Connect with us

Društvo

Za represivni zakon ruku diglo 47 poslanika: Tužan dan za demokratiju

Foto: Dražan Pozderović

Skupštinska većina u Narodnoj skupštini RS danas je usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS u kojima je vraćena kriminalizacija klevete, uprkos protestima medijske zajednice, nevladinih aktivista i drugih građana.

Ovaj zakon, za koji je i Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope, organizacije koja postavlja standarde za EU u ovoj oblasti, juče u intervjuu za “Nezavisne” rekla da smanjuje slobodu javnog izražavanja i može dovesti do cenzure, usvojen je sa 47 glasova za i 16 glasova protiv. Nije bilo uzdržanih, a odsustvo sa sjednice najavilo je dvadesetak narodnih poslanika.

Ukoliko neki od klubova uloži veto, zakon bi trebalo da prođe i proceduru u Vijeću naroda RS, nakon čega, ako ne bude veta, može stupiti na snagu. U slučaju veta, o njemu će se izjasniti Ustavni sud RS.

Usvojeno je nekoliko amandmana vladajuće većine, međutim oni nisu promijenili samu suštinu zakona, iako su amandmani usvojeni uz obrazloženje da novinari koji govore istinu nemaju razloga da se plaše ovog zakona.

Poslanici vladajuće većine koji su izglasali zakon nisu htjeli pred kamere i nakon završetka sjednice napustili su dvoranu.

Mira Savić Banjac, poslanica PDP-a, rekla je da njen klub iz principijelnih razloga amandmane nije htio ni da ulaže, jer smatraju da se radi o lošem zakonu.

“Ovo je tužan dan za demokratiju i naše društvo. Mislim da ni naši građani ni neki političari nisu svjesni koliko je ovo ozbiljan korak unazad. Pored svih tema, zadnja o kojoj bi trebalo da pričamo je da kleveta postane krivično djelo”, rekla je ona.

Dodala je da je ovo veliki korak unazad za demokratiju te da je to težak trenutak za RS.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, nakon glasanja rekao je da je 47 narodnih poslanika skupštinske većine poručilo da im je važniji tvit predsjednika Republike nego pozivi i apeli UN, EU i drugih organizacija koje su upozoravale da se ovakav zakon ne usvaja, jer krši osnovna ljudska prava.

On je rekao da ovo nije kraj borbe i da će novinarska zajednica iskoristiti sva pravna sredstva koja joj stoje na raspolaganju kako bi zaštitila slobodu javnog govora.

Vukelić je rekao da se medijska zajednica neće više odazivati na pozive vlasti da se razgovara o medijskim zakonima i drugim oblastima.

“Poslije ovog glasanja, nema smisla da s njima razgovaramo”, rekao je on.

Novinari i aktivisti su u utorak, kada je počela rasprava o ovom zakonu, održali protestnu šetnju u kojoj su željeli da skrenu pažnju građanima na loše posljedice koje bi ovaj zakon mogao imati po građane.

Pravnici su upozorili da bi jedna od posljedica mogla biti da bi bilo koji građanin koji je rekao nešto što se ne sviđa nekom funkcioneru, mogao biti predmet krivičnog postupka, u kojem bi mu mogla biti ograničena prava kretanja, oduzet pasoš, biti podvrgnut posebnim istražnim mjerama, a postupak bi mogao trajati i nekoliko godina.

Poslanici vladajuće većine tokom rasprave isticali su da 20 zemalja EU ima sličan zakon u kojem je kriminalizovana kleveta, dok su neki poslanici koji se protive ovom zakonu upozorili da je povjerenje javnosti u pravosuđe nisko i da postoji opravdana bojazan da bi pravosuđe moglo da djeluje u skladu s političkim direktivama, a ne sa ciljem zaštite slobode govora.

Vladajući su zakon branili i time što su isticali da oni nemaju uticaj na izbor nosilaca pravosudnih funkcija te da samim time ne mogu odgovarati za to kako će oni zakon primjenjivati.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, tokom rasprave rekao je da su sudije i tužioci ovim zakonom dobili alat kojim se štite prava građana, a da istovremeno mogu da pozovu na odgovornost one koji slobodu govora zloupotrebljavaju da blate ili kleveću.

Tokom dana za glasanje, nakon što je izglasan ovaj zakon, vladajuća većina usvojila je zaključak Kluba Demosa da se u roku od tri mjeseca usvoji zakon o medijima koji bi precizirao kako se definišu mediji, među kojima je prisutan i problem portala bez impresuma.

Medijska zajednica smatra da je sva ova pitanja trebalo riješiti u paketu, a ne da se prvo ide s represivnim mjerama, a onda uređuje medijski prostor.

Nakon glasanja o ovoj tački, poslanici su završili četvrtu redovnu sjednicu, a Nenad Stevandić, predsjednik parlamenta, za drugu polovinu avgusta najavio je novu posebnu sjednicu.

NEZAVISNE

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno