Connect with us

Društvo

Ako se vlast ne dogovori, EU će povući novac?

Ukoliko vlasti BiH uskoro ne dogovore izgradnju “Južne interkonekcije”, gasovoda koji bi Hrvatsku povezao s BiH i pomogao diverzifikaciji energetskih izvora, EU bi mogla uskratiti sredstva za finansiranje ovog projekta.

Naime, kako saznaju “Nezavisne”, i EU i SAD su isfrustrirane činjenicom da partneri u FBiH do danas nisu uspjeli postići saglasnost o realizaciji ovog projekta, posebno zbog činjenice da bi sredstva EU uskoro mogla biti preusmjerena na druge projekte.

Ovaj projekat, zajedno s “Istočnom interkonekcijom”, projektom koji podržava Republika Srpska kako bi se otvorio još jedan smjer snabdijevanja ruskim gasom, trebalo je da se nađe na ovosedmičnoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je odgođena do sljedeće sedmice.

Jedan od ministara u Savjetu ministara nam je nezvanično rekao da vjeruje da će biti postignuto rješenje do naredne sjednice, ali da nema stoodstotne garancije.

“Ako uspijemo preživjeti ovu krizu, ovaj saziv će odraditi mandat do kraja.

Ako na ovom ‘pukne’, moglo bi čak možda doći i do raspada koalicije”, rekao nam je naš izvor.

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u petak je sugerisao da je problem u tome što entiteti nisu nadležni za međudržavne pregovore BiH i Srbije.

“‘Istočnu interkonekciju’ vraćamo u institucije, vraćamo je Savjetu ministara i idemo sa nivoa države da pregovaramo sa Srbijom o tom projektu”, rekao je on.

Pojasnio je da postoji interes da se jedan krak usmjeri ka Gradačcu, a moguće i ka Brčkom.

“Dobili smo priču koju smo tražili. Insistirali smo da ‘Južna’ bude sastavni dio i to smo dogovorili”, rekao je Konaković, iz čega se može zaključiti da će obje interkonekcije biti rješavane u paketu.

Prema njegovim riječima, uz ova pitanja bi mogla biti riješena i druga pitanja koja su na dnevnom redu neko vrijeme, poput zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakona o spoljnim poslovima, zakona o međunarodnim sporazumima, kao i nabavka helikoptera za Oružane snage BiH.

“Imali smo dogovor da će tako biti, a onda je Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora, na sjednici Kolegijuma rekao da oni neće podržati te zakone, o kojima smo razgovarali i sa Dodikom, i mi smo rekli da to nije saradnja i na te vrste ucjena ne pristajemo. Oni su juče prvi put do sada pokušali proigrati naš dogovor i zato nije bilo sjednice Savjeta ministara”, rekao je u petak Konaković.

Juče smo dobili indirektnu potvrdu iz Evropske komisije da bi sto miliona evra za “Južnu interkonekciju” moglo da bude “na ledu” ako do dogovora ne dođe.

Naime, Ana Hernandez Pisonero, portparolka Evropske komisije, za “Nezavisne” je izjavila da postoji saglasnost EU da se unutar Investicionog okvira za zapadni Balkan podrži “Južna interkonekcija”, kako bi se BiH preko Novog Travnika i Mostara povezala s Hrvatskom.

“Ovaj projekat bismo mogli podržati i grantom, pod uslovom da dobijemo zrelu ponudu za projekat.

Osim toga, Evropska komisija aktivno pomaže BiH da dobije kofinansiranje projekta iz Nezavisnih fiskalnih institucija EU (IFIs)”, saopštila nam je Hernandez Pisonero u pisanom odgovoru.

(Nezavisne) Foto: Mondo

Društvo

VELIKO SRCE DOMAĆINA! Mnoge porodice u Srpskoj širom otvorile vrata za djecu sa KiM

Veliki humanitarni projekat Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji, 13. po redu, pod nazivom “Spojimo djecu Kosova i Metohije i Republike Srpske”, otvorio je duše i pokazao veliku humanost porodica širom Republike Srpske.

Mnoge porodice u Srpskoj širom su otvorile svoja vrata od 14. do 22. juna, pružajući toplu dobrodošlicu srpskoj djeci sa Kosova i Metohije.

Porodica Vojina i Nade Ðurić iz sela Betanj, u Vlasenici, prošle godine, ali i ove godine, ugostila je šest dječaka iz Leposavića.

Porodica Darije i Aleksandra Paspalja iz Banjaluke, koja već ima šestoro djece, treću godinu zaredom prima djecu iz Kosovske Mitrovice.

Porodica sveštenika SPC, Danijela i Milene Ružičić iz Priječana kod Banjaluke, koji imaju četvoro djece, ove godine je primila troje djece iz Kosovske Mitrovice. Takođe, porodica Danijela Gligorića iz Banjaluke ove godine ugostila je troje djece iz Kosovske Mitrovice.

“Ovaj projekat samo pokazuje dio velike humanosti i dobrote ljudi Republike Srpske prema Kosovu i Metohiji, srpskom narodu i srpskoj djeci”, saopšteno je iz

Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji.

Projekat je i dokaz ogromne pažnje i podrške koju srpska zajednica pruža našem svetom Kosovu i Metohiji, ali i značaja ovog poduhvata za srpsko jedinstvo.

Humanitarni projekat “Spojimo djecu Kosova i Metohije i Republike Srpske” pokrenut je 2012. godine sa iskrenim, patriotskim motivom stvaranja sveopšteg srpskog sabiranja i jedinstva.

Od tada je kroz 19 gradova i opština Republike Srpske prošlo više od 800 djece i omladine sa Kosova i Metohije, uključujući i one sa poteškoćama u razvoju, koji su bili u pratnji svojih roditelja.

Do sada je, u periodu od 2012. do 2025. godine, kroz ovaj humanitarni projekat, više od 9.000 djece i mladih sa Kosova i Metohije boravilo po sedam ili osam dana u domovima svojih vršnjaka u Republici Srpskoj.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

ĐACI PRED VELIKOM ODLUKOM: Počeo upis u srednje škole širom Srpske

Prvi upisni rok za upis učenika u prve razrede srednje škole počeo je danas u svim srednjim školama u Republici Srpskoj, a završava se u petak.

Učenici se prijavljuju elektronski, putem informacionog sistema Ministarstva E- upis, na link:

http://eUpis.skolers.org

“Planom upisa u prve razrede srednjih škola planiran je upis  10.028 učenika  raspoređenih u 458 odjeljenja, od čega 2.276 učenika (23 odsto)  ili 109 odjeljenja u trećem stepenu i 7.752 učenika (77odsto) ili 349 odjeljenja u četvrtom stepenu”, kazali su iz Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.

Dodaju da se redoslijed kandidata utvrđuje se prema ukupnom broju bodova dobijenih na osnovu opšteg uspjeha u osnovnoj školi, posebnog uspjeha u osnovnoj školi iz pet predmeta značajnih za zanimanje u određenoj struci, odnosno  u smjeru gimnazije za koji kandidati konkurišu, kao i za upis u umjetničke škole, rezultata ostvarenih na posebnom ispitu za umjetničke škole.

“Po osnovu oba kriterijuma kandidat može osvojiti maksimalno 70 bodova. Prilikom upisa kandidati se mogu prijaviti u najviše dva zanimanja u stručnim školama, dva smjera u gimnaziji ili dva odsjeka u umjetničkim školama. Kandidatima se boduju rezultati u uspjehu u oba zanimanja, smjera ili odsjeka”, dodali su iz resornog ministarstava.

Istakli su da se rezultati upisa biti objavljeni  27.juna u 10 časova na oglasnoj tabli škole i oglasnoj tabli informacionog sistema Ministarstva.

Nastavi čitati

Društvo

ŠANSA ILI ILUZIJA? Hoće li rast Njemačke ojačati privredu BiH?

Nakon tri godine, njemačka privreda, najveća ekonomija Evrope, početkom naredne godine bi mogla izaći iz krize.

Ovo se navodi u najnovijem istraživanju Instituta Ifo, koji je znatno korigovao naviše svoje ekonomske prognoze.

Prema njihovim novim procjenama, BDP bi mogao porasti za 1,5 odsto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na početnu prognozu od 0,8 odsto.

Takođe, Ifo je blago povećao i prognozu za ovu godinu, sa 0,2 na 0,3 odsto rasta.

Šef konjunkturnih istraživanja Timo Volmershojzer istakao je da je “kriza njemačke privrede dostigla vrhunac tokom zimskog polugodišta”.

Jedan od razloga za očekivani rast jeste finansijski paket nove vlade.

Ovaj institut procjenjuje da će ekonomski efekat najavljenih investicija, smanjenja poreza i povećanja potrošnje iznositi oko 10 milijardi evra ove godine, te čak 57 milijardi evra u 2026.

Ipak, ono što je potencijalni problem jeste da se prognoze u velikoj mjeri oslanjaju na pretpostavku da će trgovinski sukob između SAD i Evropske unije biti riješen na zadovoljavajući način.

Volmershojzer dodaje da “rastući optimizam dolazi i iz nade da će sa novom koalicijom na vlasti u Njemačkoj prestati stagnacija i da će doći do dogovora u trgovinskom sporu sa SAD.”

Privredna aktivnost već je u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast od 0,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući izvozu u SAD, povećanoj privatnoj potrošnji i rastu investicija.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da i dalje postoje rizici povezani s američkom trgovinskom politikom.

Ono što je najbitnije za Bosnu i Hercegovinu jeste da li će rast i izlazak iz krize najveće ekonomije Evrope uticati na to da dođe do rasta i veće potražnje za proizvodima iz naše države.

Kada su u pitanju brojke, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u pet mjeseci ove godine je u Njemačku izvezeno proizvoda za više od milijardu KM, te je poslije Hrvatske Njemačka država u koju smo ove godine plasirali najviše proizvoda.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da njemačka privreda predstavlja okosnicu evropskog ekonomskog sistema – ne samo po snazi svoje industrije i izvoznog sektora, već i po kapacitetu da generiše potražnju širom kontinenta.

“Kada Njemačka stane na noge, to ima direktan impulsni efekat na zemlje koje su ekonomski vezane za nju, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Za BiH, Njemačka je među ključnim izvoznim destinacijama, s robom u vrijednosti od stotine miliona konvertibilnih maraka koja odlazi na to tržište svake godine. Ipak, treba razumjeti i strukturu te razmjene. Dok Njemačka ide ka reindustrijalizaciji i militarizaciji svog ekonomskog modela – uz fiskalni impuls koji po obimu nadilazi čak i istorijski Marshallov plan – nije izvjesno da će svi sektori iz BiH automatski profitirati. BiH, na primjer, ne učestvuje u njemačkom lancu vrijednosti automobilske industrije na nivou koji bi bio presudan. Namještaj, konfekcija, pa i dijelovi domaćinstava – proizvodi koji su tradicionalno činili dio našeg izvoza – neće biti u fokusu tog novog njemačkog rasta. S druge strane, moguće je da će porasti potražnja za sirovinama: rudama, metalima, čelikom – komponentama ključnim za sektor odbrane i energetsku tranziciju. Tu BiH može tražiti svoju šansu”, objašnjava Stevanović za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je pravi problem strateške prirode.

“Njemačka još nema jasan ekonomski pravac. Njena fiskalna ekspanzija jeste snažna, ali ideološki i strateški okvir te transformacije još je neformulisan. Iako bi rast njemačke privrede formalno mogao povući BiH, ne možemo govoriti o trajnoj i strukturisanoj koristi dok ne bude jasno koji sektor Njemačka zapravo razvija i kojim putem ide Evropa. Oporavak Njemačke je važan, ali sam po sebi nije dovoljan. BiH mora strateški mapirati koje svoje kapacitete može vezati za novu njemačku potražnju, a ne se samo oslanjati na inerciju izvozne statistike iz prethodnih dekada”, zaključio je Stevanović.

Nastavi čitati

Aktuelno