Connect with us

Društvo

NUKLEARNI OTPAD IPAK NA GRANICI BIH! Odluka Hrvatske zvanična, TREBA LI KRAJINA DA SE ISELI?

Nuklerani otpad iz Hrvatske i Slovenije, odlagaće se na granici sa Republikom Srpskom i BiH. Nusprodukti iz nuklearne termoelektrane u Krškom, tako će završiti pred našim vratima, na Trgovskoj gori, svega 850 metara daleko od granice.
Iako je ovo pitanje otvoreno više od deceniju, iz institucija vlasti BiH, Hrvati, naše prve “komšije” nikada nisu dobili jasno “NE” ili tužbu nekom od nadležnih sudova i vijeća Evropske unije i Evropske komisije ili Savjeta Evrope.
Iako je još prošle godine najavljena tužba, odluka Hrvatske je sada zvanična.

Oni “negdje” moraju ostaviti tri hiljade kvadratnih metara, kako kažu, “nisko radioaktivnog otpada” na godinu. Onoliko koliko su se obavezali potpisujući ugovor sa Slovenijom.
Iako je, tvrde oni, otpad “niske radioaktivnosti”, nisu ga stavili kod sebe, već u Čerkezovac, bivšu vojnu kasarnu. Ni kilometar od granice. Za mnogo manje, dim iz Rafinerije nafte u Brodu, koja je ipak dalje od 850 metara vazdušne linije, prijavljivali su BiH, Republiku Srpsku, za ekološku katastrofu.
No, ko je zakazao? Hrvati regularno imaju pravo da skladište otpad gdje hoće, ali imaju li pravo da šute institucije vlasti u Sarajevu? Republika Srpska je završila svoj dio posla. Dio zemlje koja potpada pod RS, a koja bi mogla eventualno potpasti pod zračenje ili radioaktivnost, pretvorena je u nacionalni park. Ali, to ne zaustavlja namjere Republike Hrvatske.
Ako uzmemo u obzir da se ekološke saglasnosti za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” sakupljaju više od najave za Trgovsku goru i da Crna Gora nije dala saglasnost za izgradnju dok nije skupljen i najmanji papir, jer je “ekološka država”, reklo bi se da na šutnju pravo nemaju.
O tome šta će ovo značiti za pojas zahvaćen “niskom radioaktivnošću”, pojašnjenje je dao Neđo Đurić, član komisije i doktor tehnoloških nauka.

– Dešava nam se nešto što se ne dešava nigdje u svijetu. To se ne može desiti bez prethodnog dogovora dvije strane. I nikako samo od sebe. Hrvatska gradi skladište/odlagalište radioaktivnog otpada sa
sa pretenzijom da se gradi deponija nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ukoliko bi se gradila deponija, podzemni radovi bi se mogli približiti uz samu granicu BiH.
Danas u svijetu ne postoji bilo koji nuklearni objekat tako blizu uz granicu bez saglasnosti susjedne države. Očito da Hrvatskoj nije potrebna saglasnost, jer se usmeno može dogovoriti sa predstavnicima BiH, ističe Đurić.
Sagovornik našeg portala pojašnjava da je vrijeme za žalbe isteklo.
– Kada se izgradi objekat tada će biti sve završeno. Izgradnja deponije radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u kasarni “Čerkezovac” na samoj granici BiH i Hrvatske, ugrozila bi živote i zdravlje 250 hiljada ljudi koji žive u blizini, kao i biljni i životinjski svijet
uz rijeku Unu. Oko 2/3 teritorije u krugu od pet i 20 kilometara zahvaćena je teritorija RS i FBiH. To područje će biti „područje sa lošim geografskim porijeklom“. Proizvodi se neće moći prodavati izvan tog područja a
stanovništvo će se iseljavati, naglašava Đurić.
Nuklearna centrala “Krško” radiće sigurno još 20 godina. Na toliko su dobili odobrenje i potpisali sve saglasnosti.
To je još 20 sigurnih godina. Zemlja ispod Trgovske gore još nije prekopana. Koliko vremena je ostalo vlastima BiH, da se konačno sjete da postoje institucije iznad njih i Hrvatske? Nerad ili nemar?

Related Topics:

Društvo

POZOVIMO 141 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA ŠOK! Evo kakve cijene očekuju turiste ove godine na Jadranu?

Kako to obično biva svake godine pred sezonu ljetnih godišnjih odmora tema razgovora su cijene na Jadranu, a ovaj put je korisnik Redita ostao zgrožen cijenom pice u restoranu u Splitu.

Naime, podijelio je fotografiju menija neimenovanog restorana i iznosima koje će posjetioci morati izdvojiti ukoliko budu ovdje jeli.

“‘Oće li ovako biti u Splitu u svakom restoranu od svetog Duje?“, upitao je korisnik.
Na fotografijama se vidi kako se cijene pica kreću od 13 evra za margaritu pa do one s pršutom koja košta 19 evra.

Komentarišući cijene jedan od korisnika je kazao kako isti iznos, tj. 19 evra, može platiti za jeftini let do Napulja i otići tamo i pojesti “pravu picu”.

Pisali su i kako su cijene u Rimu niže nego u Splitu, a kažu i kako su na italijanskim skijalištima pice ove zime koštale oko 10 evra, prenosi ATV.
Na drugim fotografijama menija može se vidjeti da npr. file tune ili lososa košta 24 evra, škampi s roštilja 37 evra, a stejk za dvije osobe 48 evra, piše Kliks.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, DAN PRAŠTANJA! Ove običaje morate ispoštovati

Sjećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vjernici obilježavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Poslednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubio u lijevu strana lica.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek svježa, majke ga trljaju deci po obrazima. Poslije se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mjesto u kući kao zaštitnik.

 

Nastavi čitati

Aktuelno