Connect with us

Društvo

Koje su egzotične životinje uvezene u Bosnu i Hercegovinu

Ove i prethodnih godina u Bosnu i Hercegovinu su uvezene mnogobrojne egzotične životinje, kao što su dvogrbe kamile, sibirski i bengalski tigar, lame, majmuni, rakuni, kenguri, zebre i ostale.

Za “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli da su, prema njihovim podacima, u toku ove godine od egzotičnih životinja uvezene dvije lame Pacos alpaca.

“Tokom prošle godine su u BiH došle činčile i lemuri, a godinu ranije dvije dvogrbe kamile, majmun ženka i mužjak sorte buff checkeg gibbon. Tokom 2020. stigli su veliki stepski soko i dva majmuna”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da su tokom 2019. godine stigli bengalski i sibirski tigar, zebra, četiri kengura, genet, dvije sove, američki rakun, berberska ovca i patagonijska mara.

“U 2018. godini su u Bosnu i Hercegovinu stigli ženka lava i afrički lav, dok je 2017. godine stigla patagonijska mara i kapibara – vodeno prase”, navodi se u ovim podacima.

Prilikom uvoza životinja carinici moraju poštovati Zakon o veterinarstvu, Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova i hrane za životinje u BiH, Odluku o uslovima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Pravilnik o uslovima u pogledu zdravlja za nekomercijalni uvoz i provoz kućnih ljubimaca i Priručnik kojim se određuju odobrena mjesta za ulazak kućnih ljubimaca u BiH.

Odlukom o uslovima i načinu sprovođenja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka – CITES propisuju se uslovi pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, te njihovih dijelova i derivata.

U Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja piše da je propisano da je zabranjena prodaja egzotičnih životinja i životinja zaštićenih zakonom, a članom 6. stav 3. pomenutog zakona zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život.

Ipak, na jednoj od najvećih platformi za kupoprodaju olx.ba može se pronaći loptasti piton po cijeni od 430 do 450 KM, dok je cijena tarantule od 40 do 100 KM. Na ovoj platformi se može pazariti i iguana po cijeni od 350 KM.

Zakonom je propisano da je novčana kazna za prekršaj posjedovanja ovih životinja u Bosni i Hercegovini od 30 do 10.000 KM.

“Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 200.000 KM može se kazniti osoba koja preprodaje ove životinje”, stoji u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Nezavisne

 

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno