Connect with us

Zanimljivosti

ZLATO IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE OTKRIVENO U ČEŠKOJ: Bilo zakopano u šumi

Arheolozi u istočnoj Češkoj došli su do senzacionalnog otkrića koje bi moglo promijeniti naše razumijevanje prošlosti.

Na jugozapadnim padinama brda Zvičina, smještenog na obroncima Krkonoških planina, dva planinara su početkom februara 2025. godine pronašla gotovo sedam kilograma blaga, uključujući četiri kilograma zlatnih kovanica, čija bi ukupna vrijednost mogla premašiti 7,5 miliona čeških kruna.

Skriveno u šumskom području, blago je pronađeno u dvije metalne kutije, zakopane u vještački napravljeni kameniti zid. Prva kutija, aluminijumska, sadržavala je čak 598 zlatnika, pažljivo složenih u 11 stubaca, svaki umotan u crnu tkaninu. U drugoj kutiji, smještenoj samo metar dalje, našli su se predmeti od žutog metala – 16 duvanskih kesica, deset narukvica, žičana torbica, češalj, lanac s ključem i pudrijera.

Ovo otkriće odmah je izazvalo brojne spekulacije. Kako su predmeti završili zakopani? Ko je bio vlasnik? Niko od stručnjaka ne može sa sigurnošću odgovoriti na ta pitanja. Iako se zna da su kovanice datirane od 1808. do 1915. godine, najnoviji tragovi na kovanicama upućuju na to da bi blago moglo biti zakopano nakon 1921. godine, što otvara brojne mogućnosti.

Prema riječima Miroslava Nováka, načelnika Arheološkog odjela Muzeja istočne Bohemije, moguće je da je blago zakopano uslijed ratne opasnosti ili političkih previranja tog vremena – od deportacija Čeha i Jevreja, do poslijeratnih zbivanja koja su uključivala deportaciju Nijemaca. Takođe, spominje se i novčana reforma koja bi mogla biti razlog za skrivanje dragocjenosti.

Jedan od ključnih detalja je da se među kovanicama nalaze i takve koje nisu bile namijenjene samo češkom tržištu. Naime, neke kovanice iz perioda Austro-Ugarske imaju oznake koje ukazuju na to da su namijenjene teritoriji bivše Jugoslavije – konkretno Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Ovo otkriće upućuje na mogućnost da su kovanice, nakon što su bile ponovno pečatirane, došle iz Balkana u Češku, ali pod okolnostima koje su ostale nepoznate.

„Iako se sumnja da je blago zakopano zbog političkih previranja, još uvijek ne znamo ko je bio vlasnik ili zašto nije ikada vraćeno“, kaže numizmatičar Vojtěch Brádle.

Njegova analiza kovanica pokazuje da je osnovna motivacija bila vrijednost plemenitog metala, a ne nominalna vrijednost samih kovanica. Riječ je o riznici zlata koja nije bila zamišljena kao jednostavna novčana rezerva, već kao sigurno skladište u neizvjesnim vremenima.

Dok se čeka daljnja analiza drugih predmeta, arheolozi se nadaju da će uz pomoć arhivskih izvora uspjeti rekonstruirati cijelu priču o ovoj misterioznoj zbirci, koja bi mogla pružiti uvid u turbulentne događaje prošlog vijeka.

Related Topics:

Zanimljivosti

SVEŠTENIK TUŽIO OPENAI: ChatGPT mu davao opasne savjete

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno