Connect with us

Politika

Analize posljednjih izbora još traju: Vreće nepoželjne u centru za brojanje

 Iako je od posljednjih opštih izbora u BiH prošlo više od pola godine, proces je i dalje pod lupom mnogih, među kojima je i Glavni centar za brojanje čiji su nadležni sumirali svoj rad nakon zatvaranja biračkih mjesta, a na papir su stavili sve što misle da je potrebno na toj lokaciji uraditi da bi olakšali sebi posao.

Nakon izborne noći, a posebno poslije prvih rezultata, veliki pritisak i političkih stranaka i javnosti bio je upravo na Glavnom centru za brojanje, prvenstveno kada je riječ o glasovima za predsjednika Republike Srpske za koje je bilo najviše zahtjeva za ponovno, kontrolno brojanje.

U Centru, na čijem čelu je generalni sekretar Centralne izborne komisije BiH Goran Mišković, potpisali su u svom izvještaju o radu sve sa čim su se susreli, navodeći šta su evidentirali na biračkim mjestima i kutijama koje su im stigle. Popisali su i prijedloge za unapređenje rada Centra.

– Potrebno je utvrđivanje novog načina pakovanja izbornog materijala kojim bi plastične vreće zamijenili kutijama, kartonskim ili plastičnim te time postigli efikasniji sistem transporta u i iz skladišta CIK-a i učinio dostupnijim materijal za rad Glavnog centra za brojanje – navedeno je u izvještaju uz opasku da se na ovaj način dostavljaju materijali iz diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.

Smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja providnih vreća sa markerima u boji za pojedine nivoe te “bar­-kod” pečata i naljepnice za biračke komplete što bi, navode, znatno ubrzalo proces prijema i obrade.

– Treba i podzakonski akt kojim će biti obuhvaćen prijem, elektronska obrada u svrhu kontrole prijema, sortiranje, verifikacija, kontrola i pakovanje, brojanje, unos i arhiviranje glasačkog materijala kao definisan i popisan proces rada i to od dana donošenja odluke CIK-a o formiranju Glavnog centra za brojanje, te koji bi uključivao sve ostale procese koji prethode početku rada Glavnog centra za brojanje – smatraju u Centru.

Osim toga, naglašavaju da su neizborne godine pravo vrijeme za revizije i za usvajanje pravila, među kojima je i dorada Zapisnika o radu biračkog odbora koji bi obuhvatio unificirane obrasce za informacije o greškama prilikom potpisivanja, evidentiranja pomoći drugog lica, kao i osoba koje su se potpisale sa DžDž.

Svoje viđenje cjelokupnog procesa naredne sedmice prezentovaće i CIK i to tokom konferencije “Opšti izbori 2022 – Izazovi i naučene lekcije”.

– Fokus je na analizi kako su organizovani i sprovedeni izbori  – kazali su u CIK-u, uz poziv kompanijama koje se bave novim tehnologijama da na toj konferenciji predstave opremu namijenjenu za upotrebu na izborima.

Izborima, odnosno promjenama Izbornog zakona BiH, baviće se i radni tim sastavljen od po jednog člana iz SNSD-a, HDZ-a i SDP-a BiH, a predsjednik Foruma građana Tuzla i čelnik Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić za “Glas” podvlači da BiH mora da riješi probleme u izbornom zakonodavstvu, jer je to i jedan od ključnih prioriteta na putu ka EU.

– Akcenat je na implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava, ali i na uvođenju novih tehnologija, odnosno biometrijske identifikacije birača i skeneri, a da bi se spriječio ljudski faktor koji je najodgovorniji za to što građani nemaju povjerenja u rezultate izbora – rekao je Šehić.

Smatra da je potrebno formirati parlamentarnu interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva i u ovom mandatu vlasti, podsjećajući da su članovi u prethodnom sazivu dobili dosta materijala i od nevladinog sektora i političkih stranaka.

– Taj proces mora biti u potpunosti transparentan i ne ponoviti grešku poput one tokom mostarskog sporazuma za sprovođenja izbora u tom gradu, jer smo imali različita tumačenja pregovora. Izborni zakon mora na kraju da obezbijedi da se poštuje volja birača, a ne stranaka – zaključio je Šehić.

Zahtjev

Iz Savjeta Evrope je saopšteno da zahtijevaju od političara u BiH da pod hitno prestanu sa ignorisanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” te tako, usvajanjem ustavnih amandmana, zaustave diskriminaciju po nacionalnoj pripadnosti. Riječ je o presudi koja je na snazi već 14 godina.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno