Connect with us

Društvo

Rekordan izvoz oružja iz FBiH

Izvoz, ali i uvoz oružja u BiH bilježi sve bolje rezultate, a najviše vojne opreme bude transportovano, ali i stigne u zemlju preko sarajevskog aerodroma. Među top četiri izvoznika koji su lani ostvarili najbolje rezultate po tom osnovu tri su firme iz Goražda, a jedna iz Konjica.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, s njihove adrese lani je izdato 834 rješenja kojima se odobrava kretanje oružja i vojne opreme. Od tog broja na izvoz se odnosi 499 rješenja, a uvoz 335. Godinu ranije za iste namjene izdato je 757 rješenja, odnosno 501 se odnosilo na izvoz, dok je na uvoz izdato 256 odobrenja.

– Evidentan je trend rasta izdatih odobrenja i to za 10,17 odsto u odnosu na 2021. godinu. Takođe je prisutan i trend povećanja uvoza oružja i vojne opreme u BiH u 2022. godini i to za 30,86 odsto – navedeno je u izvještaju o radu Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja BiH za prošlu godinu.

Najviše podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja u 2022. godini odnosi se na četiri privredna subjekta. Na prvom mjestu je “Ginedž” iz Goražda. Toj firmi izdato je 197 rješenja, od kojih su se čak 192 odnosila na izvoz, a svega pet na uvoz oružja. Goraždanski “Ginedž” slijedi “Igman” iz Konjica koje je dobilo 116 rješenja, odnosno za izvoz 74, a na uvoz 42.

– Firma “Pobjeda tecdžnologdž” iz Goražda dobila je 82 rješenja za izvoz, odnosno 31 za uvoz oružja, dok je preduzeću “Unitdž” iz iste opštine odobreno 74 rješenja za izvoz, odnosno šest za uvoz oružja i vojne opreme – navedeno je u izvještaju odbora.

Odlukom o određivanju međunarodnih graničnih prelaza za promet naoružanja i vojne opreme, opasnih, eksplozivnih i radioaktivnih materija i sredstava dvojne namjene definisane su granice koje služe za promet oružja i vojne opreme.

– Na osnovu analize odobrenja kretanja oružja i vojne opreme došli smo do podatka na kojim se granicama najčešće vrši izvoz, odnosno uvoz oružja. Tako je na graničnom prelazu aerodrom Sarajevo u prošloj godini zabilježeno 296 prelazaka oružja i vojne opreme. Na drugom mjestu je prelaz u Orašju na kojem je evidentiran 221 transport vojne opreme. Zatim slijede prelazi Vardište, Gradiška te Rača – naveli su u odboru.

Vlasnik jedne od najvećih firmi iz namjenske industrije u Srpskoj, “Tehnički remont” iz Bratunca, Slavenko Ristić rekao je da preduzeća iz FBiH bilježe bolje rezultate jer je u njih ulagano u proteklih 50 godina.

– Najveći izvoznici iz FBiH mogli bi da transportuju i više te vojne opreme ali su im kapaciteti popunjeni. Oni da mogu da proizvedu i do tri puta više i to bi izvezli u Ameriku i na ostala tržišta. Živimo u vremenu gdje se svi boje jedni drugih. Namjenska industrija je u ekspanziji, a sve prognoze idu u pravcu toga da će se na tom putu zadržati i u idućih deset godina – rekao je “Glasu” Ristić i dodao kako pokušavaju nove proizvode da plasiraju na tržište.

Naveo je da je dobro sve dok se oružje izvozi iz BiH te dok god zapošljavamo narod u Srpskoj i FBiH u toj oblasti.

– Treba da ulažemo u namjensku industriju. Problem nastaje samo kada oružje ostaje u zemlji – zaključio je Ristić.

Kontrole

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavilo je u 2022. godini 95 redovnih i četiri vanredne inspekcijske kontrole kod pravnih lica registrovanih za proizvodnju naoružanja i vojne opreme. Međutim, u izvještaju Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje nisu navedeni rezultati tih kontrola.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno