Connect with us

Zanimljivosti

Koji je najstariji jezik koji se i danas govori?

Foto: Pixnio

Izgovorene riječi ne ostavljaju fizički trag na svijetu, pa pronalaženje porijekla nekog jezika može biti težak posao. Jezik je takođe u stalnom stanju promjene, s riječima i njihovim značenjem koje se transformišu i mijenjaju sa svakom generacijom. Kao takav, ne bi bilo smisla izdvojiti jedan jezik kao najstariji na svijetu.

Ipak, postoji niz jezika iz drevnih vremena koji se još uvijek govore – i svi oni rasvjetljavaju fascinantan dio ljudske priče.

Jevrejski

Jevrejski je sveti jezik židovskih pisanja koji je star preko 3.000 godina, a rani oblici jezika pojavljuju se u tekstu oko 1200. prije Hrista. Prvo su ga koristili samo vjerski učenjaci, ali je s vremenom postao svakodnevni jezik starih Izraelaca.

Oko 400. godine nove ere jevrejski je prestao biti uobičajni govorni jezik i zamalo je postao mrtav jezik. Međutim, uspon cionizma u modernom periodu osigurao je oživljavanje jezika i sada ga govori devet miliona ljudi, ponajviše u Izraelu gdje je to službeni jezik.

Moderni jevrejski razlikuje se od biblijske verzije, kao što biste mogli očekivati nakon hiljada godina, ali moguće je pronaći direktne poveznice između to dvoje.

Sanskrit

Sanskrit je još jedan jezik koji je proizašao iz religije u davna vremena, služeći kao narodni jezik Veda, svetih spisa hinduizma, kao i istorijskih tekstova budizma i džainizma. Hinduistički tekstovi napisani su oko 1.200 godine prije Hrista, što znači da postoji zabilježena istorija jezika koja datira više od 3.000 godina.

I danas se govori u nekom obliku, iako ga prvenstveno govore hinduistički sveštenici tokom vjerskih rituala. Procjenjuje se da manje od jedan odsto Indijaca govori taj jezik, a samo 14.000 ljudi ga opisuje kao svoj primarni jezik.

Međutim, njegovo nasljeđe živi. Sanskrit pripada širokoj porodici poznatoj kao indoevropski jezici, što znači da ima jasne veze s engleskim, francuskim, portugalskim, španskim, ruskim i mnogim drugim jezicima koji se govore u Evropi.

Tamil

Oko 80 miliona ljudi još uvijek govori tamilski kao svakodnevni jezik, što je prilično impresivno s obzirom na to da je najranija tamilska književnost – Tolkappiyam – datirana od 300. prije Hrista. Prvenstveno se govori u Šri Lanki i najjužnijoj državi Indije.

Grčki

U ovom ili onom obliku, grčki je u upotrebi od najmanje 1.300. prije Hrista. Njegov klasični oblik značajno se razlikuje od jezika koji se danas govori u Grčkoj, iako bi većina tečnih govornika trebala moći razumjeti jezik helenističkog ili “koine” grčkog koji se govorio u prošlosti.

Međutim, oblici poput atičkog dijalekta, jednog od najstarijih oblika kojim su govorili ljudi poput Sokrata, vjerovatno će biti previše daleki za današnje govornike da bi imali čvrsto razumijevanje.

Arapski

Arapski je igrao izuzetno važnu ulogu u svjetskoj istoriji. Rani oblici arapskog datiraju čak iz osmog vijeka prije nove ere, ali jezik je doživio značajne promjene tokom vijekova, ponajviše između trećeg i šestog vijeka nove ere.

Prvo se pojavio na sjeverozapadu Arapskog poluostrva i član je semitske porodice jezika, koja takođe uključuje jevrejski i aramejski. Kao primarni jezik islamskih vjerskih tekstova, procjenjuje se da 371 milion ljudi širom svijeta danas govori arapski kao svoj materinji jezik. Mnogo više ga govori kao drugi jezik, zbog njegove važnosti za islam.

Kineski

Ne postoji jedinstveni kineski jezik, iako većina ljudi u Kini govori modernim standardizovanim oblikom mandarinskog kineskog. Postoji i zbirka regionalnih dijalekata koji se još uvijek široko govore, kao što su Yue (kantonski), Siang (hunanski), Min dijalekt, Gan dijalekt, Vu dijalekt i Kejia.

Međutim, svi oni mogu se pratiti do arhaičnog kineskog jezika. Neki od najranijih poznatih načina upotrebe natpisa kineskim znakovima pronađeni su u oklopima kornjača koji datiraju iz najmanje 1123. godine prije Hrista, što sugeriše da je pisani jezik postojao više od 3.000 godina. Od tada se proširio i značajno evoluirao, ali uticaj ovog drevnog jezičkog sistema još uvijek se može čuti kod današnjih govornika.

Latinski

Latinski je još jedan jezik od velikog istorijskog značaja, prenosi “IflScience“. Praitalski je razvio stari latinski oko 750. do 100. godine prije Hrista, da bi na kraju postao klasični latinski koji se koristio u kasnoj Rimskoj Republici i ranom Rimskom Carstvu između 100. godine prije Hrista i 450. godine.

Do šestog do devetog vijeka nove ere, jezik se razvio u moderne romanske jezike, poput italijanskog, španskog, portugalskog i francuskog.

Iako se latinski više ne govori kao prvi jezik, uspio je izbjeći da postane mrtav jezik zahvaljujući velikom interesu za stare tekstove i dalekosežnom uticaju latinskog na evropsku kulturu, uključujući Linaeusov izbor latinskog za binomnu nomenklaturu, sistem imenovanja organizama u nauci.

Euskera

Euskera se smatra najstarijim živim jezikom u zapadnoj Evropi. Oko 700.000 ljudi još uvijek ga govori u Baskiji, autonomnoj zajednici smještenoj u planinama Pireneja između granice Francuske i Španije.

Njegova tačna starost je misterija jer nije povezan ni s jednim drugim postojećim jezicima. To ga, međutim, čini fascinantnim jezikom za proučavanje lingvista jer je to jedan od rijetkih preživjelih jezika Evrope prije nego što su je preplavili indoevropski jezici.

NEZAVISNE

Zanimljivosti

NAJTRAŽENIJE LJETNE DESTINACIJE: Na prvom mjestu grad u kome stalno pada kiša

Treću godinu zaredom, Delta Air Lines je objavila svoju godišnju listu najtraženijih destinacija koje strani turisti najviše pretražuju za ljetno putovanje.

Ova godina je uzbudljiva za Deltu, sa povećanom učestalošću letova na nekim od najpopularnijih mjesta, kao i uvođenjem novih linija, uključujući i prvi ikada let ka Siciliji u Italiji. Ipak, čini se da njihove mušterije i dalje više zanimaju druge destinacije za putovanje.

Bez daljeg odlaganja, pogledajmo kojih je to 5 najtraženijih ljetnih destinacija ove godine prema Delti i koliko su zapravo popularne:

5. Atina, Grčka
Na petom mjestu nalazi se Atina, istorijska prijestonica Grčke, dom slavnih znamenitosti kao što su Partenon – hram star 2471 godinu, smješten na brdu, kameni Odeon Heroda Atičkog iz 1. vijeka i impresivni, potpuno mermerni Panatenejski stadion. Mogli bismo naširoko da pišemo o drevnim čudima Atine, ali, suprotno opštem mišljenju, ovaj grad nudi mnogo više od samo “nekih starih ruševina”. Naši ljudi ga obožavaju, ali i stranci ga često biraju za odmor.

Plaka je kaldrmisani kvart ispunjen porodičnim tavernama sa bogatom gastronomskom ponudom. Užurbani trg Monastiraki savršen je za kupovinu neobičnih suvenira, dok je Atinska rivijera prošarana šarmantnim primorskim mjestima i slikovitim plažama. Ako tražite skriveni dragulj daleko od gužve, posjetite Anafiotiku, mirno naselje na sjeveroistočnoj padini Akropolja, sa bijelim kućama u ostrvskom stilu, šarenim kapcima i bakama i dekama sa svojim mačkama, kako uživaju na suncu.

