Connect with us

Društvo

Hristos Vaskrse, vaistinu Vaskrse!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.

Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.

Stradanjem na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i vaskrsenjem, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik – spasilac svih ljudi.

Hrišćansko vjerovanje bez Vaskrsa ne bi imalo nikakvog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima. Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa.

Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.

Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”. Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve /SPC/, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva.

Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Isus Hristos – mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek – došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Raspet je na brdu Golgota, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam.

Dok su ga razapinjali, Hristos je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

U to jutro žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno.

Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.

Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu. Na ovo ga je apostol Toma upitao “Jesi li zaista to ti, ravi /učitelju/”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu. Vaskrsli Hristos je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji. Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”.

Related Topics:

Društvo

TROPSKI DAN PRED OSVJEŽENJE! Danas pretežno sunčano, uveče naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH tokom većeg dijela dana biće veoma toplo vrijeme, ali će kasnije poslije podne i u narednoj noći doći do naoblačenja i kiše.

Naoblačenje od sjevera premještaće se ka jugoistoku, pa se ponegdje očekuju prolazna kiša ili pljuskovi praćeni grmljavinom, kao i jak vjetar, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 31 do 36, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren vjetar južnih smjerova, uveče u skretanju na sjeverne smjerove i pri pljuskovima jak.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Gacko 14, Sokolac i Kalinovik 15, Šipovo i Čemerno 16, Foča, Han Pijesak, Srebrenica i Rudo 17, Mrkonjić Grad i Ribnik 18, Prijedor, Višegrad, Novi Grad, Bileća i Bihać 19, Banjaluka, Sarajevo i Mostar 20, Trebinje i Srbac 21, Doboj 22, Tuzla 23, Bijeljina 24 i Brčko 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS SU DUHOVI! Zbog važnog vjerovanja kuće se ukrašavaju CVIJEĆEM I TRAVAMA

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici obilježavaju praznik Silazak Svetog Duha na apostole – Svete Trojice ili Duhove.

Duhovi se uvijek obilježavaju 50. dana poslije Vaskrsa i desetog dana poslije Spasovdana. Duhovi predstavljaju i „rođendan“ hrišćanske crkve, a nazivaju se još i Trojice, Trojičin dan, Silazak svetog duha na apostole. Kod Srba i još češće kod Rusa i Grka, taj praznik se zove i Pedesetnica.

Po značaju to je treći praznik po značaju, poslije Vaskrsa i Božića, i kao oni, takođe se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cijele sedmice, ne posti se, to je tzv. trapava nedjelja. Taj praznik je uvijek u nedjelju, na pedeseti dan od Vaskrsa. Crkveno učenje kaže da je neposredno prije Vaznesenja, Hristos obećao učenicima da će se ubrzo „izliti blagodat Duha Svetog“ na njih, što se desilo 50. dana od vaskrsenja.

Taj praznik se naziva još i Trojica jer je – po učenju – Hristos obećao, Bog Otac dozvolio, a Sveti Duh sišao. U pedeseti dan od Hristovog Vaskrsenja, sa neba iznad kuće u kojoj su boravili apostoli i Presveta Bogorodica nastade buka.

Silazak Svetog Duha na apostole

Poče da duva jak vjetar, pojavi se jaka svjetlost. Iznad glave svakog od apostola stvori se po jedan plameni jezik. „Tada se svi ispuniše Duhom Svetim, pa počeše govoriti drugim jezicima – kako im je duh davao da govore.“ (Djela apostolska 2;4).

Oko kuće počeše da se skupljaju ljudi, jer čuše jaku buku. Tada apostoli izađoše pred narod i počeše da propovijedaju o Isusu Hristu.

Narodu se prvi obratio Sveti apostol Petar, koji reče kako su Jevreji učinili veliki grijeh zato što su razapeli Hrista, iako su vidjeli da ga je Bog proslavio. Još im reče da je Hristos Vaskrsao i na nebo se uznio, te da je On poslao Svetoga Duha na apostole. Dokaz blagodati Duha Svetoga je to što apostoli govore raznim jezicima, koje ranije nisu znali.

Narod upita: „Braćo šta da činimo?“ Petar im reče: pokajte se i neka se svako od vas krsti u ime Isusa Hrista za oproštenje svojih grijehova, pa ćete primiti dar Duha Svetoga. Jer je za vas to obećanje i za vašu djecu“ (Djela apostolska 2;37,38,39). Tog dana se u Jerusalimu krstilo tri hiljade ljudi. Poslije ovoga Sveti apostoli krenuše po svijetu da šire Hristovu nauku.

Broj hrišćana se povećavao iz dana u dan. Iako su ih neprijatelji Hristove nauke gonili i mučili, a neke i ubijali, ipak nisu uspjeli da ih spriječe u propovijedanju i služenju Hristu Bogu i Njegovoj Svetoj Crkvi. I pored svih teškoća pravoslavna vjera se proširila, tako da je cio svijet upoznat sa Hristovom naukom.

U crkvama se pletu vijenčići

Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem.

Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem. To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovijesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.

Na Duhove u hramu narod plete vijenčiće od trave koje poslije nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vijenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.

Litija do polja i vinograda

Svetom Duhu vjernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi…

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije proglasilo je Duhove za dan MUP-a i dan policije, koji se obilježava u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija 15. juna, na Duhove (Trojice), odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-češme, kao i u naredna dva dana tokom turskog bombardovanja Beograda.

U mnogim mjestima Šumadije i u drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasijanju, tog dana prolazila je povorka krstonoša. U pojedinim mjestima litija iz hrama ide i danas do polja i vinograda.

Duhovi su praznik nekoliko mjesta u Srbiji, a u pojedinim porodicama i krsna slava. Oni su i esnafska slava trgovaca.

Nastavi čitati

Društvo

SMRTONOSNA ZABAVA! Ljekari UPOZORAVAJU: Helijum opasniji nego što mislite – tragična smrt šestogodišnjaka!

U američkoj saveznoj državi Ilinois preminuo je šestogodišnji dječak nakon što je udisao helijum iz balona.

Kako izvještava New York Post, tragična nesreća dogodila se ubrzo nakon proslave njegovog šestog rođendana.

Džejlen je 29. maja udahnuo helijum iz balona, nakon čega je izgubio svijest i nekoliko dana kasnije preminuo u bolnici.

“Prvi nalazi ukazuju na to da se dječak ugušio helijumom iz balona”, izjavila je mrtvozornica.

Njegova porodica ga opisuje kao “malog avanturistu“ koji je bio veseo, radoznao i pun života. Sada pokušavaju da upozore druge roditelje na ovu naizgled bezopasnu opasnost.

“Niko ne bi trebalo da prolazi kroz ono što mi sada proživljavamo. Molimo vas, razgovarajte sa svojom djecom”, rekao je Džejlenov otac.

Ljekari upozoravaju na smrtonosnu opasnost
Džozef Trota, ljekar hitne pomoći iz Njujorka, rekao je za New York Post: “Helijum se često koristi u balonima, ali nije bezopasna zabava.

Već nekoliko udaha može imati po život opasne posljedice kod male djece”.

Nedostatak kiseonika koji nastaje udisanjem gasa može u svega nekoliko sekundi postati koban. Slični slučajevi zabilježeni su i ranije širom svijeta – često u kontekstu rođendanskih balona ili pokušaja da se promijeni ton glasa, prenosi Fenix Magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno