Connect with us

Svijet

Trka sa vremenom u potrazi za podmornicom: Nestali i milijarder i pakistanski bogataš

Foto: Tanjug/AP

Spasioci u udaljenim dijelovima Atlantskog okeana trkaju se sa vremenom kako bi, prije nego što putnicima nestane kisika, kojeg bi, prema proračunima, mogli imati do četvrtka naveče, pronašli izgubljenu turističku podmornicu

Britanski milijarder Hamiš Harding, te jedan od najbogatijih ljudi Pakistana Šahzada Davud i njegov sin Sulejman Davud su među petoro nestalih u podmornici američke kompanije “OceanGate” “Titan”, koja je krenula ka olupini Titanika, a onda i nestala.

Spasioci imaju sve manje vremena da pronađu podmornicu, a stručnjaci upozoravaju da su svakim satom šanse sve manje.

Porodica Davud je među najbogatijima u Pakistanu, ali ima jake veze sa Velikom Britanijom, a vjeruje se da Šahzada živi u vili u Sariju sa suprugom Kristin, motivacionim govornikom, sinom Sulejmanom i kćerkom Alinom.

Šahzadin otac Husein je predsjednik korporacije “Davood Hercules”, koja proizvodi hemikalije i “Engro Corporation”, koja proizvodi đubriva, hranu i energiju. Rođen je u Mumbaju, ali se školovao na Univerzitetu u Šefildu.

Otac i sin bili su u podmornici koja je vodila turiste da vide čuveni brod koji leži 3.800 metara ispod površine Atlantika.

Pretpostavlja se da je nestala podmornica posljednji put poslala signal kad je bila direktno iznad svog odredišta – Titanika.

U podmornici je i Pol-Anri Nargeolet, svjetski poznati istraživač, a vjeruje se da je izvršni direktor “OceanGatea”, u čijem je vlasništvu podmornica, Stokton Raš, peti član posade.

Posada, koja je krenula oko četiri sata ujutro u nedjelju, izgubila je komunikaciju sa matičnim brodom podmornice “Polar Prince” sat i 45 minuta nakon dvosatnog spuštanja. Posada ima kisika do četvrtka naveče.

Spasioci su saopštili su da je podmornica mogla da se zaglavi u olupini Titanika koji je oko 600 kilometara od Njufaundlenda u Kanadi. Takođe, oni strahuju da je plovilo previše duboko da bi se podmornica spasila sa posadom i da je jedini način spasavanja korišćenje vozila na daljinsko upravljanje. Podmornica komunicira sa matičnim brodom slanjem “pinga” na svakih 15 minuta.

“Izuzetno ozbiljna i strašna situacija. Teško je reći šta se zapravo dogodilo kad potpuno izgubite komunikaciju”, rekao je Džon Mikson, bivši pripadnik obalske straže.

Iz obalske straže su naveli da je lociranje podmornice dodatno otežano zbog dijelova olupine broda.

Podmornica je napravljena od karbonskih vlakana debljine 12 centimetara, pokrivena kupolom od titanijuma na svakom kraju. Kako bi se kretale, “Titan” podmornice se oslanjaju se na poruke sa matičnog broda, koji ima daje smjer kretanja.

Podmornica je dizajnirana tako da može da primi tačno pet osoba dnevno, u njoj nema stolica niti bilo kakvih sedišta, a putnici sjede na podu, bez cipela, skrštenih nogu. Na prednjoj strani nalazi se mali toalet. Karte za ovu misiju, pod nazivom “Titanic Dive Experience 2023”, koštaju 250.000 dolara, i tu je uključeno osmodnevno putovanje uz ronjenje do olupine Titanika.

Koliko je ova ekspedicija opasna, svjedoči i izjava Majka Rajsa, pisca i producenta iz Njujorka koji je prošle godine išao “Titanom”.

“Potpisujete ugovor o odricanju od odgovornosti, u kome se nekoliko puta navodi da biste mogli da umrete na putovanju. Na prvoj stranici vam pominju smrt tri puta, tako da nikada ne prestanete da mislite o tome. Dok sam ulazio u podmornicu, pomislio sam da bi to mogao biti moj kraj”, opisao je Rajs za BBC prošlogodišnje iskustvo.

Milijarder i izvršni direktor “Action Aviation” u Dubaiju Hamiš Harding, koji je bio u svemiru, posjetio je oba pola, oplovio svijet i drži tri Ginisova svjetska rekorda, uključujući i najduže vrijeme provedeno na dnu okeana.

Podmoricu traže u području 700 kilometara južno od Sent Džonsa, odnosno Njufaundlenda. Američka obalska straža poslala je dva aviona C-130 Herkules a pridružili su joj se i kanadski C-130 i avion P8 opremljen podvodnim sonarom. Sonarne plutače su takođe raspoređene u tom području.

Titanik je potonuo 15. aprila 1912. na svom prvom putovanju od Engleske do Njujorka nakon što je udario u santu leda. Život je izgubilo više od 1.500 ljudi. Olupina je pronađena 1985. godine.

(Euronews, Nova)

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno