Umut, prelijepi pas mješanac upucan je prije nekoliko dana vatrenim oružjem u mjestu Svodna, između Novog Grada i Prijedora. Nepoznati počinilac mu je pucnjem raznio donju vilicu, ostavljajući ga da leži u krvi, guši se i umire od bola i straha.

Zahvaljujući brzoj reakciji volontera i organizacije „Spas – Udomljavanje životinja Prijedor“, Umut je prevezen u veterinarsku stanicu dr Bojana Lukača u Prijedoru. Tamo je uslijedila teška i složena operacija, koju je izveo dr Lukač sa još pet kolega.

– Pretrpio je teške povrede donje vilice, mekih tkiva i glave. Bio je u neurogenom šoku. Uložili smo svaki atom snage, znanja i vještine da ga spasimo – izjavio je Lukač, ne krijući emocije, piše portal infoprijedor.ba.

Operacija je uspješno završena, ali oporavak tek predstoji. Umut je i dalje u kritičnom stanju i mora da prima jake analgetike, antibiotike i infuzije intravenski. Veterinari naglašavaju da su naredni dani presudni.

– Biće to borba do kraja. Nećemo dozvoliti da se ovakvo zlo završi bez otpora. Neka ova borba probudi ono ljudsko u svima nama – poručila je hrabra ekipa veterinara.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske potvrđeno je da je slučaj prijavljen i da je istraga u toku. Policija je, prema navodima iz udruženja „Spas“, reagovala profesionalno i ozbiljno, te se očekuje identifikacija i procesuiranje počinioca.

Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju, a ove godine obilježava se 18. aprila.Crkva se danas sjeća događaja koji su neposredno prethodili Raspeću; počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni Ga!”; nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti; razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”; umiranja, skidanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja Tijela platnom i polaganja u grob; postavljanja straže da čuva grob da neko ne ukrade Tijelo Gospodnje.
Na današnji dan se strogo posti, a ono što je naročito zabranjeno je ispijanje vina, jer ono predstavlja Krv Gospodnju. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se.Od Velikog četvrtka do Uskrsa, kada je, prema vjerovanju vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona, jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.Svuda gdje Srbi žive, narod od ranog jutra odlazi u crkvu na molitve, a uveče na službe na kojima se iznosi plaštanica i vrši opelo Isusu Hristu. Tada se narod poklanja Hristovom grobu i cjeliva plaštanicu. Vrše se i litije oko hrama. Žene kuvaju varice i mlade koprive. Varica se nosi čobanima, a koprivu jede i staro i mlado. Izbjegava se bilo kakav drugi posao. U južnoj Srbiji djecu ne puštaju napolje, van dvorišta.U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.Vjeruje se i da onog ko danas opere kosu cijele sljedeće godine neće boljeti glava, kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i sve zlo iz kuće i domaćinstva.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.

Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.

Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu