Connect with us

Svijet

Filmu “Republika Srpska: Borba za slobodu” tri glavne nagrade na festivalu u Čileu

Srpski film “Republika Srpska: Borba za slobodu” osvojio je tri glavne nagrade u kategoriji dokumentarnih filmova na festivalu u Čileu.

Akademija South Film & Arts dodijelila je filmu nagrade Najbolji dugometražni dokumentarni film, Najbolja režija za dugometražni dokumentarni film i Najbolja kinematografija za dugometražni dokumentarni film.

Režiju potpisuje srpsko-kanadski režiser Boris Malagurski, dok je direktor fotografije Mladen Janković.

“Čestitam celom filmskom timu koji je vredno i svim srcem radio na ovom važnom filmu, posebne čestitke direktoru fotografije Mladenu Jankoviću koji je snimio neverovatne kadrove u iskrenoj želji da svetu predstavimo ono najbolje što naš narod ima”, rekao je Malagurski.

Nedavno je film osvojio i nagradu Najbolji istorijski dokumentarac na Silk Road Film Awards u Kanu, Francuskoj, dok je dobio nagradu za Najbolji dugometražni dokumentarni film i na 7th Art Independent Film Festivalu u Indiji.

Nominovan je na Near Nazareth festivalu u Izraelu, Cannes World Film Festivalu i RED Movie Awards u Francuskoj, kao i na Barcelona Indie Awards u Španiji i Montreal Independent Film Festivalu u Kanadi.

“Republika Srpska: Borba za slobodu” predstavlja uzbudljivu priču o viševekovnoj borbi srpskog naroda da bude svoj na svome, uz intervju sa proslavljenim srpskim režiserom Emirom Kusturicom.

Od zanimljivih istorijskih priča, do javnosti nepoznatih anegdota današnjice, film slikovito dočarava duh naroda sa zapadne strane Drine, njegov mentalitet, domaćinski odnos, srpsku hranu i muziku, kao i posebnosti različitih delova Srpske kroz zanimljive priče iz tih krajeva.

Nakon vrlo burne evropske turneje, tokom koje su bošnjački lobisti, bez gledanja filma, pokušali da ga zabrane, dokumentarac stiže i u Sjedinjene Američke Države i Kanadu.

Počevši od američke premijere u Patersonu, u Nju Džerziju 17. marta, film stiže gotovo dan za danom i u Džeksonvil, Nort Port, Orlando, Majami, San Dijego, Vankuver, Otavu, Najagara Fols, London (Ontario), Kičener, Toronto, Hamilton, Čikago, Atlantu, Vašington i Njujork.

Režiser Boris Malagurski prisustvovaće svim premijerama i odgovaraće na pitanja iz publike nakon svake projekcije.

 

(Nezavisne novine)

Svijet

INTERNETOM KRUŽI NOVA MAPA! Preko Hrvatske piše 42%, preko Srbije 26, BiH ni nema (FOTO)

Na društvenim mrežama nedavno se pojavila karta Evrope koja je izazvala veliku pažnju.

Ona, naime, prikazuje procenat stanovništva koje je u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu. Mapa se pripisuje Eurostatu, ali njena autentičnost i metodologija nisu zvanično potvrđeni.

Posebno je zanimljivo to da na ovoj karti uopšte nisu objavljeni podaci za Bosnu i Hercegovinu.

Region sa slabijim rezultatima

Kada je riječ o zemljama regiona, rezultati pokazuju relativno nizak nivo čitalačkih navika. Srbija i Crna Gora nalaze se pri dnu sa oko 26 odsto stanovništva koje je pročitalo barem jednu knjigu u toku godine.

Hrvatska bilježi 42 odsto, dok se Slovenija izdvaja sa oko 59 odsto i spada među uspješnije u ovom dijelu Evrope.

Zapad i sjever Evrope prednjače

Najveći procenat čitalaca bilježi se u zapadnoj i sjevernoj Evropi. Švajcarska prednjači sa više od 80 odsto, dok visoke rezultate imaju i Luksemburg, Danska, Norveška i Estonija.

Na nivou Evropske unije, prosjek iznosi oko 52,8 odsto stanovništva koje je pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana.

S druge strane,  Rumunija i Turska su sa oko 30 odsto, Kipar sa 33, a Italija s oko 35 odsto stanovništva koje čita.

