Tijelo muškarca pronađeno je u selu Jelovci, opština Pale, saznaje Srna.

Prema nezvaničnim saznanjima Srne, muškarac je ubijen, a potom je njegovo tijelo zakopano u šumi.

Srna nezvanično saznaje da je ubijen Aleksandar Tomić zvani Bato, a povodom ovog slučaja na informativni razgovor priveden je Ivan Divljan.

Policija vrši uviđaj, a po njegovom okončanju očekuje se više detalja.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Jure Miletića, vlasnika firme “AC Juro” iz Kiseljaka, i još 12 osoba, a terete ih za pranje više od 2,5 miliona maraka, ekskluzivno saznaju “Nezavisne novine”.

Riječ je o velikoj policijskoj akciji “Bulevar”, izvedenoj u maju prošle godine, kada je policija uhapsila više osoba, pretresala na brojnim lokacijama i blokirala ogromnu sumu novca.

Ali to nije sve, jer je, podsjećanja radi, nakon akcije sud donio rješenje kojim je blokirano više desetina nekretnina, od čega 20 stanova.

Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, potvrdila je za “Nezavisne novine” da je ovo tužilaštvo podiglo optužnicu protiv 13 osoba zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnog djela, u vezi sa pranjem novca.

“Riječ je o predmetu organiziranog kriminala visokog nivoa. Optužnica protiv 13 osoba proslijeđena je Kantonalnom sudu u Sarajevu na potvrđivanje”, kazala je Bavčićeva.

Nekoliko dana nakon što je ova akcija izvedena, Kantonalni sud u Sarajevu prihvatio je prijedlog Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo te odredio jednomjesečni pritvor Miletiću, zbog opasnosti od bjekstva, kao i zbog bojazni da će ponoviti krivično djelo.

Istovremeno, za njegovu suprugu Marijanu Miletić određene su mjere zabrane i to napuštanja boravišta, zabranu putovanja, te korištenja lične karte za prelazak granice BiH, a to podrazumijeva i oduzimanje putnih isprava.

Osumnjičeni u ovoj akciji, kako je ranije objavljeno, uz supružnike Miletić, bili su i Danica Miletić, Pero Čalić, Mijo Miletić, Ragib Emšo, Sonja Mlakić, Ankica Čalić, Ivan Miletić, Anja Vidović, Leonarda Prskalo, Darija Vrebac, Marija Vrebac i Ivica Vidović. Ko od njih je, uz prvoosumnjičenog, obuhvaćen optužnicom, biće poznato tek nakon što ona bude potvrđena.

Kantonalni sud je tada, na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, donio rješenje o privremenoj zabrani raspolaganja nekretninama i u pitanju je, prema dostupnim informacijama, 20 stanova, 26 ostava i 16 garažnih mjesta na području Kantona Sarajevo koje su već bile dodijeljene Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom na dalju nadležnost.

Osim toga, tokom pretresa otkrivena je i privremeno oduzeta velika količina poslovne dokumentacije koja, kako vjeruju istražioci, može poslužiti kao dokaz da je došlo do pranja novca.

Akciju “Bulevar” je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo realizovalo u saradnji sa Poreskom upravom FBiH, ministarstvima unutrašnjih poslova Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, te Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA).

Akcija je, osim u Kiseljaku, Zenici i Vitezu, izvedena i u sarajevskom naselju Bulevar, gdje su zapečaćeni sporni stanovi i parkinzi.

U okviru akcije, kako je objavljeno nedugo nakon što je izvedena, blokirano je 618.025 KM i 35.514 evra.

Slučaj ubistva dvogodišnje Danke Ilić, kao i sudski postupak u vezi sa tim ubistvom, i dalje visi o koncu, s obzirom na to da je Apelacioni sud u Nišu ukinuo rješenje o potvrđivanju optužnice podignute protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića.

