Connect with us

Društvo

Rekordan izvoz oružja iz FBiH

Izvoz, ali i uvoz oružja u BiH bilježi sve bolje rezultate, a najviše vojne opreme bude transportovano, ali i stigne u zemlju preko sarajevskog aerodroma. Među top četiri izvoznika koji su lani ostvarili najbolje rezultate po tom osnovu tri su firme iz Goražda, a jedna iz Konjica.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, s njihove adrese lani je izdato 834 rješenja kojima se odobrava kretanje oružja i vojne opreme. Od tog broja na izvoz se odnosi 499 rješenja, a uvoz 335. Godinu ranije za iste namjene izdato je 757 rješenja, odnosno 501 se odnosilo na izvoz, dok je na uvoz izdato 256 odobrenja.

– Evidentan je trend rasta izdatih odobrenja i to za 10,17 odsto u odnosu na 2021. godinu. Takođe je prisutan i trend povećanja uvoza oružja i vojne opreme u BiH u 2022. godini i to za 30,86 odsto – navedeno je u izvještaju o radu Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja BiH za prošlu godinu.

Najviše podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja u 2022. godini odnosi se na četiri privredna subjekta. Na prvom mjestu je “Ginedž” iz Goražda. Toj firmi izdato je 197 rješenja, od kojih su se čak 192 odnosila na izvoz, a svega pet na uvoz oružja. Goraždanski “Ginedž” slijedi “Igman” iz Konjica koje je dobilo 116 rješenja, odnosno za izvoz 74, a na uvoz 42.

– Firma “Pobjeda tecdžnologdž” iz Goražda dobila je 82 rješenja za izvoz, odnosno 31 za uvoz oružja, dok je preduzeću “Unitdž” iz iste opštine odobreno 74 rješenja za izvoz, odnosno šest za uvoz oružja i vojne opreme – navedeno je u izvještaju odbora.

Odlukom o određivanju međunarodnih graničnih prelaza za promet naoružanja i vojne opreme, opasnih, eksplozivnih i radioaktivnih materija i sredstava dvojne namjene definisane su granice koje služe za promet oružja i vojne opreme.

– Na osnovu analize odobrenja kretanja oružja i vojne opreme došli smo do podatka na kojim se granicama najčešće vrši izvoz, odnosno uvoz oružja. Tako je na graničnom prelazu aerodrom Sarajevo u prošloj godini zabilježeno 296 prelazaka oružja i vojne opreme. Na drugom mjestu je prelaz u Orašju na kojem je evidentiran 221 transport vojne opreme. Zatim slijede prelazi Vardište, Gradiška te Rača – naveli su u odboru.

Vlasnik jedne od najvećih firmi iz namjenske industrije u Srpskoj, “Tehnički remont” iz Bratunca, Slavenko Ristić rekao je da preduzeća iz FBiH bilježe bolje rezultate jer je u njih ulagano u proteklih 50 godina.

– Najveći izvoznici iz FBiH mogli bi da transportuju i više te vojne opreme ali su im kapaciteti popunjeni. Oni da mogu da proizvedu i do tri puta više i to bi izvezli u Ameriku i na ostala tržišta. Živimo u vremenu gdje se svi boje jedni drugih. Namjenska industrija je u ekspanziji, a sve prognoze idu u pravcu toga da će se na tom putu zadržati i u idućih deset godina – rekao je “Glasu” Ristić i dodao kako pokušavaju nove proizvode da plasiraju na tržište.

Naveo je da je dobro sve dok se oružje izvozi iz BiH te dok god zapošljavamo narod u Srpskoj i FBiH u toj oblasti.

– Treba da ulažemo u namjensku industriju. Problem nastaje samo kada oružje ostaje u zemlji – zaključio je Ristić.

Kontrole

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavilo je u 2022. godini 95 redovnih i četiri vanredne inspekcijske kontrole kod pravnih lica registrovanih za proizvodnju naoružanja i vojne opreme. Međutim, u izvještaju Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje nisu navedeni rezultati tih kontrola.

Related Topics:

Društvo

BANJALUČANIN ALARMIRAO NADLEŽNE: Nepoznati vozač istresao 30 guma u Vrbas, institucije ćute

U rijeku Vrbas, svega stotinak metara iznad gradskog vodozahvata, nepoznati vozač kamiona istresao je najmanje 30 starih kamionskih guma, izazvavši ozbiljan ekološki incident i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Ovaj incident se dogodio 8. oktobra, naspram restorana „Klašnik“, a zagađenje su među prvima primijetili radnici tog objekta, piše Glas Srpske.

Banjalučanin Saša Tešić, suvlasnik zemljišta uz rijeku, ispričao je da je vozač kamiona iskoristio nepristupačan teren s nagibom prema rijeci kako bi nesmetano istovario gume, dok radnici u blizini u tom trenutku nisu primijetili šta se dešava. Nekoliko guma je ostalo na obali, ali većina je završila u vodi, neposredno iznad jednog od glavnih izvora pitke vode za grad.

Tešić je odmah obavijestio Vodovod, vodnu inspekciju, komunalnu policiju i Ribolovačko udruženje, ali, kako tvrdi, reakcije su bile spore i neorganizovane.

“Kada nešto gradite, inspekcija vam odmah pokuca na vrata, ali kada se ovako nešto dogodi – sve se prolongira”, rekao je Tešić za Glas Srpske.

Dodaje da su u toku pokušaji da se putem nadzornih kamera sa obližnjih objekata identifikuje počinilac, jer je poznato približno vrijeme i mjesto događaja. Iako kamere restorana ne pokrivaju kritičnu tačku, jedna od kamera marketa u blizini mogla bi pomoći u otkrivanju počinioca. Vodoprivredna inspektorka je, kako kaže, već kontaktirala upravu objekta zbog snimaka.

Tešić ističe da je motiv za ovakvo neodgovorno ponašanje najvjerovatnije izbjegavanje troškova odlaganja otpada, jer, prema riječima jednog vulkanizera, cijena zbrinjavanja jedne automobilske gume iznosi tri KM plus PDV, dok je za kamionske gume ta cifra znatno viša.

“Ne mogu da shvatim da neko može da istrese toliki otpad u rijeku, i to odmah iznad vodozahvata. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i zdravlja građana”, poručio je Tešić, pozvavši nadležne da ozbiljno shvate incident i pronađu odgovorne.

Ovo nije prvi put da se suočava s problemom nesavjesnog odlaganja otpada. Ranije je, kaže, morao da uloži više od 20.000 KM kako bi očistio i ogradio svoju parcelu, jer su mu nesavjesni pojedinci na zemljište dovozili automobile sa otpada i razmontiravali ih bez dozvole.

Tešić ističe da je spreman da učini sve kako bi se počinilac pronašao i odgovarao, te apeluje na institucije da ne dozvole da se ovakvi slučajevi zataškavaju ili odlažu.

“Jedna vreća smeća u rijeci je previše, a ne 30 kamionskih guma”, zaključuje ogorčeno.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru oblaci, popodne sunce

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom poslijepodneva. Najviše sunčanih intervala biće u Hercegovini, gdje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.

Na jugu i jugozapadu duvaće slaba bura, dok će u ostatku zemlje preovladavati slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će najviša dnevna temperatura iznositi od 15 do 21 stepen, a u južnim krajevima i do 25 °C.

Prema prognozama meteorologa, narednih dana očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunčanih perioda i blagi porast dnevnih temperatura.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UNOSAN BIZNIS: Biljka donosi 4.500 evra po hektaru

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Aktuelno