Connect with us

Društvo

PRETEŠKA BORBA SA VREMENOM! Spasioci iz Srpske o užasnim prizorima u zemljotresom razorenoj Turskoj

Ruševine. Leševi. Jauci. Preteška borba s vremenom za svaki život. Često su nam na pamet padala i naša djeca. Ne daj, Bože, da se ikada više sretnemo sa prizorima kakve je ostavio zemljotres koji je tog februarskog jutra pogodio Tursku i Siriju. Ipak, kućama idemo sa najvrednijom nagradom – izvukli smo djevojčicu iz kandži smrti. Njen život je kruna svega.

To su riječi Dragiše Vuletića i Željka Jankovića, članova republičkog spasilačkog tima koji su sa ostalim kolegama, herojima Srpske, među prvima pritekli u pomoć Turskoj, a u petak s se, nakon desetodnevne misije, vratili u Srpsku.

Prizori koji su ih dočekali kada su zakoračili u Kahramanmaraš, jedan od najporušenijih gradova, pratiće ih do kraja života. Gdje god bi pogledali, u kojem god pravcu pošli, svuda je bio sveopšti užas. I njima se stezalo srce, iako su prošli obuke za spasavanje u ovakvim situacijama, teško mogu da pronađu riječi da opišu razmjere katastrofe kojoj su svjedočili. U kojoj su dali sve od sebe. U timu su bila 23 – 22 čovjeka i jedan pas Tora, koja je na sumornom terenu obavila vrhunski posao.

U vrijeme razgovora Dragiša, Željko i ostali članovi putovali su svojim kućama. Sjećajući se dana kada su obaviješteni da će biti poslati u Tursku, kažu da su znali da je sve porušeno, ali su razmjera katastrofe tek postali svjesni kada su ih vidjeli svojim očima.

– Stanovnici su bili nevjerovatno zahvalni i topli prema nama. Krenulo je sve to još na aerodromu, kada smo čekali presjedanje za Kahramanmaraš. Službenica je najavila da se tu nalazimo i da smo krenuli u područje koje je razorio zemljotres. I iz njenog glasa su se mogle osjetiti suze u očima kad nas je najavljivala, a svi koji su bili tu pozdravili su nas s dugotrajnim i ogromnim aplauzom i tako i ispratili – ispričao je Dragiša koji je odlikovani borac Vojske Republike Srpske i sportista koji je 1994. godine, kao karatista, proglašen za najboljeg sportistu Republike Srpske u izboru “Glasa Srpske“.

Kada su stigli na odredište, smjestili su se u šatore. Temperatura je bila oko nule. Sutradan su krenuli, rame uz rame sa spasiocima iz turskog AFAD-a, na teren. Prvi prizori, taj šok za koji je teško naći prave riječi, ostaju zauvijek.

– Idete ulicom koja je, recimo, duga dva kilometra. Sve je srušeno. Potpuno. Sve do temelja. Zgrade od pet, šest, sedam spratova spale su na visinu onih sa samo jednim ili dva sprata. Svi smo prošli obuke za spasavanje i traženje u urbanim uslovima, ali ovo sve je bilo drugačije. Nije bilo prolaza. Ploča na ploči. Razlika između trećeg i četvrtog sprata je 20, 30 centimetara – ispričao je Dragiša.

Uslovi su bili veoma teški. Zahtjevni, nemogući, a osnovni princip u radu im je da prvo moraju biti sigurni oni iz tima, kako bi bezbjedno mogli doći do nastradalih. Veliku pomoć pružila im je upravo Tora, koja je obučen pas za pronalazak i živih i mrtvih ljudi.

– Prvi dan, ali ne mogu se tačno sjetiti svega, pronašli smo i izvukli jedno mrtvo tijelo. To je, to je, veoma teško. Imali smo dobar tim, sve odluke koje smo donijeli bile su ispravne – prisjeća se on, ne zaboravljajući ni toplinu koja je prema njima dolazila od naroda kojem su došli pomoći do kolega iz AFAD-a.

– I djeca su nam prilazila, grlila nas, tražila da ih uzmemo u naručje. Stariji su nas i blagosiljali, bake milovale kao djecu sa suzama u očima – priča on.

Iako je teško, gotovo nemoguće ocijeniti koji je dan bio teži, svima će im, kao posebna slika, ostati onaj dan kada su spasili život jedne djevojčice. Zove se Irmak.

– U prvom momentu smo čuli od kolega iz AFAD-a da postoji mogućnost da se tu nalaze žrtve. Prišli smo. Na samom ulazu bilo je tijelo žene. Mrtve. Tu smo se zadržali malo da otkopamo tijelo i onda smo tražili od kolega da dozivaju na turskom. Sa nama je bio i jedan Makedonac, alpinista, čiji je otac bio iz Turske. I on je govorio turski i engleski. Kada su turske kolege počele da dozivaju, čule su slab glas. I dan ranije, kada smo bili na drugim lokacijama i dozivali. To su jako teški momenti. Većina nas smo roditelji i zamislite kako je kada otac doziva dijete. Pa u jednom momentu pomisli da je nešto čuo. Morate da vjerujete, ali mi ne čujemo. Bili su to veoma teški psihični momenti. Jednostavno, krenu suze, bez obzira na to što smo bili spremni i obučeni za takve situacije, ali je to veoma nezgodno. Gledate ljude koji su tu na lokaciji gdje ste. Jecaju, plaču, a i kada izvučemo žrtvu, dođe kćerka od čovjeka, saznaje da je to otac. To su veoma teški momenti – kazao je Dragiša.

Vraćajući se na djevojčicu čiji je glas dopirao ispod ruševine čak 150 sati nakon zemljotresa priča kako su u startu vidjeli da ne mogu jednim putem zbog zidova te su pokušali, a to je predložio Željko, da kopaju rupu s druge strane.

– Mrtva žena je ležala kraj nas. Radili smo, a na deset, 20 centimetara bila je ona. Kopali smo tri do četiri metra u dubinu. Kolege iz AFAD-a su uspjele da probiju zid i da je vide i uspjeli smo nakon borbe, od momenta kada smo čuli, do onog kada je i uvučena oko četiri sata. Oduševljenje je bilo. Svašta se tad dešava. Ne znate da li mislite na svoju djecu, pomiješa se sve, srećni jer smo spasili djevojčicu koja je ima deset, 11 godina. Ne mogu to znati, ali mislim da ne bi izdržala više od 12 časova da je ostala. Gubila je već bila svijest kada smo je postavljali na nosila. Ona je nekih pola metra uspjela sama da pređe do izlaza kroz veoma uzak prolaz – rekao je Dragiša, koji je na kraju poručio da je, u tim uslovima, spasiti jedan život jednak kao dobiti premiju na lotou.

Željko Janković, Dragišin kolega, kaže da je bilo je teško. Na jednoj livadi, već prvog dana kad su stigli, bilo je desetak vreća sa tijelima.

– Stalno su odvozili mrtve. Strašno. Nismo vidjeli do sada takvu tragediju. Tragali smo za preživjelima, izvlačili leševe. Porodice su im bile tu, uz nas, i to tražile od nas – rekao je on.

Od lokalnog stanovništva dobijali su vodu, sokove, hranu, slatkiše.

– Davali su nam i tako snagu da nastavimo. I oni su vidjeli naš trud. Mi smo stvarno imali dobar tim. Penjali smo se po armaturama gdje možete veoma lako da se rasiječete. To se desilo našem psu koji je obavio vrhunski posao. Gdje god je markirao, tu su bili živi ili mrtvi. Nije nigdje pogriješio, kada je odmarala Tora se igrala s djecom – priča on, dok su emocije pomiješane.

Taj dan, kada su spasili djevojčicu, čuli su njen glas.

– Bila je na drugom spratu, a mi kad smo kopali, u nastojanju da dođemo do nje, kopali smo zemlju između temelja. I temelj je na jednom mjestu bušen da bismo došli do nje. Možete zamisliti koliko je propala do temelja. U zemlju. Tu ne mogu ni lopata ni kramp da se ubace. Neki su kopali rukama. Iznad glava smo stavili kašiku od bagera da štiti da nam se ne saspu velike betonske ploče – rekao je Željko Janković, takođe uspješni karatista, dodajući da su imali namjeru da je posjete u bolnici, ali nisu uspjeli.

Snažni zemljotresi pogodili su Tursku i Siriju 6. februara. U Turskoj je poginulo više od 38.000 ljudi, dok tačan broj žrtava u Siriji i dalje nije pouzdan. Dio spasilaca iz Srpske još je u razorenim područjima.
Novosti.ba

Related Topics:

Društvo

RATARI SE HVATAJU ZA GLAVU! Prognoze stručnjaka nisu optimistične

Intenzivni i dugotrajni toplotni talasi koji su zahvatili Srpsku u junu, najsušnijem mjesecu otkako se vrše mjerenja, već ostavljaju ozbiljne posljedice na poljoprivredu, posebno u ratarstvu i voćarstvu, a stručnjaci upozoravaju da će bez sistema za navodnjavanje i prikupljanja kišnice te prilagođavanja izbora kultura klimatskim promjenama ova vrsta proizvodnje postati neodrživa.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da je ovogodišnji jun bio topao i vrlo sušan, a kiša je u većini predjela pala samo jednom. U Semberiji nije bilo ni kapi tokom cijelog mjeseca, dok je u Banjaluci ovo najsušniji jun od 1961. godine.

Istovremeno, ekstremni vremenski uslovi pogađaju i ostatak Evrope. U Portugaliji je izmjereno 46,6 stepeni, u Španiji je oboren temperaturni rekord, a u Hrvatskoj su noćne temperature često iznad 30 stepeni, što je dovelo do crvenog meteoalarma i vanrednih upozorenja. Iako je tek početak ljeta, sa nesnosnim vrućinama teško se izboriti, a građani spas najčešće traže na kupalištima. Međutim, ima i onih koji najkritičniji dio dana provode na otvorenom radeći teške fizičke poslove, između ostalog, i na poljima, boreći se da koliko-toliko spasu ljetinu.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković upozorava da su kukuruz, suncokret i soja u Semberiji, Posavini i Lijevču polju već u velikom deficitu vlage, što će se neminovno odraziti na prinos.

– Ako u narednih sedam do deset dana ne padne značajnija količina kiše, uz ovako visoke temperature čak i najbolje obrađene njive sa kukuruzom neće izdržati – istakao je Marinković za “Glas Srpske“. Linker
Bez sistema za navodnjavanje ratarska proizvodnja će, naglasio je on, postati skoro nemoguća.

– Ministarstvo poljoprivrede je to prepoznalo i podržava ulaganja u sisteme za navodnjavanje, ali potrebno je uraditi mnogo više – dodao je Marinković.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici se moraju sve više okretati ozimim kulturama, koje vegetaciju završavaju prije početka sušnog perioda, apelujući i na osiguravajuća društva da usklade svoju politiku sa realnim rizicima koje suše donose.

Slično mišljenje dijeli i Bojan Kecman iz savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. On tvrdi da kratkotrajni pljuskovi, čak i ako se dese, ne mogu bitnije popraviti stanje u zemljištu. – Povrće se već duže vrijeme mora navodnjavati svakodnevno, a uskoro će i voćari morati preći na intenzivno zalijevanje – upozorava Kecman.

Pogotovo je kritično za jabuke i kruške koje, kako kaže, ulaze u fazu nalivanja plodova te će bez vode šteta biti neizbježna. On je, između ostalog, naglasio i važnost izgradnje sistema za prikupljanje kišnice, poput onih koji postoje u primorskim zemljama.

– Italijanski gradovi mogu preživjeti godinu bez kapi kiše zahvaljujući podzemnim akumulacijama. Ako ne krenemo tim putem, nećemo imati ni bašte, ni voćnjake, ni polja – rekao je on.

Klimatolog Goran Trbić kaže da je ovogodišnji junski toplotni talas izuzetno intenzivan i neuobičajen za ovo doba godine.

– Toplotni talasi su i ranije postojali, ali ne ovakvog intenziteta i trajanja. Temperature su sada znatno više, što direktno povezujemo s globalnim klimatskim promjenama. Jun je, inače, nakon maja, uobičajeno jedan od najkišovitijih mjeseci u godini, ali ove godine u ljeto ulazimo bez ijednog ozbiljnijeg padavinskog dana, što je veliki problem – ističe Trbić.

Prema njegovim riječima, nedostatak vlage u tlu i dugotrajne vrućine imaće ozbiljne posljedice, naročito u poljoprivredi.

– Tek nas očekuju izazovi u julu i avgustu, kada će suša biti još izraženija. Teško je dati bilo kakav savjet poljoprivrednicima, jer se postavlja pitanje ima li uopšte dovoljno vode – kazao je Trbić.

On napominje da je rekordna temperatura u Srpskoj i BiH do sada bila 45 stepeni, što je zabilježeno u Mostaru, ali je veći problem to što se temperatura duže vrijeme zadržava iznad 35 stepeni.

– Nije problem ako to traje dan ili dva, ali ove godine smo samo u junu imali dva takva talasa, uz tropske noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 stepeni. Takve uslove teško podnose čak i zdravi ljudi, a posebno stariji i hronični bolesnici – rekao je Trbić.

VREMENSKA PROGNOZA

Prema riječima meteorologa u BiH, vrhunac toplotnog talasa očekuje se sutra i prekosutra, kada će temperature dostići i do 40 stepeni, zbog čega je izdat narandžasti meteoalarm za cijelu zemlju. Meteorolozi upozoravaju da visoke temperature mogu izazvati zdravstvene probleme, posebno kod starijih i djece, i pozivaju građane da prate uputstva nadležnih. U narednih sedam do deset dana, kako su naveli, očekuje se tek ponekad lokalni pljusak.

Preporuke ljekara tokom toplotnog talasa:

– izbjegavati izlaske napolje od 11 do 17 časova,

– unositi dovoljno tečnosti,

– hronični bolesnici redovno da prate svoje stanje i u dogovoru sa ljekarom koriguju terapiju ako je potrebno,

– kod simptoma poput bola u grudima, slabosti, malaksalosti odmah se obratiti ljekaru,

– fizičke aktivnosti obavljati rano ujutro ili kasno uveče,

– preporučuje se lagana odjeća,

– izbjegavati prerađenu hranu bogatu šećerom i solju.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KONKRETNO DJECI DONOSE izmjene Porodičnog zakona u Srpskoj

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Porodičnog zakona kojim je propisano da tužbu radi utvrđivanja očinstva dijete može podnijeti bez obzira na godine života.
Aktom je propisano da dijete može osporavati da mu je otac lice koje se po ovom zakonu smatra njegovim ocem, osim u slučaju kada je očinstvo utvrđeno pravosnažnom sudskom presudom.

Takođe, propisano je da tužbu za osporavanje očinstva dijete može podnijeti bez obzira na godine života.

Narodna skupština Republike Srpske prethodno je po hitnom postupku razmotrila Prijedlog zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić je u završnoj riječi ponovila da se ovim zakonskim aktom stvara pravni okvir i štiti opšti interes svih zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave.

Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, Jujićeva je rekla da se njime ova oblast po prvi put nastoji urediti zakonom, budući da je do sada bila regulisana Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Srpske.

Ona je naglasila da se zakonskim regulisanjem ove materije sa jedne strane uvodi jednoobraznost u način utvrđivanja plata i drugih naknada za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave u Srpskoj.

Osim toga, sa druge strane se daje dovoljno autonomije jedinicama lokalne samouprave da, u skladu sa stepenom ekonomskog razvoja i finansijskim mogućnostima, krećući se u zakonskim rasponima, utvrde visinu cijene rada i platne koeficijente.

“Predloženim zakonskim rješenjem uređuje se način utvrđivanja visine cijene rada za jedinice lokalne samouprave koja je predviđena u trogodišnjem rasponu od 120 do 160 KM. Tim aktom definišu se i rasponi koeficijenata za obračun osnovne plate službenika i namještenika koji se razvrstavaju u platne grupe zavisno od stručne spreme, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepena odgovornosti”, rekla je Jujićeva.

Odredbe ovog zakona, navela je ona, odnose se i na obračun plata zaposlenih u kabinetu gradonačelnika, odnosno načelnika opštine koji nemaju status službenika ili namještenika u smislu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, kaže Jujićeva, zakonom su utvrđena prava koja proističu iz rada i po osnovu rada kao što su pravo na određene naknade, pravo na novčanu pomoć, prava u slučaju prestanka radnog odnosa i druga čija će visina biti utvrđena Posebnim kolektivnim ugovorom.

“Zakonom se utvrđuje obaveza započinjanja pregovora između Ministarstva i reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 1. januara 2026. godine”, navela je Jujićeva i dodala da će se, ako ne dođe do njegovog zaključivanja u predviđenom roku, primjenjivati odredbe Zakona o radu.

Ona je istakla da se ovaj akt u opštem interesu donosi po hitnom postupku jer se njime stvara pravni okvir za utvrđivanje plata zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, a koji ne postoji u zadnje dvije godine.

Jujićeva je napomenula da je ovim aktom, između ostalog, predloženo korigovanje donje granice koeficijenata za obračun osnovne plate za radno mjesto vatrogasca-spasioca sa 12,60 na 13,60, zbog složenosti posla koje obavljaju, prenosi Srna.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno