbog NAPADA NA SUDIJU nakon utakmice
-
Politika2 dana ago
PALA ODLUKA! Ovo su sudije koje će donijeti drugostepenu PRESUDU DODIKU!