4. Kankun, Meksiko
Ispostavlja se da Kankun ipak nije najpopularnija međunarodna destinacija za Amerikance koji lete u inostranstvo tokom ljeta, barem ne kada je Delta u pitanju, ali četvrto mjesto nije loše. Bilo da ste i sami bili tamo ili znate nekoga ko jeste, vjerovatno vam je poznat koncept.

Prostrani karipski grad fokusiran na blistav, moderni dio poznat kao Zona hotela, koji se prostire duž jedne od najljepših plaža koje možete vidjeti. Između mekog bijelog peska i tirkiznog mora, kao i niza luksuznih hotela uz obalu, sa svojim klubovima na plaži i restoranima koje vode vrhunski kuvari, Kankun je savršen izbor za one koji žele samo da se opuste. Nije baš jeftino provesti nedkelju dana ovdje, ali budite sigurni da ćete dobiti ono što plaćate.

3. Rim, Italija
Vraćamo se u Evropu. Ovo je vaš omiljeni evropski grad za vožnju vespe, sladoled od lješnika i večere na otvorenom uz muziku uličnih svirača. Možda je pretjerano reći da je Rim na listi želja svakog stranog putnika, ali sigurno zauzima visoko mjesto kod korisnika Delte, jer se već treću godinu zaredom nalazi među prva tri mjesta. I da budemo iskreni, neće uskoro sići sa te liste.

Od istorijskog značaja Koloseuma i Rimskog foruma, do boemskih ulica Trasteverea, gdje svaki korak vodi do još jedne uličice sa pastelnim zgradama i vinskim barovima, pa do Vatikana, ovo je grad iz snova.

2. Pariz, Francuska
Prelijepa Ajfelova kula, veličanstveni bulevari, zeleni parkovi sa ukrašenim fontanama, veličanstvena i obnovljena katedrala Notr Dam i redovi, redovi, redovi… Ovo je Pariz, ovdje ljudi jednostavno žive. Voljeli ga ili mrzeli, ne može se poreći da je prijestonica Francuske neprikosnovena kada je riječ o arhitekturi i umjetnosti. Prema podacima Delte, turisti dolaze u velikom broju.

Ove godine broj pretraga je porastao za 16 odsto u odnosu na 2024, što znači samo jedno – Pariz će ljeti biti pun kao i uvijek. Ako želite da pobjegnete od gužve, provedite popodne u srednjovjekovnom zamku i obližnjim šumama na istoku Pariza, znate šta vam je činiti.

1. London, Engleska

I evo pobjednika: krunu ove godine nosi London, kao najtraženija destinacija na zvaničnom sajtu Delte za ljeto 2025. Većina stranih putnika ne planira da zamijeni London za neki drugi evropski grad u skorije vrijeme. Pored selfija ispred Big Bena i Bakingemske palate, i šetnji uz rijeku Temzu ka Tauer bridžu, obavezno svratite na sjever do Camden Town-a na uličnu hranu. Za još lokalniji doživljaj, posjetite Portobello Road Market u Noting Hilu tokom vikenda, pravo mjesto za pronalaženje starinskih predmeta i knjiga.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Nije ni poljubac ni intimni odnos: Novi neoprostivi oblik prevare!

Digitalno doba donelo je nove oblike bliskosti, ali i nove načine na koje povjerenje može da bude narušeno i to bez fizičkog kontakta. Iako svi znamo šta znači prevara, postoje situacije koje nisu tako crno-bijele i koje izazivaju podijeljena mišljenja, a jedna od njih je i pretplata na OnlyFans.

Naime, u velikoj anketi sprovedenoj u Australiji, na uzorku od 54.000 ljudi, 50 odsto ispitanika smatra da je pretplaćivanje na sadržaj za odrasle na toj platformi definitivno prevara. Još 42 odsto kaže da to “zavisi od vrste interakcije” koju partner ima sa kreatorom sadržaja, dok samo 8 odsto veruje da je to normalan dio savremene veze, piše UNILAD.

