Ambasada BiH u Budimpešti angažovana je u potrazi za maloljetnim Kristijanom Đukelićem iz BiH koji je nestao u Budimpešti, rekla je danas Srni ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica.
Bjelica je navela da je Ambasada sinoć nezvanično obaviještena o nestanku petnaestogodišnjaka i da je od jutros u kontaktu sa policijom i ostalim nadležnim službama.

“Zvali smo i bolnice i nigdje nije identifikovano da je primljeno dijete sa povredama ili bilo šta”, rekla je Bjelica, navodeći da je maloljetnik nestao juče.

Ona je dodala da zbog istrage više detalja ne može iznositi.

Kristijan Đukelić iz BiH je u Budimpšetu otputovao sa bakom u posjetu stricu.

On je nestao juče nakon što je rekao da ide u park da prošeta i nije se vratio, objavio je na “Fejsbuk” stranici načelnik Mrkonjić Grada Dragan Vođević.

U objavi je navedeno da je dječak u trenutku nestanka na sebi imao majicu crvene boje, bijele tene, bijeli kačket i crni šorts, crni ruksak i sunčane naočale.

Navedeno je i da je Kristijan sa sobom ponio još nekoliko majica, pasoš, telefon i punjač.

(Srna) Foto: Facebook

Ovaj dvojac prisluškivao je nezakonito dežurne sudije Suda BiH i zaposlene u Tužilaštvu BiH. Tužilaštvo BiH podiglo je i poslalo Sudu na potvrđivanje optužnicu protiv Ranka Debevca, suspendovanog predsjednika Suda BiH i Osmana Mehmedagića Osmice, bivšeg direktora OSA-e, potvrđeno je Raport.

Oni su optuženi u aferi “Prisluškivanje”. Hapšeni su u decembru 2023.godine i u pritvoru proveli tri mjeseca. Odlukom Suda BiH brane se sa slobode uz mjere zabrane. Optužnica je Sudu dostavljena iza 15 sati.

Debevec je prije nekoliko dana o čemu je pisao Raport ispitan u Tužilaštvu BiH.

Osmica i Debevec sumnjiče za zloupotrebe položaja, uništavanje dokaza o nelegalnom prisluškivanju, lažno predstavljanje te primanje mita.

Tužilaštvo BiH je navelo da je uništeno 60 akata vezanih za prisluškivanje i da je sve rađeno u kući jedne radnice Suda. Ranko Debevec je optužen, između ostalog, i da je počinio krivično djelo “povreda ravnopravnosti polova”, jer je, prema navodima Tužilaštva BiH, “proganjao pratio i prijetio radnici Suda BiH koja je odbijala da bude s njim u vezi nakon sto su prije toga imali avanturu.

Radi se u službenici V.M (identitet poznat Raportu). Optužen je i službenik Suda Milisav Pijuk, koji je s Debevcem pratio službenicu, izigravajući agenta OSA-e.

Tužiteljica Bojana Jolović je na ročištu tvrdila da je Debevec iz pritvora zvao jednu radnicu Suda BiH da iz njegovog kabineta iznese Knjigu evidencija u kojoj su sadržani tajni podaci.

“Iskaz svjedoka Trifka Buhe, radnika OBA-e, potvrđuje da on kao šef operacije nije bio upoznat s mjerama prisluškivanja sudija, niti je ikada potpisao ijedan nalog”, kazala je Jolović.

Ovaj dvojac prisluškivao je nezakonito dežurne sudije Suda BiH i radnike Tužilaštva BiH. Radi se o najmanje četiri osobe.

Prema dostavljenim dokazima, u koje je Raport imao uvid, Mehmedagić je tokom 2022. godine naložio uništenje svih podataka, između ostalog i uništenje naloga Suda BiH.

Istraga protiv Debevca proširena je i na primanje dara za trgovinu utjecajem. Riječ je o vozilu koje mu je poklonio autoservis “Kramar” iz Ljubuškog, koji je imao upravne postupke pred Sudom BiH, ali i sata vrijednog 15.000 KM koji mu je poklonio bjegunac od pravosuđa Hrvatske Zdravko Mamić.

