Bosna i Hercegovina ostaje bez radne snage. Radnika već duže vrijeme nedostaje u građevinarstvu, svim granama industrije, fizički zahtjevnim i stručnim poslovima. Svoje granice za radnike s Balkana otvorila je Njemačka, a početak turističke sezone na Jadranu ubrzaće odlazak i iz već uzdrmane ugostiteljske djelatnosti.

Osim neuporedivo boljeg standarda, radnicima se nude i dodatne pogodnosti, bonusi, edukacije, sistem koji ih štiti, ali i ambijent u kojem ne slušaju ratoborne poruke ovdašnjih političara.

Nemaju sluha

Migracije ne možemo zaustaviti, ali ih možemo usporiti, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Međutim, vlasti već godinama nemaju sluha za već pripremljene zakone koje predlažu poslodavci.

“Pokušavamo na više načina da popravimo poslovni ambijent, da dignemo standard radnika, kako bi manje razmišljali o odlasku. Poslodavci su sa svoje strane napravili određene pomake. Pod pritiskom tržišta, plate su od Nove godine rasle, jer imate nedostatak radne snage, pa sve kompanije pokušavaju zadržati ljude. Mi smo u proceduru uputili i prijedlog zakona kojim bi se plate povećale za 400 KM, što bi bilo simbolično oporezovano. Nažalost, to nije ni došlo na dnevni red Parlamenta, jer njima su izbor Vlade FBiH i ova sad situacija puno važniji od toga”, kaže Smailbegović.

I ovaj prijedlog, usaglašen između poslodavaca i sindikata, kojim država ne bi gubila ništa, osim što bi rast prihoda bio usporen, vlasti ignorišu, kao i mnogo drugih kojim bi se pokušao uhvatiti korak sa susjedstvom, ako ne s Evropom.

“Vlasti nisu spremne na bilo kakve promjene. Ova priča, ekonomija na prvom mjestu, to, vjerujte, nije tako. Kad smo zapeli na ovom prijedlogu koji apsolutno ne dotiče rast javnih prihoda, šta će sutra biti s nekim zakonom koji će potencijalno oboriti javne prihode? S ovakvim odnosom ekonomija će krenuti nizbrdo, penzioni i zdravstveni fondovi neće imati dovoljno sredstava, pa sutra nećemo imati za penzije, ali i plate ljekara, nastavnika…”, dodaje Smailbegović.

Udruženje poslodavaca pripremilo je kompletne zakonske propise, paket mjera “Liberalizacija tržišta rada“, koji podrazumijeva i “čišćenje“ zavoda za zapošljavanje, jer samo u FBiH je 286.000 nezaposlenih, među kojima je veliki broj fiktivnih prijava, uglavnom zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje. Značajnu pomoć privredi predstavljalo bi i omogućavanje zapošljavanja studenata, penzionera, invalida, ali i liberalizacija uvoza radne snage, jer, dok susjedna Hrvatska izdaje više od 100.000 radnih dozvola godišnje, u BiH je ta kvota 2.500.

(BL portal)