U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođena je 21 beba, od čega 11 djevojčica i 10 dječaka, potvrđeno je Srni u porodilištima.

Šest beba rođeno je u banjalučkom porodilištu, po tri u Prijedoru, Doboju, Gradišci i Istočnom Sarajevu, dvije u Bijeljini i jedna u Trebinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i četiri dječaka, u Prijedoru, Doboju i Gradišci po dvije djevojčice i jedan dječak, u Istočnom Sarajevu tri dječaka, u Bijeljini dvije djevojčice i u Trebinju jedna djevojčica.

Poroda nije bilo u porodilištima u Foči, Nevesinju i Zvorniku.

Nema kuće koja u svom dvorištu nijе imala drvo jorgovana.

Koliko je važno ovo drvo i njegov cvijet govori i činjenica da ga je blagoslovila Bogorodica.
Njеžni i umilni miris ovе rajskе biljkе, samo jе jеdan od razloga zašto jе ovo divno drvo toliko popularno.
Mnogi ćе sе obradovati kada saznaju da jе jorgovan vеoma izdržljiva biljka, iako djеlujе nеžno i еlеgantno. Nijе mu potrеbna posеbna njеga i poprilično lako uspijeva, a porеd prеpoznatljivog plavog, odnosno lila cvеijta, postojе i njеžni rozе, kao i bijеli jorgovan koji su jеdnako lijеpi i mirisni.

Jorgovan jе cvijеt koji sе unosi u kuću za Vaskrs.

Pojеdinе sortе jorgovana počinju sa cvjetanjеm vеć polovinom aprila. Postojе i vrstе kojе cvjеtaju krajеm aprila pa čak i do srеdinе maja. Takvе vrstе imaju produžеno cvjetanjе i njihovi su cvijеtovi sami po sеbi kvalitеtni.
Jеdini posao oko ovе biljkе jеstе orеzivanjе, kojе sе obavlja onda kada sе cvjetanjе završi. Orеzivanjеm, biljka sе podstičе da izbacujе novе, mladе izdankе boljеg kvalitеta.

Jorgovan je otporan i lako se gaji

Postoji nekoliko tipova jorgovana (latinsko ime Syringa vulgaris) koji se mogu razlikovati oblikom i nijansom kao i punoćom cvijeta. Za razliku od hibrida koji imaju proširene cvjetove tamnije boje i krupnije cvasti onaj starinski ima jednostavnije i sitnije cvjetove. Pored klasičnog plavog tj lila jorgovana postoji i bijeli varijetet ove ukrasne biljke koja se lako gaji. Kako se navodi na sajtu agromedia.rs jorgovan je toliko izdržljiv da će se brzo oporaviti i kada vam se učini da je nepovratno uništen. Zato, ukoliko gajite jorgovan, on će ponovo cvjetati i mnogo puta dati veliki broj izdanaka.

Nekada se dešava da listovi jorgovana dobiju određena oboljenja kao što je pepelnica i ti listovi budu oštećeni. Ipak to ne mora da vas brine, biljka će svake godine ponovo izrasti.

Dužina cvjetanja zavisi od sadnice

Jorgovan cvjeta u rano proljeće kao jedna od prvih cvjetajućih vrsta. Može se gajiti kao samonikla ali su za sadnju dostupni i kvalitetni hibridi jorgovana. Takve vrste imaju produženo cvjetanje i njihovi su cvjetovi sami po sebi kvalitetni. U Holandiji se takav jorgovan gaji kao vrsta za rezani cvijet. U zavisnosti od vrste biljke, cvjetanje može početi već početkom aprila. Takođe, postoje jorgovani koji cvjetaju krajem aprila pa čak i do sredine maja. Nakon cvjetanja ostaje lijep zeleni žbun koji je sam po tebi dekorativan.

Orežite jorgovan kad precvjeta

Svake godine nakon cvjetanja jorgovan treba orezati kako bi se biljka podstakla da daje mlade, kvalitetne izdanke koji će se formirati tako da na vrhu imaju dva pupoljka. Samo iz takvih pupoljaka formiraće se dogodine lijepi cvjetovi krupne stojeće cvasti. Čak i da ne uradite orezivanje jorgovan će i dogodine cvjetati, ali sitnijim, manjim i savijenim cvastima.

Koristan je na klizištima i kosinama

Treba znati da je jorgovan blizak rođak masline i jasena i drugih vrsta koje se kod nas mogu gajiti kao zasebne biljke ili se mogu naći u prirodi. Međutim osim toga što je cvijetno dekorativan, jorgovan se može koristiti za sađenje na mjestima na kojima se nalaze kosine, škarpe ili useci, a može biti koristan ukoliko na nekom dijelu svog imanja imate klizište. Njegov korijenov sistem je izuzetno jak i razgranat te se može koristiti kao vrsta za rekultivaciju ili zaustavljanje osipanja zemljišta. Stoga je preporuka da na ovakvim terenima posadite jorgovan.

Lijepe su žive ograde i bordure od jorgovana

Treba napomenuti da je jorgovan veoma pogodan za gajenje različitih živih ograda ili baštenskih bordura. Ova biljka nije zahtjevna kada je riječ o uslovima za gajenje, tako da će uspjeti i u posudi. Ako se odlučite za gajenje jorgovana, možete ga posaditi u nekom dijelu vrta, u zemlju ili u lonac i kombinovati sa drugim biljkama.

Pored toga što je prvenstveno dekorativna biljka, on spada i u ljekovite vrste. Njegovi listovi i cvjetovi se mogu koristiti za različite pripravke, te je zbog toga veoma cijenjen. Osim toga, sjeme koje ostane nakon cvjeta koristi se u različite medicinske svrhe, prenosi Žena.blic.rs.

Simbol Vaskrsa su ofarbana jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni.

Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, tj. Vaskrsa.

Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost.

Prvo jaje se farba u crvenu boju i zove se čuvarkuća. Čuva se u kući do uoči Đurđevdana, kada se sa raznim biljem stavi u vodu da prenoći. Ujutru se svi ukućani umiju tom vodom da budu zdravi i rumeni kao jaje, a onda se čuvarkuća nosi u vinograd, jer se vjeruje da štiti od grada.

Čuvarkuća može da se čuva i u kući, sve do naredne godine, kada se boji novo jer se vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Može se reći da je ono “najvažnije” uskršnje jaje jer štiti ukućane od bolesti i zla.

Običaj je da se čuvarkuća u Vaskršnje jutro stavi u činiju sa vodom u koju su potopljeni i bosiljak, zdravac i dren. Tom vodom umivali bi se ukućani, naročito djeca, kako bi bili zdravi i rumeni. Običaj je, takođe, da se na uskršnje jutro djeca “pomiluju” crvenim jajetom po čelu kako bi bila zdrava, a ovaj čin istovremeno simbolizuje krštenje.

Stara čuvarkuća bacala bi se na Veliki petak preko krova kuće, ili bi se često zakopavala u dvorište, polje ili vinograd jer se vjerovalo da štiti usjeve od grada i štetočina. Neko je baca i u rijeku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umjesto na kuću koju je sačuvao.

Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.

U nekim krajevima djeci trljaju obraze tim jajetom, da budu rumena i zdrava.

U drugim krajevima se zakopava u zemlju – u dvorište, baštu, vinograd ili u zemlju negdje u blizini.

Treći običaji nalažu da bi to jaje trebalo da se pusti niz rijeku, da voda odnese zlo, bolesti i nesreću koje je čuvarkuća “prihvatila” umjesto ukućana.