Kada je u pitanju Osmica, on je optužen i za nezakonito izdavanje počasnih iskaznica OSA-e.

(Raport)

Zatvorenici u Bosni i Hercegovini sve češće pišu žalbe, pa ih je tako lani na adresu Ombudsmana u BiH stiglo više nego godinu prije.

Pokazuju to podaci ove institucije objavljeni u Godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2024. godinu.

“Tokom 2024. godine zaprimljeno je 107 žalbi, što predstavlja povećanje u odnosu na 2023. godinu za 21 žalbu. Žalbe su se odnosile na zdravstvenu zaštitu, uslovni otpust, krivične postupke koji se vode pred sudovima, poboljšanje smještajnih kapaciteta u zatvorima i drugih uslova u kojima borave osuđena lica, kao i na zahtjeve osuđenih lica za transfer u druge susjedne države na izdržavanje kazne zatvora”, naveli su iz ove institucije.

Tako su se Ombudsmanu u BiH prošle godine obratili pritvorenici zbog navodnog neadekvatnog i nehumanog tretmana u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, navodeći da su u potpunosti izolovani i da se upućuju u samicu. Međutim, to nije utvrđeno.

“U ovom predmetu obavljen je razgovor sa upravom Zavoda, izvršen je uvid u zavodske službene evidencije i medicinsku dokumentaciju pritvorenika, izvršen je obilazak pritvorskih prostorija i obavljen je razgovor sa pritvorenim licima. Tokom postupka istraživanja utvrđeno je da pritvorenici nisu bili smješteni u samice niti su bili podvrgnuti nehumanom tretmanu”, piše u izvještaju.

Bez obzira na to što su iza rešetaka, zatvorenicima se mora omogućiti pristup doktoru, bez obzira na režim kojem podliježu i moraju im se obezbijediti lijekovi u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem.

Upravo zbog žalbe na zdravstvenu zaštitu u Kazneno-popravnom zavodu u Doboju, lani je reagovao Ombudsman u BiH.

“Pritvoreno lice se obratilo Ombudsmanu BiH navodeći da je stupilo u štrajk glađu nezadovoljno propisanom terapijom i zdravstvenom zaštitom. Predstavnici Institucije ombudsmana su odmah stupili u kontakt sa upravom Kazneno-popravnog zavoda u Doboju i pritvoreno lice je prestalo sa štrajkom u kratkom periodu. Tokom postupka istraživanja utvrđeno je da pritvoreno lice po preporuci doktora nije više radno angažovano i smješteno je u stacionar. U stacionaru boravi samo i ustanova mu je osigurala ventilator da mu olakša vrućine i aparat za disanje”, kažu iz Ombudsmana u BiH.

I lani su se Ombudsmanima u BiH obraćali osuđenici zbog nemogućnosti dobijanja vanzavodskih pogodnosti. Tako se u izvještaju ove institucije navodi da im se obratio zatvorenik koji je izdržao zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina i tri mjeseca, te iako je tražio vanzavodske pogodnosti, to mu nije odobreno zbog negativne policijske provjere.

Zatvorenik je naveo da je radio u vešeraju, ali da je od toga odustao zbog nezadovoljstva.

“Predloženo mu je da se ponovo radno angažuje, nastavi dobro vladati i izvršavati svoje obaveze, kako bi imao veću mogućnost da u narednom periodu ostvari pravo na pogodnosti u skladu sa zakonskim odredbama”, navode oni.

Takođe, tokom 2024. godine predsavnici Institucije ombudsmana u BiH su posjetili kazneno-popravne ustanove u Sarajevu, Zenici, Bihaću, Tuzli, Banjaluci, Doboju i Mostaru.

Inače, broj žalbi godinama unazad se povećava, pa je tako tokom 2023. godini evidentirano 86 žalbi, a 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77.

Tada su se žalbe najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi.