Connect with us

Svijet

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

Svijet

RUTE “Medved ne mora da govori da je medved, TO SVI VIDE”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ismejao je jučerašnje poruke iz Moskve, nakon što je Kremlj odgovorio na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je Rusija “tigar od papira”.

“Ceo dan smo slušali Kremlj kako govori: ‘Ne, mi nismo tigar od papira. Mi smo medved.’ Pa znate, ako ste medved, ne morate naglašavati da ste medved jer će svi to ionako primetiti. To pokazuje mnogo slabosti sa ruske strane. Jasno je da je predsednik Tramp pogodio u živac”, rekao je Rute za Fox News.

Peskov: Rusija je medved, ne postoji medved od papira
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je reagovao na Trampove reči porukom da je Rusija medved, a ne tigar, dodavši: “Ne postoji medved od papira.”

Komentarisao je i Trampovu tvrdnju da Ukrajina može da vrati sav okupirani teritorij pod svoju kontrolu, rekavši da “ruske snage napreduju na svim frontovima u Ukrajini” i da je “dinamika rata očigledna”.

Govoreći o mogućnosti sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, Peskov je ocenio da bi “susret njih dvojice bez adekvatne pripreme bio PR predstava unapred osuđena na propast”.

Šta je rekao Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp juče je poručio da bi zemlje članice NATO-a trebalo da obaraju ruske avione koji krše njihov vazdušni prostor. Takođe je rekao da veruje da Ukrajina, uz podršku Evropske unije i NATO-a, može da vrati sav teritorij koji je Rusija zauzela od početka invazije, iako je ranije govorio da će se i Kijev i Moskva morati odreći dela teritorija kako bi završili rat.

“Nakon što sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kada sam video ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati celu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto da ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebalo manje od nedelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, kada Rusi shvate šta se događa u ratu – od nestašice goriva i dugih redova na pumpama, do činjenice da država većinu novca troši na borbu protiv Ukrajine – Kijev moći da povrati celu svoju zemlju, “a možda i više od toga”.

“Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina deluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo da snabdevamo NATO oružjem da NATO radi šta želi sa tim oružjem. Srećno svima”, poručio je Tramp.

Rubio: Tramp promenio stav zbog ruskog odugovlačenja
Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je rusko odugovlačenje sa mirovnim procesom u Ukrajini nateralo Trampa da promeni stav prema Moskvi.

Tramp je pokazao “izvanredno strpljenje” u nadi da će postići diplomatski napredak, rekao je Rubio. No to je rezultiralo stagnacijom i prelaskom u period eskalacije, s obzirom na to da Rusija poslednjih nedelja izvodi jedne od najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata.

“Sada još pratimo i upade dronova i aviona u susedni vazdušni prostor”, dodao je Rubio.

Upozorio je Moskvu da Trampovo strpljenje nije beskonačno i naglasio da bi Vašington mogao nastaviti isporuku oružja Kijevu. “Predsednik je veoma strpljiv čovek. Veoma je posvećen miru, ali njegovo strpljenje nije beskonačno”, rekao je američki državni sekretar.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI BOMBARDUJU SVE REDOM, A ZAUZIMAJU MALO: To je loše za ugled Rusije (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je novinarima u Bijeloj kući da spori tempo ruske okupacije Ukrajine, uprkos masovnim bombardovanjima ukrajinskih gradova, šteti ugledu Rusije.

Naglasio je da su postupci ruskog čelnika Vladimira Putina doveli do velikih ljudskih gubitaka i razaranja, ali nisu približili kraj rata.

Tramp je ponovo izrazio razočaranje Putinovim potezima te smatra da Rusija izvodi masovne udare na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ali teritorijalni dobici ostaju minimalni.

“Vrlo sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što radi predsjednik Putin. Uopšte mi se to ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga. I rade to vrlo loše s obzirom na to da su sve stavili na kocku. Njihova ekonomija propada.”

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta”

Tramp je dodao da se rat koji je pokrenuo Kremlj odužio i ušao u svoju četvrtu godinu, a uprkos teškim bombardovanjima, Moskva je zauzela vrlo malo teritorije te ponegdje i pretrpjela gubitke.

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta. Štaviše, gube dio teritorije. Mislim da je to veoma loše za ugled Rusije”, rekao je Tramp.

Naglasio je da je “rat trebalo već da bude završen”. Prema njegovom mišljenju, da je to bio rat SAD, on bi ga “završio u sedam dana”.

“Vidite šta su zauzeli sada. Prošli mjesec zauzeli su vrlo malo. A vi ste izvještavali o svim bombardovanjima, o svim dronovima posvuda. Devetsto dronova u jednoj noći prema određenim područjima poput Kijeva. I uz sav taj napor, zauzeli su veoma malo. Dakle, vrlo sam razočaran predsjednikom Putinom.”

Nastavi čitati

Svijet

NEČAJEV TRAŽI PRAVDU: Napad na “Sjeverni tok” ne smije ostati nekažnjen

Šteta od terorističkih napada na gasovode “Sjeverni tok” ogromna je i ne smije ostati nekažnjena, izjavio je ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev.

“Podsjetiću vas da je, osim uništenja gasovoda, čija je izgradnja trajala mnogo godina i ogromnih finansijskih gubitaka nanesenih investitorima, jedan od rezultata terorističkog napada bilo najveće pojedinačno ispuštanje metana u atmosferu u istoriji, što je prouzrokovalo ogromnu štetu po životnu sredinu”, rekao je Nečajev ruskim medijima.

On je dodao da “takve akcije ne smiju i ne mogu ostati nekažnjene, bez obzira na to ko ih je počinio”.

Gasovodi “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva” pogođeni su eksplozijama u septembru 2022. godine.

NJemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost namjerne sabotaže. Kancelarija ruskog državnog tužioca pokrenula je istragu o tome kao o aktu međunarodnog terorizma.

“Rusija je više puta tražila podatke o istragama drugih zemalja o eksplozijama, ali ih nikada nije dobila”, rekao je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno