Connect with us

Politika

Sandra Afrika za Novu godinu i garaža od 35 miliona KM, a radnici UKC RS bez zdravstvenog osiguranja!?

Vijest da zdravstveno osiguranje nemaju upravo radnici Univerzitetsko-kliničkog centra RS, odnosno oni koji to osiguranje i sprovode, iznenadila je i najveće skeptike.

Sa UKC RS su naglasili da za ovu situaciju nije kriv Vlado Đajić, direktor ove ustanove, koji je na toj funkciji od marta 2017.godine.

– UKC Republike Srpske od dolaska prof. dr Vlade Đajića na čelo ove ustanove redovno isplaćuje plate i ostale naknade radnicima, kao i poreze i doprinose na primanja radnika uključujući i zdravstveno osiguranje radnika. U cilju ostvarivanja uslova za odlazak u penziju naših radnika, od 2017. godine se uplaćuju obaveze nastale prije dolaska novog rukovodstva UKC-a u periodu od 01. avgusta 2012. godine do 28. februara 2017. godine, a na ime obaveza za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje – naveli su iz UKC-a.

Direktor Vlado Đajić tvrdi da je razlog ranije neizmirene obaveze prije njegovog dolaska, odnosno od 1. avgusta 2012. do 28. februara 2017. godine. On tvrdi da UKC od tada redovno uplaćuje doprinose.

– Dug će biti riješen dogovorom osnivača JZU UKC Republike Srpske, odnosno Vlade RS i Fonda ZO u narednom periodu – dodao je Đajić.

Ipak, ostaje nejasno kako je UKC došao u ovakvu situaciju kada je upravo Đajić, u februaru prošle godine, na javnom servisu rekao da UKC ne duguje ni marku.

– Pored 70 miliona duga, 20 miliona tužbi, neplaćene struje, vode, neplaćenih doprinosa… Sve je očišćeno, utegnuto, plate od kad sam ja direktor redovno, sa doprinosima, nismo ništa dužni, plaćamo redovno doprinose…I sad sva opozicja i tamo oni diletanti „dug kliničkog centra, dug kliničkog centra“, a mi ništa ne dugujemo od kada sam ja tu, evo pet godina, ni marke – rekao je Đajić tada.

Da apsurdima nema kraja u prilog ide i organizacija proslave Nove godine za zaposlene na UKC RS koje je tad zabavljala turbo folk zvijezda Sandra Afrika.

Đajić se tada pohvalio ostvarenim rezultatima i najavio nove projekte koji su zacrtani pred ovom ustanovom.

– Ne postoji kolektiv poput našeg nigdje na svijetu! Najstručniji, najobrazovaniji, najbolji! Hvala vam na svemu, na trudu, zalaganju, na volji da u svemu što radite budete bolji ljudi, bolji radnici. Znao sam nagraditi vaš trud, znaću i ubuduće. Idemo dalje – rekao je između ostalog Đajić nakon čega je najavio nastup popularne srbijanske turbofolkerke.

Direktor UKC je izjavio da je Afrika to veče “pjevala besplatno zato što cijeni rad radnika UKC RS”.

Jedna od investicija UKC RS a koja je dodatno iscrpila budžet vodeće medicinske ustanove u Srpskoj je i, kako se u javnost naziva, “Skadar garaža” vrijednosti 35 miliona KM koja je do sada već dva puta probila rok za izgradnju, a izvjesno je da će probiti i treći put jer izgradnja nije pri kraju a rok je kraj juna ove godine, odnosno za svega mjesec dana od trenutka pisanja ovog teksta.

Prvobitni plan je bio da ovaj objekat bude gotov do septembra 2022. godine, da bi zatim bio prolongiran do kraja prošle godine.

Podsjećamo, radovi na garaži su počeli u junu 2020. godine,  a prema računici iz Uprave UKC-a, kroz naplatu parkinga, garaža bi trebala da se otplati za 17 godina.

Mirna Savić-Banjac, naodni poslanik iz redova PDP-a, za BLink kaže da je neshvatljivo da se na UKC novac troši na nebitne ili manje bitne stvari a zanemaruju krucijalne, poput zdravstvenog osiguranja upravo medicinskih radnika.

– Apsolutno je neshvatljivo da su se pare trošile na nebitne stvari, poput već čuvenog SNSD diska, odnosno zabava u Multimedijalnoj sali u krugu Čajveca, kao i koncert za radnike UKC-a. Naravno da je prvo trebalo riješiti dugove, kao i pokazati ozbiljnost u djelovanju. Nama su radnici u zdravstvu kao društvu od neprocjenjivog značaja i rješavanje njihovog statusa mora biti prioritet – ističe za naš portal Mirna Savić-Banjac.

Izvor: Blink.ba

Related Topics:

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno