Lokalne vlasti u Sanskom Mostu prije dva dana su zabranile rad na obnovi kapele u selu Lipnik, posvećene Lipničkim kumovima, koja je sagrađena prije stotinu godina, a srušena je šezdesetih godina prošlog vijeka, objavila je Eparhija bihaćko-petrovačka.
Iz Eparhije su istakli da su sa žaljenjem primili tu vijest i očekuju od svih nadležnih organa u BiH da se oglase i hitno omoguće nastavak radova na obnovi kapele da bi se pomoglo ovoj zemlji da zacijeli rane koje je vuku u ponor međunacionalne mržnje.

Episkop bihaćko-petrovački Sergije rekao je da je Lipnik danas pusto selo, bez ijednog Srbina, ali volja ovdašnjih ljudi da sačuvaju svoje kulturno-istorijsko nasljeđe pokušava se ugasiti represijom.

– Kako drugačije tumačiti činjenicu da su vlasti samo tri sata nakon započinjanja gradnje poslale opštinsku inspekciju da obustavi započete radove. Inspekcija koja u Sanskom Mostu radi i nedjeljom učinila je dovoljno da naruši dobre odnose koji se u ovoj zemlji grade s trudom i mukom – istakao je vladika Sergije.

On je u saopštenju napomenuo da su temelji hrama ponovo osveštani na Vidovdan 1990. godine, ali zbog predstojećih ratnih dešavanja radovi nikada nisu nastavljeni.

Vladika je podsjetio da je kapela Lipničkim kumovima sagrađena na mjestu na kojem su Turci 1835. godine žive na kolac nabili Nikolu Zeca, Trivuna Mikića, Petra Gavrila i Trivuna Vukića.

– Spomenik na kolac nabijenim Srbima oskrnavljen je nedugo nakon podizanja, što je uznemirilo sve one koji žele mir u ovoj zemlji i međunacionalne odnose ispunjene poštovanjem – naglasio je vladika Sergije.

Vladika je upitao da li se obustavom radova postiglo bilo šta osim produbljivanja međunacionalnih tenzija ili nekom toliko smeta kapela vrlo skromnih dimenzija u selu koje su oduvijek nastanjivali pravoslavni Srbi? Mnogo je pitanja, a premalo odgovora, kaže, i ističe da ostaje nejasno kome smeta pravoslavno duhovno i kulturno-istorijsko nasljeđe Srba u Sanskom Mostu i ko je zainteresovan da narušava teško stečeno međunacionalno povjerenje.

Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać rekla je “Glasu Srpske” da je zabrana gradnje spomen-kapele od strane lokalnih vlasti Sanskog Mosta u, nažalost, pustom selu Lipnik ilustracija odnosa vlasti u većini sredina u FBiH prema srpskom narodu i njegovom kulturnom i istorijskom nasljeđu.

– U konkretnom slučaju zapanjuje i činjenica da je tamošnja vlast, u moru problema, izabrala da se bavi baš kapelom, i baš zabranom obnove izražavajući na taj način svoje prioritete čiji je osnov netrpeljivost prema drugom i drugačijem. Opstankom na tim prostorima i nakon turskih vlasti i zuluma i zločina Srbi su dokazivali i dokazaće da znaju čuvati svoje svetinje i sjećanje na slavne pretke. Oni kojima to smeta vjerovatno imaju problema i sa prošlošću i sa sadašnjošću, a posebno sa budućnošću – istakla je ona.

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih.
Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u pomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou – bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svaka 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, umre neko ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta.

Prema riječima demografa Aleksandra Majića podaci ove međunarodne institucije koja se bavi pregledom svjetske populacije i trendovima, u dobroj mjeri odslikavaju pravo stanje na terenu. Ukazuje i na to da je teško govoriti o tačnim brojevima, jer je BiH, pored Ukrajine, jedina evropska zemlja koja još od 2013. godine nije sprovela popis stanovništva. Ističe i da nije nikakva tajna da sve balkanske države bilježe ovakve negativne i poražavajuće demografske trendove, iz godine u godinu ostajući bez značajnog broja stanovnika. Kada se podvuče crta, Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez 23.227 stanovnika. Kao primjer navodi i odnos broja rođenih i umrlih.

– Nažalost nas je svakim danom sve manje i manje, tako da i iznesene crne prognoze nisu nimalo nerealne. Primjera radi, prema zvaničnim statistikama, u Republici Srpskoj dnevno umre u prosjeku oko 40 stanovnika, dok u isto vrijeme bude rođeno 25 beba. Znači da svakim danom ostajemo siromašniji za 15 ljudi. I to je samo na osnovu broja umrlih i rođenih. Pored negativnog prirodnog priraštaja, ovdašnje države bilježe i veliki odliv stanovništva u neku od zapadnoevropskih država. I to je postao ogroman problem u posljednjih nekoliko godina. Sve ovo je dobrano narušilo i starosnu strukturu stanovništva u Republici Srpskoj pa tako svaki četvrti stanovnik ima više od 65 godina, što nas svrstava u svojevrsne rekordere. To na kraju dovodi do toga da ima i sve manje djece u osnovnim i srednjim školama, ali i radnog sposobnog stanovništva. Sve to na kraju može imati pogubne posljedice i kada je u pitanju privredni razvoj neke zemlje – kaže za “Glas Srpske” Majić.

Dodaje i da kada je u pitanju ova problematika jedino relativno dobro stoje Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje, velike urbane i administrativne sredine u kojima je evidentan veliki priliv ljudi iz manje urbanih i ruralnih sredina, koji onda “peglaju” negativne demografske trendove u ove tri sredine. Smatra i da ne treba očekivati da prirodni priraštaj uskoro bude poboljšan, jer, kako je pojasnio, nema te mjere koja za kratko vrijeme može to popraviti. To, ističe, mogu samo sistemske i dugoročne mjere koje podrazumijevaju i smanjenje broja mladih koji odlučuju da svoju budućnost potraže u nekoj od evropskih zemalja.

Rekorderi
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih nacija, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 odsto), Hrvatska (19), Rumunija (17), te Srbija – 14 odsto.