Kako je iz tog suda navedeno, “prvostepeni sud je prekoračio granice svojih ovlašćenja i upustio se u fazu suđenja”. Ukidanje rješenja potencijalno otvara mogućnost da optuženi za ubistvo završe na slobodi ukoliko optužnica bude oborena.

Sud ima rok do sutra da donese novu odluku o optužnici. Ukoliko ona ponovo bude potvrđena, odbrana će, zasigurno, ponovo uložiti žalbe. Druga opcija je da sud vrati optužnicu na dopunu, u kom slučaju nema žalbe.

Kako je Telegraf.rs pisao, Konkretnih dokaza koji ukazuju na to da su Dragijević i Janković zasigurno ubili djevojčicu, kao što su bilo kakvi DNK tragovi, nema.

Optužnica se, reklo bi se, u velikoj mjeri bazira na iskazima okrivljenih datim u policiji, iako su Dragijević i Janković sve što su ispričali u policiji porekli kada su davali iskaz u tužilaštvu, na šta imaju pravo i trebalo bi da se cijeni iskaz dat u tužilaštvu, a potom da konačan iskaz bude onaj dat pred sudom. Ipak, tužilaštvo je zatražilo da među dokazima na pripremnom ročištu budu pročitani i iskazi okrivljenih dati upravo u policiji.

Cijene se i iskazi svjedoka, od kojih su najznačajniji oni koje su dali roditelji, dok ostali svjedoci nisu vidjeli dijete, ali pojedini jesu vidjeli vozilo JKP “Vodovod” u kom su dvojica okrivljenih bili u Banjskom Polju.

Jedan od ključnih dokaza jeste iskaz brata Dejana Dragijevića Dalibora Dragijevića koji je dao u policiji, ali do tužilaštva nije stigao, s obzirom na to da je nakon hapšenja preminuo. Ono što je u tom iskazu značajno, jeste da je Dalibor Dragijević priznao izvršenje krivičnog djela i objasnio gdje i kako je sakrio tijelo Danke Ilić, prije nego što je ono ponovo premješteno.

GPS je zabilježio njihovo kretanje službenim automobilom, ali nijedna kamera nije snimila sam zločin, dok u automobilu i na odjeći osumnjičenih nije bilo tragova krvi djevojčice. Ipak, njihovi iskazi koje su dali u policiji su bili veoma detaljni.

Da li ima dovoljno dokaza?

Kako je navedeno iz Apelacionog suda, prvostepeni sud nije dao razloge o činjenicama koje su predmet dokazivanja, a iz kojih proizilazi materijalni uslov za podizanje optužnice, odnosno postojanje opravdane sumnje, već se bavio ocjenom priloženih dokaza.

Kako su istakli, iz sadržine ličnih dokaza, odnosno odbrane okrivljenih i iskaza svjedoka, proizilazi opravdana sumnja da su oni počinili ubistvo, ali u djelu pisanih dokaza prvostepeni sud nije ovlašćen da, pored njihove sadržine, daje i ocjenu. Navedeno je i da u fazi potvrđivanja optužnice sud treba da ispituje da li postoji dovoljan broj dokaza za podizanje optužnice, a ne da se bavi pojedinačnom dokazima i da navodi da se iz istih utvrđuju činjenice.

U obrazloženju je pobrojano da je sud nekoliko puta naveo da su vještačenjima utvrđene pojedine stvari, kao i da se bavio ocjenom odbrana okrivljenih, za šta, kako se ponavlja, u ovoj fazi postupka nije ovlašćen.

Iz Apelacionog suda su istakli i da u fazi meritornog ispitivanja optužnice prvostepeni sud samo treba da ocjenjuje da li postoje dokazi na osnovu kojih se može zasnovati opravdana sumnja da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su im optužnicom stavljena na teret. Imajući u vidu da je prvostepeni sud u ovoj fazi prekoračio granice svojih ovlašćenja i upustio se u “fazu suđenja”, rješenje je moralo biti ukinuto, navodi Apelacioni sud u Nišu, prenosi Telegraf.