Oprez pri tumačenju

Iako ovakve mape brzo postaju viralne, njihovo tumačenje treba uzeti sa rezervom. Bez jasnog uvida u metodologiju i definiciju pojma „čitanje knjige“, teško je donijeti pouzdane zaključke, posebno kada podaci za pojedine zemlje – poput Bosne i Hercegovine – uopšte nisu prikazani.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

SNIMCI, ZABRANE, LOKACIJE! Pojačavaju se mjere sigurnosti oko Putina

Kremlj je drastično pojačao ličnu sigurnost predsjednika Rusije Vladimira Putina, instalirajući nadzorne sisteme u domovima bliskih saradnika kao dio novih mjera podstaknuti talasom atentata na visoke ruske vojne zvaničnike i strahovima od državnog udara, piše CNN.

Radi se o izvještaju evropskih obavještajnih agencija, a u koji je imao uvid ovaj američki medij.

Kuhari, tjelohranitelji i fotografi koji rade s Putinom takođe imaju zabranu korištenja javnog prevoza, navodi se u dosjeu.

Posjetioci šefa Kremlja moraju proći dvostruku bezbjednosnu provjeru, a oni koji rade blizu njega smiju koristiti samo telefone bez pristupa internetu.

Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo spor u vrhu ruskog sigurnosnog aparata, stoji u izvještaju.

One ukazuju na rastuću zabrinutost unutar Kremlja dok se suočava sa sve većim problemima u zemlji i inostranstvu, uključujući ekonomske poteškoće, sve vidljivije znakove nezadovoljstva i neuspjehe na ratištu u Ukrajini.

Ruski bezbjednosni zvaničnici značajno su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posjećuje, navodi se u izvještaju. On i njegova porodica prestali su odlaziti u svoje uobičajene rezidencije u moskovskoj regiji i na Valdaju, predsjednikovom izoliranom ljetnikovcu između Sankt Peterburga i glavnog grada.

Ove godine još nije posjetio nijedan vojni objekt, navodi se u izvještaju, uprkos čestim putovanjima tokom 2025. godine. Kako bi zaobišao ta ograničenja, Kremlj u javnost pušta unaprijed snimljene snimke njega, dodaje se.

Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin provodi sedmice u unaprijeđenim bunkerima, često u Krasnodaru, priobalnoj regiji uz Crno more, udaljenoj nekoliko sati od Moskve.

Nastavi čitati

Svijet

Sjeverna Koreja prikazala AMERIČKU TEHNIKU ZAROBLJENU U UKRAJINI

Sjevernokorejski državni mediji objavili su snimke koji, prema navodima izvora, potvrđuju da je u zemlju dopremljena zarobljena NATO tehnika poslije borbi u ruskoj Kurskoj oblasti. Riječ je o opremi koju je Ukrajini isporučio Zapad, a među prikazanim sredstvima su tenkovi M1A1 Abrams i Leopard 2.

Među izloženim sredstvima navedeni su najmanje jedan Leopard 2A4 i jedan M1A1 Abrams. Izvor dodaje da su ruske snage imale priliku da analiziraju i druge zapadne sisteme, uključujući Javelin i precizno navođene artiljerijske projektile Excalibur, a da je sada i Pjongjang dobio direktan pristup dijelu te tehnike.

U tekstu se navodi da bi detaljna analiza slabih tačaka zapadnih tenkova, uključujući oklopnu zaštitu, izloženost senzora i ograničenja pokretljivosti, mogla da utiče na dalji razvoj sjevernokorejske protivoklopne doktrine. To, međutim, izvor predstavlja kao moguću posljedicu, a ne kao potvrđen ishod.

Izvor podsjeća da je Sjeverna Koreja i ranije javno prikazivala zarobljenu zapadnu tehniku, uključujući brod USS Pueblo, avione, tenkove i druga vozila. Ovog puta u fokusu su sredstva koja su korišćena u ratu u Ukrajini.

U istom tekstu navodi se da su Abrams i Leopard 2 u Ukrajini pretrpjeli teške gubitke, što je ponovo otvorilo pitanje preživljavanja zapadnih glavnih borbenih tenkova u sukobu visokog intenziteta. Kao jedna od posljedica pominje se i američki zaokret ka razvoju nove varijante M1E3 Abrams, prenosi TV Front.

Nastavi čitati

Aktuelno