Connect with us

Politika

BEGOVI u Predsjedništvu NISU CICIJE: Džaferović iz budžeta BiH častio „Aliju Izetbegovića“

Pred kraj mandata, članovi Predsjedništva BiH odriješili su kesu i počeli da dijele novac iz budžetske rezerve institucijama BiH.

U jednom broju “Službenog glasnika BiH” objavljeno je čak 14 pojedinačnih odluka o interventnom korištenju tekuće budžetske rezerve iz budžeta institucija i međunarodnih obaveza za 2022.

U ovom talasu najgalantni je bio bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

– Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, u iznosu od 10.000 KM Fondaciji „Alija Izetbegović“, kao podrška projektu „Nacionalno blago Bosne i Hercegovine – izložba pisane kulturne baštine iz specijalnih zbirki NUB BiH – piše u prvoj objavljenoj odluci.

Tu, naravno, nije kraj Džaferovićevog čašćavanja „Alije Izetbegovića“.

On je odobrio još 5.000 KM JU Muzej „Alija Izetbegović“, kao podrška za realizaciju svečane Akademije povodom obilježavanja 19. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, koja će se održati 19. oktobra 2022. u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Džaferović je odobrio i 2.000 KM Muftijstvu travničkom, kao podrška manifestaciji „512 Dani Ajvatovice“. Takođe, Džaferović je odobrio iznos od 3.000 KM Fondaciji „Mersad Berber“, kao podrška projektu “Muzej Mersad Berber“. Berber je bio akademski slikar, a preminuo je 2012. godine.

– Odobravaju se sredstva u iznosu od 5.000 KM Udruženju Žrtava i svjedoka genocida, kao podrška provođenju aktivnosti predviđene u 2022. godini – sljedeća je odluka.

Predsjedavajući je odobrio i 5.000 KM Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, kao podrška zaštite Specijalnih zbirki. Takođe, Džaferović je na teret budžeta BiH dao 1.000 KM Medžlisu Islamske zajednice Travnik, kao podrška za pomoć u finansiranju ekskurzije mektepske djece iz povratničkog džemata Skender Vakuf.

Muftijstvo travničko dobilo je 8.000 KM, kao podrška za obnovu i rekonstrukciju medrese i turbeta Hasan Kafije Pruščaka u Prascu.

Čak 20.000 KM Džaferović je odobrio Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari za podršku u redovnom radu. Isti iznos dao je Medžlisu Islamske zajednice Kozarac, kao podrška projektu izgradnje Memorijalnog centra Kamičani. Klub vodenih sportova „Orka“ iz Mostara dobio je 10.000 KM, kao podrška u sufinansiranju priprema i međunarodnih takmičenja Lane Pudar.

Kesu BiH odrešio je i hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić. On je odobrio 3.000 KM Damiru Škaleru iz Vogošće, u vidu jednokratne novčane pomoći.

Takođe, dao je 5.000 KM Udruženju građana „Brize Foča“ iz Doboja na ime podrške za rad udruženja.

Udruženja i pojedinci dužni su da dostave izvještaje o namjenskom utrošku novca. U ovom krugu odluka nema onih koje je donio srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

DVIJE REZERVE
Iz budžeta BiH rezerva se dijeli na dva načina. Tekuću budžetsku rezervu dijeli Savjet ministara i ona ne može biti ukupno veća od tri odsto budžeta, ne računajući spoljni dug. Ona je namijenjena za finansiranje vanrednih i hitnih izdataka koji nisu planirani u budžetu, za troškove međunarodnih sporova i arbitraža, finansiranje novih, nepredviđenih institucija, te za grantove neprofitnim organizacijama. Ovdje se radi o višemilionskim iznosima.

Unutar stavke rezerva je tzv. interventno korištenje tekuće budžetske rezerve, koja se u jednakom iznosu daje trojici članova Predsjedništva, a kriterijume određuju oni sami.

Related Topics:

Politika

PORUKA VLADAJUĆIM: Radite svoj posao, pomozite narodu!

“Cijene goriva ponovo divljaju i približavaju se 4 KM po litru. A kada poskupi gorivo, poskupljuju prevoz, hrana, roba i usluge, poskupljuje život. I sve to na kraju plaćaju građani. A rješenje postoji”, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

Borenović je istakao da su još u martu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo i time otvara prostor za nižu cijenu na pumpama.

“Šest mjeseci kasnije taj zakon i dalje čeka u Domu naroda. SNSD i HDZ, kao dio vladajuće strukture na nivou BiH, moraju prestati sa blokadom. Nema nikakvog opravdanja da ljudi plaćaju sve skuplje gorivo, dok zakon koji može donijeti konkretno rasterećenje mjesecima stoji”, naglasio je Borenović.

On je dodao da ljudi svakog dana pune budžete kroz poreze i akcize.

“Vrijeme je da se nešto vrati građanima — kroz niže namete i nižu cijenu goriva. Zato je potrebno da se hitno i konkretno djeluje, usvajanjem zakona i ukidanjem akciza, čime bi cijena goriva mogla biti značajno niža. Ne za mjesec, ne kada gorivo pređe 4 KM — nego odmah!”, jasan je Borenović.

Borenović je istakao da se mora se zaustaviti divljanje cijena, a građani i privreda moraju biti zaštićeni.

“Sada je odgovornost na vladajućim strukturama, istim onima koje imaju vlast i mehanizme da reaguju, ali mjesecima blokiraju donošenje ovog zakona”, zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.

Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.

-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi

Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

Nastavi čitati

Aktuelno