Ovi rezultati pokazuju koliko se granice u vezama danas razlikuju od osobe do osobe, ono što je za neke crvena linija, za druge je potpuno prihvatljivo.

Digitalno doba donijelo je nove načine zbližavanja, ali i nove načine da se povjerenje naruši, i to bez fizičkog dodira. S druge strane, neki ljudi čak ni određeni fizički kontakt, poput poljupca, ne smatraju prevarom.

Slično je i s lajkovanjem tuđih objava na Instagramu – dok neki to doživljavaju kao pretnju vezi, drugima je to možda neukusno, ali ne i razlog za optužbu za prevaru. Ipak, sve zavisi od konteksta, namjere i komunikacije. Ako se jedan od partnera zbog nečega oseća izdato, važno je o tome razgovarati – bez obzira da li je riječ o lajku, poruci ili pretplati.

Ali gdje povući granicu kada je u pitanju OnlyFans? Model i kreatorka sadržaja sa te platforme, Madi Miler, koja zarađuje oko 19.000 dolara mjesečno, izjavila je za news.com.au da za nju takva pretplata jeste prevara.

“Povjerenje je ključno, zbog čega sam raskinula sa bivšim nakon što sam ga uhvatila kako gleda fotografije drugih golih žena dok je bio sa mnom u krevetu. Da me pitao da zajedno pogledamo nešto ili mi rekao da je radoznao, mogli smo da razgovaramo o tome. Ali činjenica da je u tajnosti gledao porno sadržaj osoba koje lično poznajem, to nije bilo u redu”, ispričala je Miler.

Njena priča pokazuje da se ovdje ne radi samo o sadržaju, već o povredi povjerenja i osjećaju isključenosti.

S druge strane, se*sualna radnica i vlasnica agencije Million Billion Media, Lusi Benks, spada u onu grupu koja smatra da sve zavisi od odnosa i nivoa iskrenosti u vezi.

“U svijetu OnlyFansa sam još od vremena prije pandemije i vidjela sam kako je od sporedne zanimacije postao pravi sistem koji je promijenio čitavu industriju za odrasle”, kaže Benks.

Dodaje da su se s tim promenili i odnosi, pa su danas otvorena komunikacija, emocionalna inteligencija i iskrenost važniji nego ikad.

“Da li je prevara ako ti se partner pretplati na OnlyFans? Sve zavisi od vašeg odnosa”, zaključuje ona, ističući da je važno da se partneri u vezi osećaju sigurno, poštovano i cijenjeno, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U Hrvatskoj održano takmičenje u jedenju ćevapa, BOKSER IZ SPLITA POJEO ČAK 90!

Po prvi put u Hrvatskoj i to u Strožancu održano je takmičenje “Tko može pojesti više ćevapa”.

Pobjednik takmičenja je 23-godišnji student i sportaš Ivan Vrdoljak iz Splita, koji je u četiri navrata pojeo ukupno 90 ćevapa, navodi RTL.

– Planirao sam pojesti okrugli broj, a to je stotinu ćevapa. Mislio sam ići i na 200, ali su moji protivnici odustali pa sam i ja stao. Da je trebalo, bez problema bih pojeo 200. Kao student i sportaš, u ime svog kluba, Boksačkog kluba Torcida, nisam mogao izgubiti. Ne gubimo, a i mogu pojesti – rekao je Ivan.

Drugo mjesto osvojio je Nino Veić s nešto manjim brojem pojedenih ćevapa, dok je trećeplasirani bio Valentin Jurlina.

Takmičenje se održavalo pod jasno definisanim pravilima – nije bilo dopušteno piti vodu, ćevapi su se morali temeljito žvakati, a tok natjecanja nadzirala je komisija koja je brojala preostale komade na tanjirima.

Prva nagrada iznosila je hiljadu evra i pehar, druga 500 i medalju, a treća 200 i takođe medalju.

Za takmičenje je bilo spremno 100 kg ćevapa.

Nastavi čitati

Aktuelno