Connect with us

Društvo

PORODILIŠTA U SRPSKOJ JOŠ ČEKAJU INKUBATORE! Novac skupljen prije mjesec dana

Građani Srpske su prije mesec dana prikupili milion maraka za nabavku transportnih inkubatora, a ovih dana stručni tim obilazi porodilišta u Srpskoj i popisuju koja im je oprema potrebna.
Nosilac tradicionalne humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” prošle godine je bilo Udruženje pedijatara Republike Srpske, a na inicijativu i zahtjev pedijatara iz Nevesinja, Trebinja, Zvornika, Istočnog Sarajeva, Gradiške, Doboja, Bijeljine, Foče i Banjaluke, koji su iskazali potrebu da se u porodilištima širom Srpske obezbijede transportni inkubatori i tako omogući savremen neonatalni prevoz.

Ovi inkubatori su izuzetno važni kako bi se prijevremeno rođene bebe hitno i bezbjedno prebacile u udaljenije medicinske centre, radi adekvatnog liječenja.

Utvrđuju potrebe bolnica
Udruženje pedijatara pitali smo da li je javni poziv za nabavku inkubatora raspisan, koliko inkubatora će ukupno biti kupljeno i kada će oni biti isporučeni bolnicama.

“Što se tiče procedure nabavke, podsjećamo da je nosilac akcije Udruženje pedijatara RS, koje nije ugovorni organ u smislu Zakona o javnim nabavkama. Nadzor nad zakonitošću i namjenskim korišćenjem i raspolaganjem sredstvima udruženja vrše organi udruženja – Skupština i predsjedništvo, te nadležni republički organ – Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, sve u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS”, navela je u pisanom odgovoru predsjednica udruženja, Jelica Predojević Samardžić.

Dodaje da je planirana nabavka transportnih inkubatora različitih tehničkih karakteristika, u zavisnosti od broja poroda u bolnicama, udaljenosti od referalnog centra, postojećoj opremi, kao i broju raspoloživog stručnog kadra u toku 24 sata u pojedinim bolnicama, porodilištima i neonatalnim odjelima u Republici Srpskoj. Takođe je planirana nabavka inkubatora za jedno porodilište u Federaciji BiH i Kliničko-bolnički Centar na Kosovu i Metohiji.

“Planirana je i nabavka popratne opreme uz transportne inkubatore, koja bi uz transportni inkubator obezbijedila siguran transport i odnosi se na praćenje vitalnih funkcija i eventualno reanimaciju u toku transporta. Utvrđivanje potreba bolnica ne podrazumijeva samo potrebe u pogledu opreme, već i u pogledu raspoloživog stručnog kadra, za koji je planirana i edukacija u sklopu ovog projekta, koji je sam po sebi višesložan”, navela je Predojević Samardžić.

Donatorska sredstva još pristižu
Na pitanje zašto stručna komisija tek sada obilazi bolnice, mjesec dana nakon akcije, odnosno zašto popis nije urađen još u decembru, sagovornica Srpskainfo odgovara da je stručna Komisija, koja je sastavljena od pedijatara subspecijalista neonatologije i intenzivne medicine, započela obilazak porodilišta kada su se stekli uslovi za njihovo odsustvovanje na redovnom poslu.

Napomenula je i da donatorska sredstva, pored humanitarne večeri održane 26. decembra, pristižu još i tokom januara i februara.

Od početka 2023, tri bolnice u Srpskoj koje smo kontaktirali već su imale osam slučajeva transporta životno ugroženih beba.

“U ovoj godini jedna beba transportovana je u Banjaluku, a prošle godine na 665 poroda transportovano je 18 beba”, rekao je načelnik odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo u Bolnici Gradiška, Dušan Vukota.

On ističe da bolnica nema informaciju koliko inkubatora će dobiti, ni kada će oni biti transportovani.

“Bolnica je uključena samo posredno u radni tim koji snima situaciju u svim porodilištima RS”, naveo je Vukota u pisanom odgovoru.

Bebe rođene prije vremena
Za razliku od njih, u bijeljinskoj bolnici “Sveti Vračevi” su optimistični.

“Mi u bijeljinskoj bolnici očekujemo uskoro isporuku inkubatora za transport vitalno ugrožene novorođenčadi i s tim u vezi danas (10. februar) smo imali sastanak s delegacijom iz Klinike za dječije bolesti Univerzitetsko kliničkog centra RS, gdje smo dogovorili način prijema i obuku kadra”, odgovorili su iz ove zdravstvene ustanove, napominjući da imaju odličnu saradnju sa UKC RS.

Poručuju i da su transportni inkubatori neophodni svim porodilištima, te da je akcija koju je pokrenulo Udruženje pedijatara RS dobro došla svima.

Godišnje se u bijeljinskoj bolnici rađa više od 1.000 djece, a ove godine na svijet je došlo 115 beba.

“Od početka ove godine imali smo četiri transporta novorođenčadi za Banjaluku. Uglavnom se radilo o prijevremeno rođenim bebama, a imali smo i jedan slučaj novorođenčeta sa urođenom srčanom manom”, odgovorili su iz ove bolnice.

Tri slučaja transporta životno ugroženih beba u 2023. već su imali i u Univerzitetskoj bolnici Foča, koja inače posjeduje jedan inkubator, koji su kupili 2019. godine. S obzirom na veliku udaljenost Foče i Banjaluke, u hitnim slučajevima bebe transportuju u Pedijatrijsku kliniku u Sarajevo. Lani su transportovali 23 bebe koje su rođene prije vremena.

Iz ove zdravstvene ustanove su nam odgovorili kako je planirano da njihova bolnica u okviru humanitarne akcije dobije jedan transportni inkubator. Kažu da su uključeni u proces nabavke, ali nisu precizirali na koji način.

Imaju inkubator koji se ne koristi
Zahvaljujući humanitarnoj akciji, javnost je saznala i da bolnica u Nevesinju već osam godina ima inkubator koji se uopšte ne koristi, jer nije kompatibilan sa sanitetom.

Tako oni bebe transportuju umotane u dekice, utopljene, uz kiseoničku podršku preko kiseoničke maske.

“Iz tog razloga nismo išli u medicinske centre u Republici Srpskoj, već u najbližu specijalizovanu medicinsku ustanovu u Mostar, jer je u takvim situacijama vrijeme veoma bitno i svaki minut je dragocjen”, rekli su u decembru iz ove zdravstvene ustanove.

Pedijatar pulmolog Staka Milović potvrdila je za Srpskainfo da je stručna komisija iz Banjaluke prošle sedmice bila u nevesinjskoj bolnici, te da su, pored jednog transportnog inkubatora, naveli kako im je potreban još aparat za skrining sluha i reanimacioni sto za operacionu salu.

Prošle godine u ovoj bolnici rođeno je 248 beba. Milovićeva ističe da godišnje imaju potrebu za transportom četiri, pet novorođenčadi, ali u ovoj godini još nije bilo takvih situacija.

U timu ljekara, koji je obišao porodilišta u Srpskoj, pojasnili su da je riječ o drugoj fazi humanitarne akcije.

“Potrebno je da vidimo ko s čim raspolaže da bi to digli na viši nivo. Treće faza je nabavka opreme, a naredna – edukacija svih timova u svim porodilištima”, izjavio je za RTRS Stojislav Konjević pedijatar Klinike za dječije bolesti Banjaluka.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno