Connect with us

Politika

BiH ni da odškrine vrata “Otvorenom Balkanu”

Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.

To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

“Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

“Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se. Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

“Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

“Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

“Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

“Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.

Politika

BiH gubi veliki novac zbog političara, TO JE NEOBJAŠNJIVO!

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka ponovo je upozorio da BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra koje joj je EU dodijelila kroz Plan rasta ukoliko se hitno ne preduzmu koraci za ispunjavanje mjera iz Reformske agende i napredak na evropskom putu.

“Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu”, naveo je u kolumni šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka.

Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se, navodi on, da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

“Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu”, ističe Soreka i dodaje:

“Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta.

Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona evra prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.”

Soreka ističe da su neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

“Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana.

Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera”, navodi Soreka u kolumni.

Sveobuhvatne reforme unaprijediće poslovno okruženje i privući investicije, navodi on, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.

Nastavi čitati

Politika

GRUJIĆ “250 miliona KM duga, a direktor gleda u bandere”! SKANDAL TRESE PORESKU UPRAVU

Vladimir Grujić, član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka, oštro je kritikovao rad Goran Maričić, navodeći da se direktor Poreske uprave bavi sporednim temama dok ključni problemi ostaju bez odgovora.

„Direktor Poreske uprave Goran Maričić se bavi banderama, umjesto da objasni kako će da naplati 250 miliona poreskih dugovanja“, istakao je Grujić.

On je naglasio da most u naselju Česma ne bi bio izgrađen bez inicijative Draško Stanivuković i doprinosa gradske uprave u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, te dodao da bi za Republiku Srpsku i njene građane bilo korisnije da se direktor Poreske uprave fokusira na naplatu višemilionskih dugovanja pravnih lica prema budžetu, umjesto na lokalne teme poput puteva, mostova i rasvjete u Banjaluci.

Grujić je poručio da, zahvaljujući dvodecenijskoj politici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), brojne institucije i javna preduzeća grcaju u milionskim dugovima, te ne izmiruju redovno svoje obaveze ni prema radnicima ni prema državi.

„Da li direktor Poreske uprave može da odgovori javnosti zašto 100 najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj duguju oko 250 miliona KM i da li su među najvećim dužnicima preduzeća kojima rukovodi upravo kadar stranke kojoj pripada i sam Maričić“, upitao je Grujić.

On ističe da većina građana redovno izmiruje svoje obaveze uprkos skromnim primanjima, dok Poreska uprava dozvoljava povlašćenim pojedincima i preduzećima da duguju milione bez ikakvih pravnih posljedica.

„Podsjećamo gospodina Maričića da je i sam u sukobu interesa, jer je Zakonom o državnim službenicima Republike Srpske jasno propisano da državni službenici ne mogu biti članovi organa političkih partija. Pozivamo Vladu Republike Srpske da primijeni zakon i razriješi ga dužnosti direktora Poreske uprave Republike Srpske, jer je njegova javna funkcija nespojiva sa političkim angažmanom“, zaključio je Grujić.

Nastavi čitati

Politika

DRAMA U INSTITUCIJAMA BiH! Pretres kod Rame Isaka, istražioci “češljaju” svaki trag!

Po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, trenutno se sprovode pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH, a što obuhvata i kancelarije i računare ministra Ramu Isaka.

“Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja”, naveli su iz Federalnog tužilaštva FBiH danas, u utorak, 21. aprila 2026.

Predmet Munjić i dr. je, kako su dodali, u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno