Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Društvo

KRAJ POZNATOG DIZAJNA? Nove novčanice u prometu od 2028. godine

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine donio je odluku o osnovnim obilježjima i dizajnu novčanica konvertibilne marke apoena 10, 20, 50, 100 i 200 KM.

Ono što je privuklo najviše pažnje jeste činjenica da će se na nekim novčanicama promjeniti prepoznatljive boje.

Kako će izgledati i kada stižu nove novčanice?

50 KM: Prepoznatljiva crvena novčanica sada će biti narandžaste i plave boje.

100 KM: Biće smeđe i ljubičaste boje.

200 KM: Biće plave i žute boje.

20 KM: Biće u nijansama sivosmeđe i zelene boje.

Kako nezvanično saznaje Fokus, nove novčanice biće predstavljene javnosti 2027. godine, a u opticaj će biti puštene 2028. godine.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKO SRCE MALE DUNJE: Po drugi put donirala kosu za teško oboljelu djecu

Učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Srbija” iz Crkvine kod Šamca Dunja Maslić drugi put je donirala kosu za Udruženju “Iskra” koje pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti jer, kako kaže, želi da sva djeca budu zdrava i srećna.

I prije tri godine donirala svoju dugu kosu

Djevojčica Dunja je i prije tri godine donirala svoju dugu kosu, a sada se drugi put odlučila za ovaj nesebičan gest kako bi doprinijela izradi perika za djecu koja se tokom liječenja suočavaju sa gubitkom kose.

– Želim mir i zdravlje, da sva djeca žive srećno, da humanost kao vrlina bude dio svih nas –  rekla je ova mala humanitarka, koja je aktivna i u Kulturno-umjetničkom društvu “Posavina” iz Crkvine.

Njena majka Marina rekla je Srni da je Dunju prije tri govine motivisala jedna djevojčica za koju je čula da je donirala kosu, te da je odmah izrazila želju da isto učini.

Čekale su pola godine da kosa dovoljno poraste, majka je čak mislila da će Dunja zaboraviti, međutim nije.

– Podsjetila me. Bio je septembar, onda sam je odvela kod frizerke koja joj je odsjekla kosu, odmah smo je spakovali i poslali Udruženju „Iskra“ – ispričala je Marina Maslić Srni.

Majka Marina kaže da je preponosna na taj kćerkin gest, jer je puštala kosu da raste samo da bi je odsjekla i donirala i nekom vratila osmjeh.

– Preponosni smo na njenu humanost i zrelost u tako malo godina – istakla je Marina.

Podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav

Direktor škole “Srbija” u Crkvini Radenka Mirosavljević rekla je Srni da je Dunja, iako je učenica nižih razreda, svojim postupkom pokazala zrelost, plemenitost i saosjećanje.

– Njena spremnost da pomogne onima kojima je podrška najpotrebnija zaslužuje veliko poštovanje i divljenje. Ponosni smo što je Dunja dio naše škole i što svojim primjerom podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav prema ljudima . rekla je Mirosavljevićeva.

Ona je istakla da Dunjina odluka da drugi put donira kosu djeci koja se bore sa teškom bolešću zaslužuje najdublje poštovanje i divljenje i poželjela je da ovaj postupak bude inspiracija svima.

Nastavi čitati

Društvo

GDE SU NESTALE NAŠE MILIJARDE?! Svaku litru goriva debelo plaćamo za puteve, a automobili nam propadaju u rupama!

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno