Connect with us

Društvo

GRAĐANI PLAĆAJU PROPUSTE SUDOVA! Prihvate optužnice sa nezakonitim dokazima, PA UDARE PO DŽEPU STANOVNIŠTVA

Učestali primjeri da do sudskog postupka dospiju nezakonito pribavljeni dokazi, a onda dođe do oslobađajuće presude, svjedoče o tome da sudovi moraju ozbiljnije pristupiti svom poslu tokom potvrđivanja optužnice, kako trošak suđenja ne bi padao na teret budžeta, odnosno građana.

A tu cifre uopšte nisu male, jer, kako kaže jedan od izvora “Nezavisnih novina”, postupci znaju koštati i 50.000-100.000 maraka, što zavisi od njihove kompleksnosti.

“Na kraju sud plati troškove odbrane, potom trošak ako su optuženi bili u pritvoru i mnoge druge troškove. To, u konačnici, zapravo plate građani”, kaže sagovornik “Nezavisnih novina”.

Kako ističe naš sagovornik, praksa je takva da jedan sudija potvrđuje optužnicu, te to često uradi po principu “brigo moja, pređi na drugoga”, budući da drugi sudija, ili sudsko vijeće, donosi presudu.

Posljednji, u moru ovakvih primjera, jeste onaj koji se odnosi na Asima Sarajlića, bivšeg visokog funkcionera SDA, te Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića, koji su bili optuženi za davanje dara i drugih oblika koristi, a oslobođeni su u Opštinskom sudu u Sarajevu.

Sutkinja Amela Skrobo Kadrić je u obrazloženju presude istakla da je snimak koji je bio glavni dokazni materijal nastao na nezakonit način.

Advokatica Tatjana Savić naglašava da ne zna detalje predmeta koji se odnosi na Sarajlića i ostale, izuzev ono što je pročitala u medijima, ali, kako naglašava, ako je u prethodnim prigovorima istican prigovor nezakonitosti, sud je bio dužan da taj prigovor ozbiljno razmotri.

“Međutim, vrlo upitna je praksa naših sudova, koji prilikom potvrđivanja optužnice ne razmatraju zakonitost, nego kažu ‘taj će prigovor da razmotri vijeće koje će suditi’. Da se to uradi na vrijeme, jer zakon kaže da bi trebalo da se uradi prilikom potvrđivanja optužnice, spriječili bi se brojni sudski postupci koji traju godinama i na kraju se završavaju oslobađajućom presudom”, kaže Savićeva.

I onda, kako ističe, sve na kraju plate građani, pošto sudija za prethodno saslušanje ne odradi svoj dio posla.

“Sud treba na vrijeme, prilikom potvrđivanja optužnice, da izdvoji nezakonite dokaze iz spisa i onda da iz ostatka vidi da li ima dovoljno za potvrđivanje optužnice ili nema. Ako nema, onda treba optužnicu da vrati tužilaštvu”, naglasila je Savićeva za “Nezavisne novine”.

Advokat Miloš Stevanović kaže da po zakonima na sva tri nivoa u BiH, kad sud potvrđuje optužnicu, svaki sudija ima pravo da je provjeri i utvrdi da li dokazi stvaraju osnovu sumnje da je optuženi počinio krivično djelo.

Konačno je, ističe Stevanović, došlo vrijeme da sudovi više počnu provjeravati optužnice prilikom njihovog potvrđivanja.

“U lokalnim sudovima, recimo u Bijeljini, ima nekoliko sudija koji vraćaju optužnice na doradu, jer često ne postoji krivično djelo u odnosu na dokaze koji su priloženi uz optužnicu. Dakle, to je idealan filter koji omogućava sudu da ne dolazi do toga da se uđe bespotrebno u suđenje, jer to povlači za sobom da ljudi moraju dolaziti na suđenje, plaćati advokate, a to uzima i resurse države i tako dalje”, rekao je Stevanović za “Nezavisne novine”.

Naši pokušaji da stav o ovome dobijemo i od nekog sudije ili tužioca ostali su bezuspješni. U jednom tužilaštvu su nam, nezvanično, rekli da sudija koji odlučuje o potvrđivanju optužnice zapravo tek utvrđuje da li u konkretnom slučaju postoji “osnovana sumnja” da je počinjeno krivično djelo, a onda konačnu odluku o tome ima li i krivice donosi postupajuće sudsko vijeće ili sudija pojedinac.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno