Connect with us

Društvo

Mjesta na medicini “planula” za 3 sata: Prvi dan upisa u srednje škole obilježile velike gužve

Prvi dan upisa u srednje četvorogodišnje škole, koji je juče počeo širom Srpske, obilježile su velike gužve, a mjesta na medicini popunjena su za svega nekoliko sati, dok su veliko interesovanje odlikaši pokazali i za ekonomsku struku i gimnaziju.

Iako svršeni osnovci sa 60 i više bodova i danas mogu predati dokumenta, većina njih, u strahu da ih neko ne preduhitri, pohrlila je juče da se upiše na školovanje za željeno zanimanje.

Jedna od onih koji su požurili je i vukovac M. J. iz Banjaluke, koja je vidno uzbuđena ispričala da je odabrala medicinu zbog plemenitosti zanimanja, ali i velike mogućnosti zaposlenja.

– Dvoumila sam se između gimnazije i srednje medicinske škole jer želim da budem ljekar. To je moja želja još iz djetinjstva. Smatram da je to divan poziv i moja misija će biti da pomažem ljudima u nevolji. Uvjerena sam da ću po završetku studija sigurno dobiti posao, što je bio još jedan motiv da izaberem medicinsku struku – rekla je ova buduća srednjoškolka.

Da se trendovi i želje svršenih osnovaca ne mijenjaju, potvrdio je i direktor Medicinske škole Banjaluka Mirko Jović koji je istakao da su već do 11 časova ispunili plan upisa.

– Papire je predalo 230 učenika, koliko i imamo mjesta. Očekujemo da i danas dođe određeni broj đaka i to će biti to. Interesovanje je tradicionalno veliko, a razlog je odlična osnova za fakultet, ali djeca vrlo brzo mogu dobiti posao u zdravstvenim ustanovama ako ne žele da nastave obrazovanje – naveo je Jović.

Gužva je bila i u hodnicima Srednjoškolskog centra u Prijedoru.

– Tačan broj prijavljenih ne znam, kolege sumiraju rezultate, ali smo veoma zadovoljni odzivom kada je u pitanju struka zdravstva, gdje ćemo upisati tri odjeljenja. Trend interesovanja ne jenjava, što nas posebno raduje. Zadovoljni smo i interesovanjem đaka za struku geodezije i građevinarstva iako nije kao za medicinu – rekla je v.d. direktora Srednjoškolskog centra Prijedor Bojana Vučenović.

I direktorka Ekonomske škole u Doboju Tijana Vasiljević Stokić kaže da je zadovoljna iskazanim interesovanjem đaka.

– Dokumenta je predalo 55 učenika, što je pola od prijedloga plana upisa. U narednim danima vidjećemo šta nas čeka, ali ako se po jutru dan poznaje, biće odlično – navela je Vasiljević Stokić.

Direktorka banjalučke Gimnazije Vita Malešević kaže da u njihovoj školi odavno nije zabilježena gužva kao juče.

– Po broju predatih dokumenata mislim da smo popunili upisnu kvotu. Međutim, ne znači da sva ta djeca koja su se prijavila ispunjavaju uslove. Razlog ovolike navale je što su, uvjerena sam, roditelji i đaci shvatili da gimnazija nudi najbolje obrazovanje i podlogu za fakultet – kazala je Maleševićeva.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS rekli su da u školskoj 2023/2024. godini mjesta ima za 10.089 učenika te da se upis obavlja u dva upisna roka, junskom koji će trajati do 30. juna, i julskom koji je planiran od 3. do 14. jula.

Naveli su da je upis najvećeg broj učenika predviđen za struke mašinstvo i obrada metala, 16 odsto njih, zatim ekonomija, pravo i trgovina 15 odsto učenika, elektrotehnika 14 odsto, te za zdravstvo deset odsto. U gimnazije je predviđen upis takođe 16 odsto đaka.

Fakulteti

I na fakultetima dva javna univerziteta u Srpskoj juče je počelo prijavljivanje kandidata na prvi ciklus studija u akademskoj 2023/2024. godini i trajaće do petka. Univerzitet u Istočnom Sarajevu planira da upiše 1.847 brucoša, od čega 1.212 na budžet, 244 samofinansirajuća, 252 strana državljanina i 139 vanrednih. Kada je u pitanju Univerzitet u Banjaluci, mjesta ima za 2.770 studenata, od čega njih 1.936 može biti upisano na budžet, 402 na samofinansiranje, te 351 strani i 81 vanredni student, piše Glas Srpske

Srpskainfo

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Društvo

POKAŽIMO DA NAM JE SRPSKA U SRCU I MISLIMA: Podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac istakla je kolik je važno da Banjaluka ali i čitava Srpska dobije centalno spomen-obilježje.

– Jako je važno da postoji spomen obilježje za sve poginule u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu. Ne sam zabog onih koji su izgubili svoje najmilije nego i zbog ljudi koji će doći u Republiku Srpsku, jer je to način da im se prenese priča o stradanju srpskog naroda. To je jedan podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi – istakla je Graorac za Blink.

Ona je pozvala sve građane da dođu sutra na obilazak radova na ovom važnom spomeniku.

– Pozivam građane čitave Republike Srpske da dođu i obiđu radove. Da na taj način iskažu jedinstvo i pokažu da je Srpska svima nama i srcu i mislima – zaključila je Graorac.

Nastavi čitati

Aktuelno